Javno upozorenje
Bajden: Obustavićemo isporuke oružja Izraelu ukoliko napadne Rafu
Bajden je u intervjuu za CNN priznao da je Izrael koristio američko oružje za ubijanje civila u Pojasu Gaze
Gotovo polovina svetske populacije ove godine izlazi na birališta. Kako tehnologija napreduje, tako je sve više političkih podmetanja uz pomoć veštačke inteligencije. To ne zaobilazi ni Srbiju
Do „prvog utorka posle prvog ponedeljka u novembru“, kada Amerikanci tradicionalno glasaju, ostalo je još osam meseci. Najduža predizborna kampanja na svetu uveliko se zahuktala.
Osim starih dobrih mitinga, debata i kampanje u medijima, predsedniku Džou Bajdenu i republikanskom kandidatu – a skoro je sigurno da će to biti Donald Tramp – na raspolaganju je novi alat u vidu veštačke inteligencije.
„Donald Tramp je zaustavio kolonu vozila kako bi se fotografisao sa ovim ljudima“, stoji u opisu fotografije Trampa sa šestoricom mladih Afroamerikanaca, koja već nekoliko dana cirkuliše društvenim mrežama.
Pripadnici crne populacije tradicionalno glasaju za demokrate, zbog čega se fotografija ubrzo našla u žiži svetske javnosti. Da li to Bajden gubi podršku Afroamerikanaca, presudnog činioca njegove pobede na prethodnim izborima?
Međutim, ubrzo je otkriveno da je fotografija tvorevina veštačke inteligencije.
Strateški osmišljena manipulacija
Ovo nije jedina Trampova generisana fotografija koja kruži internetom. Druga slika pokazuje Trampa i nekoliko crnkinja, kako zagrljeni i nasmejani poziraju pred kamerom.
Njen autor je, uz pomoć veštačke inteligencije, radio-voditelj Mark Kej iz Floride, koji je podelio ovu fotografiju na svom Fejsbuk profilu, gde ga prati više od milion ljudi.
Fotografija je objavljena kao deo članka o crnim biračima koji podržavaju Trampa, ostavljajući utisak da svi ovi ljudi podržavaju kandidaturu bivšeg predsednika za Belu kuću. U komentarima objave deluje da veliki broj njegovih pratilaca veruje da je slika veštačke inteligencije stvarna.
„Ne tvrdim da je to tačno. Ne kažem: ‘Hej, vidi, Donald Tramp je bio na ovoj zabavi sa svim ovim afroameričkim glasačima. Vidi koliko ga vole!’ Ako neko glasa na ovaj ili onaj način zbog jedne fotografije koju vidi na Fejsbuk stranici, to je problem sa tom osobom, a ne sa samom objavom“, rekao je Kej za Bi-Bi-Si.
Suosnivač organizacije „Black Voters Matter“ Karl Olbrajt, smatra da su manipulisane slike „strateški osmišljene“ kako bi pokazale da je Tramp popularan u crnačkoj zajednici.
Ipak, ne postoje dokazi da je ijedna od spornih slika kreirana od strane Trampa i njegovog tima. Osim Keja, koji je autor jedne slike, drugu je na društvenoj mreži Iks prvobitno postavio satirični nalog, da bi je zatim preuzeo i raširio profil iza kojeg se krije izvesni Trampov simpatizer iz Mičigena, otkrio je Bi-Bi-Si.
Godina za izbore – i obmane
Osim Sjedinjenih Država, ove godine će građani u još najmanje 63 države izaći na izbore, što je više nego bilo kada u istoriji. Procentualno, gotovo polovina svetske populacije imaće priliku da glasa.
Zato je borba protiv izborne prevare korišćenjem veštačke inteligencije važna za stanovnike mnogih zemalja – uključujući i Srbiju.
„Korišćenje veštačke inteligencije u političke svrhe nije fenomen koji nas čeka u budućnosti nego je on već prisutan i u prethodnih nekoliko godina u izbornim ciklusima širom sveta. Primere iz izbornih ciklusa imamo, osim u SAD, i u Slovačkoj, Nigeriji, a skandale povezane sa lažnim sadržajem napravljenim uz pomoć veštačke inteligencije i u mnogim drugim zemljama“, kaže za „Vreme“ politikolog Aleksandar Kokotović iz „Consumer Choice Center“.
Dodaje da je manipulacija veštačkom inteligencijom u političke svrhe već prisutna u Srbiji.
„Kod nas smo već takav primer imali, kada se sredinom protekle godine na kanalima TV Pink emitovao klip sa lažnom izjavom Dragana Đilasa, koji je kasnije zbog toga i najavio tužbu“, podseća Kokotović.
Upozorava da se, kako se razvijaju bolji i efikasniji programi, može očekivati veća učestalost veštačke inteligencije u predizbornim i ostalim delovima političkog procesa.
Lažovska dividenda
Poznata dečja priča o dečaku koji je vikao „vuk, vuk“ nalazi savremenu paralelu u konceptu „lažovske dividende“. To je korist koju dobijaju oni koji šire lažne informacije, pri čemu postaje nejasno šta je tačno, a šta nije.
„Što glasači postaju svesniji mogućnosti ovakve vrste manipulacije, stvara se veće nepoverenje u sve izvore informacija“, kaže Kokotović.
„To dozvoljava onima koji su zaista uhvaćeni u nekom problematičnom ponašanju da u javnosti tvrde da su snimci ili fotografije u suštini lažni ili kompjuterski generisani, čak i kada to nije slučaj“, ističe Kokotović.
Dakle, na koji način se prosečni glasač može odbraniti od mora dezinformacija koje se svakodnevno plasiraju? Odgovor je – ne može.
„Za birače, čak i one najobrazovanije i najupućenije, vremenom će razlikovanje fotografija koje generiše veštačka inteligencija postajati sve manje i manje moguće, zbog rasta mogućnosti koje veštačka inteligencija nudi“, kaže Kokotović.
„Za mnoge vrste lažiranih fotografija za koje su ranije bile potrebne cele ekipe stručnjaka i falsifikatora, sada je dovoljan priključak na internet i znanje koje poseduju gotovo svi mladi koji su odrasli na internetu“, upozorava naš sagovornik i dodaje da će zbog toga u budućnosti rasti važnost uloge novinara i fektčekera.
O uticaju veštačke inteligencije na politiku govori i činjenica da je na ovogodišnjoj Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji objavljen Sporazum o tehnologiji za suzbijanje prevare korišćenjem veštačke inteligencije na izborima 2024.
Tada se većina najvećih svetskih tehnoloških kompanija, uključujući Amazon, Gugl i Majkrosoft, dogovorila da će se zajedno suočiti sa prevarama uz pomoć veštačke inteligencije na izborima.
Bajden je u intervjuu za CNN priznao da je Izrael koristio američko oružje za ubijanje civila u Pojasu Gaze
Predsednik Severne Makedonije i predsednički kandidat socijaldemokrata Stevo Pendarovski priznao je poraz u drugom krugu predsedničkih izbora. Nova predsednica biće kandidatkinja opozicione VMRO-DPMNE Gordana Šiljanovska Davkova
Kao u miljama udaljenoj Gazi, gde besni rat zbog koga su izbili najveći studentski protesti u Americi nakon 1968. godine, trenutno nije jasno gde je čija teritorija. Mada su vlasti akademskih institucija povratile kontrolu na univerzitetima, sreća je u ovakvim prilikama krajne varljiva, na akademce su širom sveta nasrtala razna uniformisana lica, ali studenti do sada nisu izgubili nijednu bitku, posebno ne u demokratskim državama koje se temelje na slobodi govora i okupljanja
Tema zvana Dan oslobođenja predstavlja ozbiljnu traumu kako italijanskoj premijerki Đorđi Meloni (na slici) i njenim saborcima, tako i većini ultradesne populacije širom Evrope, uključujući opskurne balkanske prostore. Ko je koga oslobodio tokom 1944. i naredne godine, a ko bio porobljen, ostaće večita pitalica svih onih koji su u velikom ratnom sukobu bili poraženi
Povodom 100 godina od rođenja Marlona Branda, prethodnika buntovnika bez razloga i simbola “brutalnosti ili bešćutnosti mladosti”, koji je promenio stil glume u filmu, ovog proleća širom sveta, uključujući našu Kinoteku, ponovo se prikazuju njegovi filmovi Divljak, Tramvaj nazvan čežnja, Na dokovima Njujorka, Viva Zapata, Sajonara, Pobuna na brodu Baunti, Jednooki Džek, Kum, Poslednji tango u Parizu, Apokalipsa danas... To možda i nije izuzetak u vreme kulturne stagnacije i reciklaže proizvoda kulture, od akademskih visina do popularnih bestselera, od mode, frizura, filmova, knjiga, pesama, pop muzike, do političke teorije – kao da svi sada žive u nekoj verziji estetske 1993. ili 1983. ili 1973. ili 1963.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve