img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zoom

Tugovanka – Što ih Bole ne pobi, ili novi prilozi suludoj ideji da Beograd ima jasan i efikasan plan, plus odlučnost da uspostavi velikosrpsku hegemoniju

18. januar 2012, 22:01 Dragoljub Žarković
Copied

Zna Andreja Nikolaidis da dizanje galame oko tobožnje srpske hegemonije predstavlja dimnu zavesu kojom se prikrivaju nepočinstva lokalnih vladajućih garnitura, ali uzgajanje mržnje doprinosi političkoj tenziji, a mrtvozornički rečnik kao da priziva da neko zbilja izgubi glavu


Egzibicionizam: Alibi za lošu politiku

Da li, zbilja, bauk velikosrpskog hegemonizma kruži regionom a posebno u onim bivšim republikama Jugoslavije u kojima je Srba preteklo taman toliko da se mogu politički organizovati. Nama iz Srbije to izgleda smešno, jer znamo koliko smo slabi i siromašni, a kad se ovima čini da smo jaki koliko li su tek oni nesigurni i nestabilni?

Biće, ipak, da je reč o prodaji političke magle na obe strane ovog fronta. Ovi naši tobož iskazuju brigu za sabraću koja žive s bivšom braćom, a oni, bivša braća, kukumavče kako im Srbi ugrožavaju državnost i opstanak ne bi li prikrili nesavršenost sopstvenih tvorevina i pronašli alibi za manje-više traljavu politiku.

Najnoviji primer ovog nadgornjavanja dao je protekle nedelje Andreja Nikolaidis, savetnik predsednika Skupštine Crne Gore, koji je napisao da bi bio „civilizacijski iskorak“ da je aktiviran eksploziv u dvorani „Borik.“ On je u autorskom tekstu, objavljenom gotovo istovremeno na više portala, napisao da bi bio „civilizacijski iskorak da je Bole (Božidar Stanišljević) upotrebio dinamit i puške koje je sakrio u dvorani u kojoj su glavari, duhovnici i umetnici proslavljali dvadesetogodišnjicu postojanja RS“.

Naravno da je takav tekst izazvao pažnju što je Nikolaidis, opisan u nekim podgoričkim krugovima kao pismeni egzibicionista, i želeo. Ali prejaki egzibicionizam učinio je da je glavni deo teksta otišao u drugi plan jer su svi uhvatili te morbidne ocene da bi radi napretka trebalo pobiti Tadića, Dodika i ko se tu još zatekao.

Taj politički najzanimljiviji deo teksta glasi:

„U Crnoj Gori je dodatan problem to što Beograd instrumentalizuje pitanje korupcije, a vlast uzvraća igrom na oštrici noža: tako što, da bi izbjegla bolne antikoruptivne akcije, instrumentalizuje imperijalnu politiku Beograda. Zagovornici teze o korupciji negiraju pritisak Beograda, zagovaraju pomirenje sa četnicima, paktiraju sa Amfilohijem, dok zagovornici teze o pritisku Beograda minimiziraju pitanje korupcije. Kao i obično, nije ili-ili, nego i-i: naravno da je problem korupcija i naravno da Beograd destabilizuje. Kada bi Podgorica smanjila pljačku i pohapsila tajkunsku đubrad, pritisak Beograda time ne bi postao slabiji, ali bi svakako bio manje efikasan.

Budući da, sa jedne strane, u Njujorku Balkana, stoji jasan, precizan projekat i odlučnost, a sa druge, i u Crnoj Gori i u Bosni, konfuzija, korupcija i slabost elita, sva je prilika da će se pokazati da Dobrica Ćosić, opet, nije bio u pravu: Srbi bi ovoga puta u miru mogli dobiti ono što su izgubili u ratu.“


Nacrt drame: Klonovi i klovnovi

Podrška Nikolaidisu stigla je iz federalnog dela Bosne i Hercegovine, a jedan autor kuka kako je siroti Andreja „opet izložen napadima Ćosić – Milošević – Karadžićevih ideoloških klonova“. Rekao bih da Nikolaidis, kao i taj što ga brani od ideoloških klonova žive u nekom svom malom svetu i ne vide dalje od sopstvene tarabe. Njima se politika ukazuje iz sitne vizure čim im Srbi i srpska politika izgledaju moćno.

Iz te kuknjave proizilazi kao tačno da u Crnoj Gori i Bosni „vlada konfuzija, korupcija i slabost elita“. Ne bih mu se velikosrpski, imperijalno, mešao u opis sredine u kojoj živi, ali u tom inventarisanju je i nešto potpuno netačno, a to je da Beograd ima „jasan, precizan projekt i odlučnost“.

Mi koji živimo u Srbiji tvrdimo da kod nas vladaju i konfuzija i korupcija i da je elita slaba, a institucije podosta razorene i kukamo kako nema jasnog projekta i odlučnosti da se on sprovede.

Ideološki klonovi postoje, kao što ih ima posvuda, ali su, kad je reč o pomenutoj trojci, marginalizovani ne samo u svetu politike već i u društvenoj i posebno kulturnoj svesti novih generacija i teško da će se iz tog genetskog materijala reprodukovati neki novi „kralj ujedinitelj“ koji bi ugrozio suverenost novoformiranih dinastija.

Znaju Nikolaidis i njegovi klonovi da dizanje galame oko tobožnje srpske hegemonije predstavlja dimnu zavesu kojom se prikrivaju nepočinstva lokalnih vladajućih garnitura, ali uzgajanje mržnje, kao nusprodukt ovakve proizvodnje neprijatelja doprinosi političkoj tenziji, a mrtvozornički rečnik kao da priziva da neko zbilja izgubi glavu.

Nikolaidis je u svom nacrtu drame poslovičnu pušku već unapred okačio na sceni i biće, vođen logikom sopstvene drame, ojađen ukoliko ona ne opali. Od ovog mladog autora, ovenčanog nekom evropskom nagradom za književnost, sad treba očekivati dodatni, udarnički rad na sopstvenom projektu.


Izborna godina: Počelo je, počelo…

Čarka između dve najjače političke stranke u Srbiji otvorila je izbornu godinu. Demokratska stranka je oklevanje Srpske napredne stranke da iznese stav o Kosovu ocenila kao vrhunski politički kukavičluk, upozorivši da političke kukavice ne mogu da pretenduju da vode zemlju.

„Kao što nisu smeli da saopšte svoj stav o hapšenju Mladića, ili o barikadama, naprednjaci već mesecima ne smeju da iznesu svoj stav o Kosovu, pokušavajući da se dodvore u isto vreme i onima koji organizuju referendum na severu i međunarodnoj javnosti“, navodi se u saopštenju DS-a.

Vrhunac političke nezrelosti, kako ocenjuje DS, predstavlja izjava lidera SNS-a Tomislava Nikolića da ne iznosi stavove o Kosovu kako mu oponenti ne bi preuzimali ideje.

„Ohrabrujemo Tomislava Nikolića da slobodno izađe sa svojim idejama bez bojazni da ćemo ih preuzeti jer su takozvane velike ideje Tomislava Nikolića uglavnom bile ideje sramote i propasti Srbije, baš kao i ideja da Srbija bude crna rupa u evropskom tepihu, a parlament sigurna kuća za Mladića“, navodi se u saopštenju DS-a.

Kako ističe ta stranka, čovek koji se kandiduje za predsednika i premijera Srbije najpre bi morao da ima stav o najvažnijim državnim pitanjima, a ne samo o onome šta su njegove lične i političke ambicije.

Opoziciona Srpska napredna stranka (SNS) odbacila je optužbe vladajuće Demokratske stranke (DS) o kukavičluku SNS-a i optužila DS da je u naprednjacima „konačno našla krivce za sunovrat, ponor i bezizlaz Srbije tokom 11 godina vladavine Borisa Tadića“.

„Saopštili su građanima Srbije da su SNS i njen predsednik Tomislav Nikolić najodgovorniji što je Srbija prćija DS-a i njenih satelita, da je SNS najveći krivac za pljačkašku privatizaciju, kriminal, mito i korupciju, upropašćenu poljoprivredu, mafijaški sprovedenu reformu pravosuđa, neispunjavanje uslova za status kandidata za EU i pregovore sa nepostojećom vladom Kosova“, naveo je SNS u saopštenju.

Ta stranka je dodala da su nepostojećoj vladi Kosova već predate sve državne knjige Srbije, prošlost i budućnost Srba na Kosovu, i dodala da vlast u Srbiji sa tom vladom integrisano, kao saučesnik u organizovanom kriminalu, upravlja „graničnim prelazima između Srbije i Srbije“.

„Zašto su se te junačine oglušile o poziv SNS-a da se dogovorimo o rešenju za Kosovo i Metohiju, da većinska Srbija, a ne manjinska DS, stane iza rešenja do koga se u Srbiji došlo konsenzusom? Zašto ne zakažu sednicu Narodne skupštine na kojoj bismo konačno saznali šta su dogovorili sa mentorima i Prištinom?“, upitao je SNS.

Počelo je, počelo…

foto: vesna anđić
foto: vesna anđić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

01.maj 2026. Filip Švarm

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
27.april 2026. Nemanja Rujević

Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

24.april 2026. Filip Švarm

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Nikola Selaković

Komentar

21.april 2026. Sonja Ćirić

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Pregled nedelje

17.april 2026. Filip Švarm

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure