U susret lokalnim izborima: Režimska kampanja straha

27.mart 2024. Nedim Sejdinović

Kako spasiti glas i razum

Aktuelni režim nastoji da se opoziciono nastrojeni birači obeshrabre i pasiviziraju. Govore im da nema nikakvog smisla bilo kakvo aktivnije učešće u političkom životu – naprednjaci će svakako pobediti i nastaviti sa svojom agendom! U tu svrhu šalju poruku da od izbornih prevara neće odustati ni za korak, a predsednik saopštava i vrlo sumnjive rezultate istraživanja po kojem podrška opoziciji u glavnom gradu – opada

Automobilska industrija

27.mart 2024. Vladimir Đukanović

Budućnost u litijumskoj bateriji

Povećana potražnja za električnim vozilima (EV) u Evropi i svetu dodatno podstiče rast tržišta litijum-jonskih baterija. S obzirom na strože regulative emisija CO2 i subvencije za električna vozila, očekuje se da će njihova prodaja nastaviti da raste, što zahteva paralelni rast proizvodnje i reciklaže baterija. Potražnja za automobilskim baterijama je samo između 2021. i 2022. godine skočila za 65 odsto na 550 GWh i dalji rast je neminovan

Slučaj “Mihaljica”

20.mart 2024. Biljana Vasić

Deca se ne daju, niti oduzimaju

“Pokrenuta je lavina poluinformacija i teorija zavere o prodaji dece, satanističkom žrtvovanju, drogiranju i seksualnom zlostavljanju dece i organizovanom uništavanju srpske porodice od strane institucija. Šalju se poruke da su deca vlasništvo roditelja i nacije, a ne bića koja imaju pravo na zaštitu”, kaže profesorka socijalne politike i socijalnog rada FPN-a dr Nevenke Žegarac

Francuska i rat u Ukrajini

20.mart 2024. Ivan Šepić

Dvosmislenost bez crvenih linija

Od kada je pre nekoliko nedelja Emanuel Makron pomenuo mogućnost slanja (zapadnih) trupa u Ukrajinu, strasti se nikako ne smiruju, kako u EU tako i među njenim zapadnim partnerima i saveznicima. Još manje u Rusiji, a ponajmanje u samoj Francuskoj u kojoj je na delu kristalizacija podela, a u kontekstu kampanje za predstojeće junske izbore za Evropski parlament

Godišnjica tragedije

17.mart 2024. A.I/Arhiv Vremena

Dvadeset godina od „Martovskog pogroma“

Na današnji dan, 17. marta 2004. godine, utapanje tri albanska dečaka bilo je povod na napad na Srbe na celoj teritoriji Kosova i Metohije. „Vreme“ je zabeležilo te tragične događaje i političke okolnosti u kojima su se odigrali. Ubijeno je 19 Srba, na stotine povređeno, 4.000 proterano, a uništeno je više od 1.000 kuća, crkava, manastira, svetinja...Četiri godine kasnije vlasti u Prištini su proglasile nezavisnost Kosova

TV manijak

13.mart 2024. Dragan Ilić

Martovske ide ili lament nad 9. martom

Najstrašnije je to što se odnos prema Miloševiću i Đinđiću ne definiše prema zvaničnom stavu države, već se od Miloševića pravi heroj i žrtva, dok je Đinđić u najboljem slučaju korisni idiot Zapada, koji je ubijen kada je postavio pitanje sudbine Kosova

Iz ateljea

13.mart 2024. Nađa Ivanji Švab

Interaktivan odnos sa Karlom Maldenom

Osim o tajni kako da skulptura deluje kao da je slika, sa Zdravkom Joksimovićem razgovaramo o uklapanju spomenika u život, o savremenom svetu, o umetnosti koja je marketing, a sve povodom njegove pedesete samostalne izložbe

Intervju: Petar Benčina

13.mart 2024. Ana Trujić

Stvarnost sa otklonom

Neraščišćena prošlost dovodi do toga da onaj ko poseduje moć manipuliše i neprestano čini sledeći zločin kako bi prekrio prethodni

Trgovina oružjem

11.mart 2024. DW

Ukrajina uvozi najviše oružja na svetu, SAD je najveći izvoznik

Nije čudo što je Ukrajina prošle godine postala najveća uvoznica oružja na svetu, kako sada piše u novoj studiji instituta SIPRI. Sjedinjene Države su ubedljvo najveći svetski izvoznik naoružanja, a Francuska je prestigla Rusiju na mestu broj dva

Globalna bezbednost

02.mart 2024. RSE

Baltičko more kao NATO jezero: Pristupanje Švedske alijansi menja igru

Možda je najočitija prednost ulaska Švedske u NATO što Baltičko more u suštini postaje nešto poput "NATO jezera" sa vojnim savezom koji okružuje rusku enklavu Kalinjingrad i kontroliše obe strane Finskog zaliva koji vodi do drugog po veličini ruskog grada Sankt Peterburga

Demostat: Izveštaj o monitoringu javnog servisa RTS

Jutarnji program i Dnevnik 2

Skoro potpuna cenzura opozicije, izostanak bilo kakve kritike predsednika države i vlade, nedostatak suštinskog sagledavanja problema i izazova u društvu, guranje važnih tema pod tepih i provladino orijentisani gosti ključne su odlike dveju udarnih i najgledanijih informativnih emisija Radio-televizije Srbije. Za razliku od RTS-a devedesetih, koji je bio nosilac propagande vlasti, ali i govora mržnje, danas su to neki drugi mediji, uključujući televizije sa nacionalnom frekvencijom, dok se propaganda u korist vlasti na RTS-u sprovodi bez govora mržnje

Dobrica Ćosić: Knjiga o Titu

28.februar 2024. Ivan Ivanji

Otac nacije o najvećem sinu naših naroda

Već na prvi pogled, knjiga vrvi protivrečnostima, kratke celine zapisivane su očigledno prema trenutnim raspoloženjima autora. Možda bi se izgubilo ono najvrednije – strast, izvesna nervoza, pošteno samoispitivanje – da je tematski logičnije sređena, hladne glave redigovana. Ja mislim da je dobro što je pred nas izašla kakva jeste

Stari zanati

28.februar 2024. Robert Čoban

Viktorijanski hir Valentine i Florijana

Kada ugine životinja u ZOO-vrtovima u Beogradu i na Paliću ili u nekom nacionalnom parku, nadležni su obavezni da o tome obaveste Prirodnjački muzej u Beogradu. Tada na scenu stupaju taksidermičari, kojih u Srbiji ima svega nekoliko, a mi smo posetili dvoje koji važe za najbolje među njima – Florijana Horvata iz Subotice i Valentinu Nemet iz Bačke Topole

Sećanje: Miroslav Prokopijević

21.februar 2024. Milan Hiber

Zastupnik teorije javnog izbora

Liberalni, a često i libertarijanski stavovi, neretko su Prokopijevića dovodili u sukob sa vlastima, koje god one bile

Intervju: Zoran Bulatović Bale, kompozitor (između ostalog)

21.februar 2024. Gordana Nonin

Novi Sad, zatomljena fabrika alternative

“Oni su napravili kulturne stanice sa dva-tri sata zvaničnog programa za koje klinci treba da pišu ‘projekte’ da bi im se eventualno nešto od toga odobrilo. Ne ide to tako, drugovi kulturnjaci, prave stvari se stvaraju kad gomila ljudi upućenih jedni na druge provode zajedno gomiletinu vremena u budalasanju, haluciniranju, pijančenju i zbližavanju, otvaranju jednih prema drugima i pronalaženju zajedničke ložnjave. Stvari koje tako nastanu su bulletproof i imaju šansu da izrode nešto originalno. Izvinite, molim lepo, ali istinske vrednosti se ne kreiraju pisanjem projekata u sandalama, na paletama uz organski đus, na ajpedima. Tačka”

Intervju: Jugoslav Pantelić, selektor Festa

21.februar 2024. Sonja Ćirić

Idi i gledaj Fest

“Programska celina koja je tematski koncipirana ove godine jeste ‘Fest fokus’. Ona objedinjuje filmove koji govore o deci i mladima koji se suočavaju sa nekom vrstom nasilja. Osećao sam potrebu da postoji jedna takva selekcija koja bi, kao što joj i ime kaže, fokusirala određenu temu, iz različitih aspekata, a koja je od velikog značaja za naše, pa i ne samo naše društvo”

In memoriam: Damo Suzuki (1950 – 2024)

16.februar 2024. Dragan Ambrozić

Odlazak hrabrog krojača zvuka

Da biste bili muzički anarhista, morate u sebi imati mnogo ljubavi za druge ljude. A Damo je nesebično voleo sve ljude. Zato je bio jedan od najvoljenijih tajnih heroja rokenrola. Osim neprikosnovene, vanvremenske muzičke zaostavštine, on je ostavio trag i kao čovek: svi znaju da je Damo Suzuki uvek davao sve od sebe, a da nikad ništa nije tražio zauzvrat

Kako (ne) intervjuisati diktatora

13.februar 2024. Aleksandra Krstić

Uloga novinara u autoritarnoj javnoj sferi

Dok se Karlson kao pravi selebriti šetao po Moskvi, policija je ispred zidina Kremlja pritvorila i ispitivala više od 20 novinara, uključujući dopisnike medija sa Zapada, koji su izveštavali o protestu žena vojnika što su otvoreno kritikovali rat u Ukrajini

TV manijak

13.februar 2024. Dragan Ilić

Decenija Kulturnog dnevnika

Sve televizije u Srbiji ukupno nemaju niti promil vremena koje RTS posvećuje kulturi, uglavnom na svojim terestrijalnim i kablovskim kanalima. Zato i dalje ne razumem potrebu da se nadmeće sa Pinkom, Prvom ili Hepijem u produkciji kojekakvih narodnih veselja, svadbi, večera i kuvanja iz rodnog kraja