
Slike sveta
Geografija kinematografije
Da li umetnost može da menja svet, niko ne može sa sigurnošću da kaže, ali je sigurno da mnogima umetnost, a naročito film, stvara sliku o nekom delu sveta i da je ta slika jača što je film sugestivniji
Da li umetnost može da menja svet, niko ne može sa sigurnošću da kaže, ali je sigurno da mnogima umetnost, a naročito film, stvara sliku o nekom delu sveta i da je ta slika jača što je film sugestivniji
Zna Andreja Nikolaidis da dizanje galame oko tobožnje srpske hegemonije predstavlja dimnu zavesu kojom se prikrivaju nepočinstva lokalnih vladajućih garnitura, ali uzgajanje mržnje doprinosi političkoj tenziji, a mrtvozornički rečnik kao da priziva da neko zbilja izgubi glavu
Edicija Čudovišta koja smo voleli Ranka Munitića završena je nedavno petom, posthumno objavljenom knjigom o popularnim likovima rođenim u književnosti a stasalim na filmu i u stripu. Izdavač je Kreativni centar
"Imidž zemlje proizvođača jedan je od ključnih faktora pri donošenju odluke o kupovini nekog vina, što prevazilazi moć bilo koje pojedinačne vinarije"
"Tesla za istoriju"; VREME 1093
"Postoje tri principa za uspeh u avio-prevozu: dobra cena, kvalitet i brend. Najveći doprinos članstva u Star Alliance je uvećanje vrednosti našeg brenda"
Sećate se, omiljena najava za kompulzivnu zabavu uvek je glasila: "Program koji će vas nasmejati do suza!" Pa, hajde onda da se prisetimo šta je to bilo smešno i zabavno prethodne godine
Život i priključenija je jedna od najlepših, najnežnijih i najmudrijih knjiga ikada napisanih na našem jeziku
Da sam ja netko, kad niko da se seti, sebe bi turio da budem Šef na Biro za informisanje, bio bi dodeljen i Dinkiću, i sve tako redom do Dačića i Tadića
Šta je nemačka kancelarka iz Prištine poručila Borisu Tadiću? Zašto niko nikoga ne razume i zašto je Nemačkoj više nego drugim evropskim državama toliko stalo da se zaokruži kosovska nezavisnost
Koji su najpopularniji blogovi u Srbiji i o čemu oni govore?
Hrišćanski kulturni centar, Fondacija "Kondrad Adenauer" i Centar za evropske studije sproveli su, u periodu od juna 2010. do februara 2011, istraživanje na temu "Religioznost građana Srbije i njihov odnos prema evropskim integracijama". Iako postoje strah i zazor od Evrope, on je slično rasprostranjen među vernicima kao i među onima koji nisu religiozni. Čak najveći broj onih koji podržavaju evropske integracije Srbije dolazi iz redova tradicionalnih vernika
U petak će se u beogradskom Sava centru održati trubačka bitka bendova – Orkestra Bobana Markovića i rumunskog sastava Fanfare Ciocarlia
Ilir je sinonim za Srbina, a Srbin za Ilira, sve albanske vođe na Kosovu imaju srpsko poreklo, Skenderbeg je bio čist Srbin, a Tadić je Bećir...
Magična formula do koje su u ponedeljak došli kancelarka Nemačke Angela Merkel i predsednik Francuske Nikola Sarkozi glasi "automatske sankcije", to jest ugovorom propisano, institucionalizovano kažnjavanje neodgovornih zemalja Evropske unije. "Ko ne želi fiskalnu uniju, možemo i bez njega", poručuje Sarkozi i najavljuje disciplinovanje Evrope koje nameće Nemačka. Kritičari Merkelovoj zameraju da postavlja znakove za zabranu pušenje usred šumskog požara, umesto da ga gasi
Po Ljubljani pričaju da Janković "bolje priča srpski nego engleski" što je nekima dovoljno da zaključe da će se okrenuti ka tržištu bivše SFRJ. Tu teoriju potvrđuje i njegova politika vođenja Merkatora – osvajanje Balkana
Milo Đukanović je, u iščekivanju odluke Saveta ministara EU, izneo mišljenje da je Crna Gora uradila sve što treba, te da ukoliko ne bude pozitivne preporuke, jedini "krivac" je Evropska unija
Nesložna Evropska unija o zavađenom Balkanu. O regionalnoj saradnji, politici "i Kosovo i EU", politici uslovljavanja – i u celoj fertutmi zapostavljenoj glavnoj konstrukcionoj grešci srpske evro-strategije
Život između "Balkana" i bioskopa "Kragujevac", koga više nema – o piscima, glumcima, slikarima, knjigoljupcima, mangašima i umornim šampionima, o duhu jednog grada u grču prekinute industrijalizacije
Tokom najnovijih balkanskih ratova devedesetih godina i posle njih, širom bivše Jugoslavije počelo je odricanje od starih, "komunističkih" vremena, i od svega što na komunizam miriše, a sve što je bilo vezano za partizansku borbu u Drugom svetskom ratu bilo je prvo na udaru. Nije pošteđena ni Užička republika
Misaoni lirizam fada, toliko blizak istom takvom uzvišenom lirizmu sevdalinke, dolazi iz drugog sveta u odnosu na horizont proizvodnje "kulture" kao političkog identiteta. On je ličan, nepolitički, individualistički, i zbog toga univerzalan. On izvire iz jednog osećanja života koje je mnogo, mnogo starije od evropskog romantizma, i evropskih novovekovnih mitova. Fado i sevdah nisu "world-music", egzotični zvuci dalekih krajeva van zapadnog kulturnog kruga: to su pesme centra kulturne gravitacije našeg sveta
Jugoslavija, pa i Srbija, imala je istorijsku šansu da sa Markovićem na čelu bude evropski šampion tranzicije, ali je bitka za nacionalnu prevlast, sa ovdašnjom fascinacijom "Jugoslavije kao proširene Srbije", kao i sa fascinacijom navodno "vekovima sanjanim" nacionalnim državama, kod komšijskih naroda iz zajedničke jugoslovenske kuće – tu šansu prokockala – a tranzicija se otegla kao dvadeset gladnih godina, do dana današnjeg