Niš(vils)ki pozorišni razgovori

14.август 2024. Nataša Gvozdenović

Publiku treba uznemiriti

“Hoćemo da napravimo veliki nezavisni teatar, da radimo ono što mi hoćemo, što druge kolege hoće... A o tome kakva je situacija na nezavisnoj sceni najbolje govori to što nam je Ministarstvo za kulturu za ovaj projekat dalo dve hiljade evra bruto, to je hiljadu i osamsto neto”

Ukrajinski vojnici

Srpsko naoružavanje Ukrajine

14.август 2024. Nemanja Rujević

Pozovi M. radi oružja

Holandski istraživač trgovine oružjem Frank Slajper za „Vreme“ priča kako srpsko oružje završava u Ukrajini preko mutnih preprodavaca poput Slobodana Tešića i Marka Moralesa

KiM

13.август 2024. M.J.

Srbi na Kosovu izloženi strahu, još jedan incident u selu pored Gnjilana

Pod izgovorom vladavine prava, Vlada Aljbina Kurtija sprovodi politiku koja selektivno pomaže nevećinskim zajednicama na Severu Kosova, dok Srbi strahuju da su izloženi diskriminaciji i gubitku normalnog života. smatra Miodrag Marinković, izvršni direktor NVO „CASA“. U međuvremenu, još jedan Srbin napadnut je sinoć na Kosovu

Aleksandar Vulin

Korupcija

13.август 2024. M.J.

Sve Vulinove afere: Nakon tetke iz Kanade pod lupom i supruga Nataša

Potpredsednik Vlade „ministar korupcije” Aleksandar Vulin , ponovo se našao u centru pažnje. Nakon američkih sankcija, svima dobro poznate “tetke iz Kanade” i ostalih mrlja u njegovoj biografiji, sada su otkriveni sumnjivi državni poslovi njegove supruge Nataše Vulin

KiM

12.август 2024. S.Z.

Sever Kosova: Gradi se 200 kuća za manjinske zajednice, ali ne za Srbe

Sporazum o finansiranju više od 200 kuća u četiri severne opštine potpisan je u ponedeljak između kosovskog ministra lokalne samouprave Eljberta Krasnićija i Haljilja Kastratija iz Udruženja „Siročad Balkana“. U saopštenju se navodi da se kuće grade za nevećinske zajednice koji žive na Severu, ali se Srbi ne pominju

Analiza

09.август 2024. Andrej Ivanji

Protest 10. avgusta u Beogradu: Igra strahova

Držeći se principa „caru carevo, a narodu dolina Jadra“ organizatori protesta protiv litijuma insistiraju na tome da se ne radi, ne daj bože, o pokušaju rušenja vlasti. Vučić je sam čitavu ovu ekološku priču o strahu od trovanja zaoštrio na politički okršaj za i protiv njega ubeđen da će ponovo da pobedi

Vučić u Loznici: Malo o

Godišnjica „Oluje“

03.август 2024. T. S.

Obeležena 29. godišnjica „Oluje“ u Loznici: Dodik hvali Vučića, Vučić obećava mir

Obeležavanje godišnjice sećanja na stradale i prognane u akciji „Oluja“ održano je na stadionu „Lagator“ u Loznici. Nakon obraćanja patrijarha, profesorke Nataše Basta Đorđević i Milorada Dodika, govor je održao i predsednik Srbije Aleksandar Vučić – pričao je o „Oluji“, ali i o rezoluciji o Srebrenici i napretku ekonomije. Na kraju je poručio prisutnima da ih „sve voli“

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedovic Handanović

Eksploatacija litijuma

01.август 2024. T. S.

Ministarstvo: Nema istraživanja litijuma u Nišu

Iz Ministarstva rudarstva i energetike tvrde da rešenja koja se tiču istraživanja litijuma u Nišu i okolini nisu važeća i da na tim lokacijama nema istraživanja ovog metala. U Nišavskom okrugu se rade geološka istraživanja mineralnih sirovina bakra i zlata na tri polja, i to u opštinama Niška Banja, Ražanj i Svrljig, kažu iz resornog ministarstva

Legenda

31.јул 2024. Jasna Kujundžić Jovanov

Jaša Bakov, olimpijac, osobenjak, svetski a naš

Prvi put je na Olimpijadi učestvovao 1936. u Berlinu i tada je postigao državni rekord u skoku motkom. Prisustvovao je Olimpijskim igrama u Tokiju zato što je jedini znao da otpeva japansku himnu. Bio je takmičar, prvak, trener, pokretač, masovik, pisac, svirao je violinu. Bio je sportska legenda

Sport i život: Olimpizam, amaterizam i grčko poreklo Evrope

31.јул 2024. Milan Milošević

Srebrni pehar vodonoše Spiridona Luisa, prvog maratonca

Kako je Spiridon Luis, nepismeni vodonoša iz Atike bez mnogo mogućnosti u životu, pobedio u prvom maratonu na Olimpijskim igrama u Atini 1896; uticao na moderni olimpizam više od bilo koga, osim Pjera de Kubertena; odbio besplatno brijanje do kraja života; uručio Hitleru grančicu mira sa svete masline u Olimpiji; vratio se u svoje selo Marusi i umro u martu 1940, nekoliko nedelja pre nego što su u Grčku upali Italijani

Duh vremena: Rađanje muzike iz grčke tragedije

31.јул 2024. Milan Milošević

San o slobodi Mikisa Teodorakisa (2)

Kao umetnik i borac, akter i žrtva, ostavio je pečat u grčkoj kulturnoj i nacionalnoj samospoznaji nakon balkanskih ratova, Velikog rata, katastrofe 1922. u Maloj Aziji, diktature Metaksasa 1936, Drugog svetskog rata (1941–44), Građanskog rata (1946–1949) i vojnog režima 1970-ih. Uvažavan je kao ikona internacionalističke levičarske poetike slobode i priznao je da je došao kraj utopije za koju se kao komunista borio celog života. Kao umetnik, u svojevrsnoj Odiseji, sakupljao je i objedinjavao rasute elemente helenizma od antike, preko Vizantije do savremenih pesnika i opore narodne umetnosti. Njega i njegovu epohu nadživelo je više od 1000 dela – od muzike sfera i opere Antigona, preko Pesme mrtvog brata do sirtakija Grka Zorbe

Beograd

29.јул 2024. B.B.

Rekonstrukcija okretnice na Zelenom vencu: Potpuna konfuzija

Logično je da se okretnica na Zelenom vencu rekonstruiše tokom letnjih meseci kada je smanjen intenzitet gradskog saobraćaja. Ali je zato 17 trasa tako nelogično izmenjeno da su putnici potpuno zbunjeni. Kuda sada idu autobusi, gde staju

Na današnji dan

28.јул 2024. Filip Švarm

Zbog čega je počeo Prvi svetski rat i šta nam to danas govori

Na današnji dan pre 110 godina počeo je Prvi svetski rat. Iz vekovne perspektive, aktualno je pitanje da li je Srbija trebala da podnese tolike žrtve – i austrougarske zločine u Mačvi i pomor od tifusa i povlačenje preko Albanije i Crne Gore do Krfa i Solunskog fronta, sve u svemu, više od milion mrtvih? Problem sa ovim pitanjem je što pretpostavlja mogućnost izbora, a njega nije bilo ni 1914, a ni kasnije

Lični stav

24.јул 2024. Goran Svilanović

Šta posle Evropskog Zelenog dogovora 2024–2029?

U oblastima energetike i klimatske politike, transporta, tehnologija, kritičnih materijala i sirovina, proizvodnji hrane, migracijama i upravljanju granicama nalazi se prostor u kome nečlanice mogu u punoj meri da se integrišu u politike i mehanizme Evropske unije