Na svom Instagram nalogu Prajd info centar saopštio je da u subotu, 28. septembra, prestaje sa radom „usled nedostatka finansijske podrške, ali i one institucionalne"
Postoji jasna hijerarhija žrtava, pa je tako došlo do toga da građani Kragujevca i đaci koji su streljani 1941. godine više nisu potrebni, kazala je istoričarka Dubravka Stojanović istražujući promene u tumačenju prošlosti
Zbog eskalacaije sukoba Izraela i Hezbolaha građani Libana našli su se u očajnoj situaciji. Oni za „Vreme“ kažu da Izraelci preterano reaguju kada osete da su u opasnosti i da ih Hezbolah koristi kao štit
Poslanik Miroslav Aleksić ocenio je na sednici Skupštine Srbije da je kompletna ekonomska politika vlasti „jedna velika iluzija“. Ministar Siniša Mali, braneći vlast i rebalans, rekao je da je Aleksić pokazao da „ne zna računske operacije“
Skrnavljenje istorijskog crkvišta u MeđugorI potvrđuje osećanje da srpski narod, koji je vekovima živio na KiM, nije dobrodošao, saopštila je Eparhija raško-prizrenska SPC
Grupa ljudi koji su govorili ruski jezik, u petak je upala u prostorije Udruženja KROKODIL i skinula zastavu Ukrajine. Policija nije napravila ni zapisnik povodom njihove prijave
Sa psihološkog aspekta nijedna zrela, mudra i ostvarena osoba nikada ne bi iskoristila argument „znaš ti ko sam ja“, kaže za „Vreme“ psihiološkinja Ana Mirković
„Korišćenje oba pisma čuva bogatstvo srpske kulturne baštine i prilagođava se modernim potrebama“, smatra Zoran Hamović. „A ako već govorimo o srpskom nacionalnom interesu, on bi mogao biti i adekvatna i kontinuirana briga i podrška države za širenje prisustva i uticaja srpske književnosti u svetu“, kaže Jasna Novakov Sibinović
Ministar trgovine Tomislav Momirović istakao je da je vlast tokom akcije „Najbolja cena“ građanima smo omogućila da mogu da kupe jaja po ceni od 11,99 dinara, jogurt i mleko po ceni ispod 90 dinara
Ana Brnabić tvrdi da vlast nikada nije menjala stav po pitanju iskopavanja litijuma – pod rečju „vlast“ misleći na predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Međutim, upravo je Ana Brnabić 2022. godine govorila da je na projekat Jadar „apsolutno stavljena tačka“, da bi ove godine izjavila da je zapravo samo mislila na „pauzu“
Ponovno uvođenje obaveznog služenja vojnog roka u Srbiji izazvalo je brojne nedoumice među vojnim analitičarima. Sagovornici Dojče velea tvrde da se radi o propagandnom potezu – jer se profesionalna razbežala zbog loših uslova, niskih plata i političkih igara
Nagli završetak letnjih vrućina i veliko zahlađenje podsećaju nas da je do početka grejne sezone ostalo manje od mesec dana. Stručnjak za energetiku Miodrag Kapor govori za „Vreme” kako će se kretati cene grejanja, kao i o tome koji metod grejanja je najisplativiji
Ministar unutrašnje i spoljne trgovine Tomislav Momirović je, promovišući akciju „Najbolja cena" izjavio za televiziju K1 da obrok od dva jajeta za ukupno 22 dinara čoveka može da drži sitim - ceo dan. Profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Ljubodrag Savić kaže za „Vreme” da iako mnogima ova akcija znači, država treba da napravi dublju analizu da bi zaista pomogla građanima
Širom Srbije lokalne samouprave se suočavaju sa tužbama građana zbog zauzeća parcela na kojima su sada atarski i lokalni putevi. Iz opština apeluju da građani ne podnose tužbe jer na tome profitiraju advokati, a opština gubi više budžetskog novca. Koje je potencijalno rešenje za ovaj problem
Dok ministar finansija najavljuje prosečnu platu od 1.400 evra, ekonomista Milan Kovačević kaže za „Vreme” da nije sve tako pozitivno u srpskoj ekonomiji, kao što Siniša Mali predstavlja
Nišliji Zoranu Jovanoviću oduzet je pištolj zbog sumnje da ga je nepropisno čuvao. Kada je sud uvrdio da ipak nije tako i naložio da mu se vrati, ispostavilo da to nije moguće - jer je ukraden iz policijske stanice u Nišu
Već godinama se govori o vraćanju obaveznog vojnog roka, i do sada su te priče izgledale kao još jedno zamajavanje javnosti od strane vlasti. Međutim, usred krize na Kosovu, predsednik je sada kazao da je ovaj put – stvarno. Prethodnih dana tabloidi se, takođe, bave time kako su zemlje regiona ljubomorne na Srbiju jer kupuje savremeno oružje i ima tako jaku vojsku. Međutim, već godinama – ljudi iz vojske odlaze. Vojne vežbe se prave mahom kao predstave, ne samo kako bi se “zasenila prostota” i pridobio koji poen, već i da se prikrije pravo stanje stvari. A kakvo je ono? Redakciji “Vremena” se javio uzbunjivač iz Vojske Srbije koji govori upravo o tome – kakvi su odnosu unutar VS, kakva je (ne)mogućnost napredovanja, koliki je upliv politike i nestručnog kadra, šta se dešava sa vojnim sindikatom, kakva su ulaganja, koliko je vojska osposobljena za ratna dejstva
Besplatan građevinski materijal za Srbe sa Kosova je mera koju je predsednik Srbije tek usput pomenuo, ali je u teškoj konkurenciji možda najviše ponižavajuća. I za Srbe na Kosovu i za sve ostale građane Srbije. Jer, podrazumeva se da imaš gde da zidaš. A kako da imaš kad hoće da te oteraju sa Kosova
Novosadska vlast i javne službe radile su sve suprotno od onoga što je trebalo da čine. O prisustvu “crvića” građani nisu čuli od nadležnih institucija nego preko društvenih mreža. Potom su različite službe pričale različite stvari i dovodile građane u zabludu. Onda su zaćutale. Naime, problem je “rešen” tako što je smenjen direktor Instituta za javno zdravlje, epidemiolog, i na njegovo mesto postavljena stomatološkinja Milena Tabaković, kćerka guvernerke Narodne banke Srbije Jorgovanke Tabaković
Zbog rekonstrukcije, građani Železnika skoro dve godine nemaju dom zdravlja. Rokovi su više puta pomerani, ali ova zdravtsvena ustanova još uvek nije otvorena. Izvor “Vremena” iz Doma zdravlja “Dr Simo Milošević” kaže da su radovi završeni, ali da se za otvaranje čeka politička odluka. Od nje trenutno zavisi zdravstvena zaštita preko 20000 građana
Kako se Srbija pozicionira po transparentnosti rada, pristupačnosti podataka, integritetu i učinkovitosti izvršne vlasti, u odnosu na okolne zemlje? “Partneri Srbija” su istraživali i spojler bi glasio: ne baš dobro
Ako čitalac neupućen u kragujevačka zbivanja misli da vlast u gradu jedino brine kako da obezbedi većinu u lokalnoj skupštini i ostavi lep utisak na predsednika – u pravu je
Medijana, jedina opština u Srbiji gde je opozicija na vlasti
“Prethodno rukovodstvo je imalo dva savetnika u kabinetu predsednika opštine. Ja kao novi predsednik opštine nemam ni savetnika ni saradnika, ni šefa kabineta. Nemam svog vozača, a nemam ni službeni auto iako je i dalje u vlasništvu opštine”, kaže za “Vreme” Mladen Đurić
“Deficit ovog brenda u našim životima čini se tako akutnim jer izgleda kao da se svet oko nas ruši, naše stabilnosti su poremećene, naše dnevne navike su nezadovoljene, naši automatizmi su podriveni, život dobija unervoženi prizvuk nenormalnosti. Šta sada, šta je zamena, ima li je uopšte? Šta ću sada da nosim na put, šta ću detetu da stavim u školsku torbu?”, kaže Lazar Džamić
Refleks moralne panike tipična je tehnika koju u svrhu izobličavanja moći rasuđivanja javnog mnenja koristi nedemokratski, najčešće populistički režim. Ovde vidimo kako “druga strana” počinje da se ponaša na isti način
Prevod
Kako je za Radio Slobodna Evropa (RSE) objasnio Goran Miletić iz Beograd Prajda, prostor Prajd info centra su kroz godine, u različitim periodima, finansirale ambasade Švedske, Norveške, Nemačke, Holandije, Kanade i Sjedinjenih Američkih Država.
Međutim, u Instagram objavi Beograd Prajda navodi se da održivost Prajd info centra nije više bila moguća.
„Prajd info centar je igrao ključnu ulogu u pružanju informacija, resursa i prostora za okupljanje, omogućavajući članovima i članicama zajednice da razmenjuju iskustva i učestvuju u diskusijama, panelima, radionicama i obukama, sve na najraznovrsnije LGBTI+ teme", piše u objavi.
Navodi se da je Centar nastojao i da podigne svest o potrebama LGBTI+ osoba, te da je kroz besplatne programe podrške pružao i usluge psihološkog, pravnog i trans-specifičnog savetovanja, uz mogućnost anonimnog testiranja na HIV i sifilis.
„Samim tim, Prajd Info Centar bio je više od fizičkog prostora; predstavljao je simbol otpora i nade. Uprkos gotovo svakodnevnim pretnjama i dobacivanjima, zastava duginih boja se šest dana u nedelji vijorila jednom od najprominentnijih ulica u Beogradu još od 2018. godine", piše u objavi.
Česta meta napada
Početak 2024. godine, na Božić negde oko 16 časova muškarac sa kapuljačom na glavi cokulama udarao u je izlog Prajd Centra u ulici Kralja Milana, dok ga nije polupao.
Koordinator ovog Centra Nikola Brkljač je u razgovoru za RSE podsetio da je ovaj prostor često bio meta napada.
„Prostor je preživeo 24 zabeležena i policiji prijavljena napada, koja se tiču direktnog uništavanja Centra i direktne pretnje po bezbednost onih koji su bili u prostoru. Nijedan od tih slučajeva, nažalost, nije adekvatno procesuiran", rekao je Brkljač.
Nevladina organizacija „Da se zna", koja pruža pravnu i psihološku podršku LGBTI+ osobama, tokom 2023. godine dokumentovala je više od 80 slučajeva nasilja i diskriminacije prema pripadnicima te zajednice u Srbiji.
U kakvom su položaju prava LGBTQ+ osoba?
Kako je za „Vreme“ ranije rekao Matija Stefanović iz organizacije „Da se zna“ položaj LGBTQ+ zajednice u Srbiji se polako ali sigurno popravlja iz godine u godinu, svakako mnogo sporije nego što bi voleli.
„Ono što bi najviše poboljšalo položaj zajednice je pravno regulisanje našeg života odnosno usvajanje zakona koji bi nas štitio. To su na prvom mestu zakon o istopolnim zajednicama i zakon o rodnom identitetu i pravima interseks osoba, a pored toga i poštovanje već postojećih zakonskih regulativa koje bi trebalo da nas štite“, ukazao je Stefanović.
Na primer član 54a Krivičnog zakonika propisuje ako je krivično delo učinjeno iz mržnje zbog pripadnosti rasi i veroispovesti, nacionalne ili etničke pripadnosti, pola, seksualne orijentacije ili rodnog identiteta drugog lica, tu okolnost sud će ceniti kao otežavajuću okolnost, osim ako ona nije propisana kao obeležje krivičnog dela.
Međutim, naš sagvoornik je rekao, da se u praksi ovaj član gotovo nikada ne primenjuje.
„Za poslednjih 10 godina koliko postoji taj član primenjen je samo pet puta, a recimo udruženje ’Da se zna’ svake godine beleži desetine incidenata motivisane homofobijom i transfobijom, a u stvarnosti se događa i mnogo više od toga“, naglasio je Stefanović.
I dodao da bez podrške sistema ne mogu da se sklone sa margine – „zauvek smo osuđeni na to da budemo građani drugog reda tako da to je jedini način da se naš položaj suštinski poboljša“.
',
title: 'Zatvara se Prajd info centar: „Održivost više nije bila moguća”',
pubdate: '2024-09-25 09:47:03',
authors: authors,
sections: "Društvo",
tags: "Ljudska prava,Prajd info centar,Prava LGBTI+ zajednice",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Zatvara se Prajd info centar: „Održivost više nije bila moguća”',
'pageContent': '
Prajd info centar, prostor posvećen LGBTI+ zajednici u Beogradu, zatvara se u subotu, 28. septembra „usled nedostatka finansijske podrške, ali i one institucionalne", objavili su iz Beograd Prajda na Instagramu.
Kako je za Radio Slobodna Evropa (RSE) objasnio Goran Miletić iz Beograd Prajda, prostor Prajd info centra su kroz godine, u različitim periodima, finansirale ambasade Švedske, Norveške, Nemačke, Holandije, Kanade i Sjedinjenih Američkih Država.
Međutim, u Instagram objavi Beograd Prajda navodi se da održivost Prajd info centra nije više bila moguća.
„Prajd info centar je igrao ključnu ulogu u pružanju informacija, resursa i prostora za okupljanje, omogućavajući članovima i članicama zajednice da razmenjuju iskustva i učestvuju u diskusijama, panelima, radionicama i obukama, sve na najraznovrsnije LGBTI+ teme", piše u objavi.
Navodi se da je Centar nastojao i da podigne svest o potrebama LGBTI+ osoba, te da je kroz besplatne programe podrške pružao i usluge psihološkog, pravnog i trans-specifičnog savetovanja, uz mogućnost anonimnog testiranja na HIV i sifilis.
„Samim tim, Prajd Info Centar bio je više od fizičkog prostora; predstavljao je simbol otpora i nade. Uprkos gotovo svakodnevnim pretnjama i dobacivanjima, zastava duginih boja se šest dana u nedelji vijorila jednom od najprominentnijih ulica u Beogradu još od 2018. godine", piše u objavi.
Česta meta napada
Početak 2024. godine, na Božić negde oko 16 časova muškarac sa kapuljačom na glavi cokulama udarao u je izlog Prajd Centra u ulici Kralja Milana, dok ga nije polupao.
Koordinator ovog Centra Nikola Brkljač je u razgovoru za RSE podsetio da je ovaj prostor često bio meta napada.
„Prostor je preživeo 24 zabeležena i policiji prijavljena napada, koja se tiču direktnog uništavanja Centra i direktne pretnje po bezbednost onih koji su bili u prostoru. Nijedan od tih slučajeva, nažalost, nije adekvatno procesuiran", rekao je Brkljač.
Nevladina organizacija „Da se zna", koja pruža pravnu i psihološku podršku LGBTI+ osobama, tokom 2023. godine dokumentovala je više od 80 slučajeva nasilja i diskriminacije prema pripadnicima te zajednice u Srbiji.
U kakvom su položaju prava LGBTQ+ osoba?
Kako je za „Vreme“ ranije rekao Matija Stefanović iz organizacije „Da se zna“ položaj LGBTQ+ zajednice u Srbiji se polako ali sigurno popravlja iz godine u godinu, svakako mnogo sporije nego što bi voleli.
„Ono što bi najviše poboljšalo položaj zajednice je pravno regulisanje našeg života odnosno usvajanje zakona koji bi nas štitio. To su na prvom mestu zakon o istopolnim zajednicama i zakon o rodnom identitetu i pravima interseks osoba, a pored toga i poštovanje već postojećih zakonskih regulativa koje bi trebalo da nas štite“, ukazao je Stefanović.
Na primer član 54a Krivičnog zakonika propisuje ako je krivično delo učinjeno iz mržnje zbog pripadnosti rasi i veroispovesti, nacionalne ili etničke pripadnosti, pola, seksualne orijentacije ili rodnog identiteta drugog lica, tu okolnost sud će ceniti kao otežavajuću okolnost, osim ako ona nije propisana kao obeležje krivičnog dela.
Međutim, naš sagvoornik je rekao, da se u praksi ovaj član gotovo nikada ne primenjuje.
„Za poslednjih 10 godina koliko postoji taj član primenjen je samo pet puta, a recimo udruženje ’Da se zna’ svake godine beleži desetine incidenata motivisane homofobijom i transfobijom, a u stvarnosti se događa i mnogo više od toga“, naglasio je Stefanović.
I dodao da bez podrške sistema ne mogu da se sklone sa margine – „zauvek smo osuđeni na to da budemo građani drugog reda tako da to je jedini način da se naš položaj suštinski poboljša“.