Milo Đukanović je, u iščekivanju odluke Saveta ministara EU, izneo mišljenje da je Crna Gora uradila sve što treba, te da ukoliko ne bude pozitivne preporuke, jedini "krivac" je Evropska unija
Nakon sedam sati razgovora o zapadnom Balkanu, Savet ministara Evropske Unije odložio je odluku o otvaranju pregovora sa Crnom Gorom za 9. decembar. Očekuje se da će datum početka pregovora biti između marta i juna naredne godine. Dnevni list „Vijesti“ procenjuje da je mogućnost dobijanja zelenog svetla otvorena iako je podrška Podgorici mlaka. Bivšu jugoslovensku republiku najviše koči francusko „non“. Baš zato, prema pisanju tamošnjih medija, jun 2012. deluje kao mogući početak s obzirom na to da će u maju biti završeni francuski izbori. Iz Pariza će, potom, moći da klimnu glavom bez straha da će razgneviti svoje birače koji su protiv proširenja EU. Još ranije je francuska vlada saopštila da bi otvaranje pregovora sa Crnom Gorom u decembru bilo preuranjeno, a otpravnik poslova u francuskoj ambasadi u Podgorici Žerom Kel izjavio je da bi se tom pitanju trebalo vratiti sredinom 2012, „shodno rezultatima vezanim za efektivno sprovođenje reformi u zemlji, posebno u oblasti jačanja vladavine prava“. Nekoliko prethodnih dana govorilo se o francusko–nemačkom otporu, a podgorički mediji su pisali o postojanju zajedničkog „neformalnog dokumenta“ koji je bio „protiv“ Crne Gore. Početkom decembra, nemački Bundestag je ipak usvojio predlog kojim se podržava preporuka Evropske komisije o otpočinjanju pregovora sa CG.
foto: tanjugZADOVOLJAN URAĐENIM KOD KUĆE: Milo Đukanović
Milo Đukanović je, u iščekivanju odluke Saveta ministara EU, izneo mišljenje da je Crna Gora uradila sve što treba, te da ukoliko ne bude pozitivne preporuke, jedini „krivac“ je Evropska unija. U zaključcima koje je doneo Savet ministara stoji da je susedna Crna Gora ostvarila visok nivo kriterijuma za članstvo, kao da je nastavila „glatko da ispunjava obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju“. No, Savet podseća da će potpuno sprovođenje reformi, pogotovo u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala biti od suštinske važnosti u daljim razgovorima. Ili, kako je izjavio nemački ministar Verner Hojer, oko Crne Gore je „manje–više“ postignut konsenzus o počinjanju pregovora o članstvu, ali se navedenim problemima treba pozabaviti odmah kako „ne bismo na kraju bili iznenađeni.“
Osim čekanja datuma iz EU, Crnu Goru ovih dana potresa afera za koju vlast tvrdi da je tempirana baš da bi osujetila lepe vesti iz Evropske unije. Naime, opozicioni list „Dan“ objavio je telefonski listing Darka Šarića, odbeglog narko-bosa, u kom se vidi da se on u nekoliko navrata tokom 2008. čuo sa premijerom Igorom Lukšićem kao i ministrom spoljnih poslova CG Milanom Roćenom. Ubrzo su crnogorski zvaničnici odbacili optužbe, tvrdeći da nisu „komunicirali sa državljaninom Srbije crnogorskog porijekla Darkom Šarićem“. Glavne vesti u crnogorskim medijima prethodna dva dana ticale su se utvrđivanja verodostojnosti listinga, da li je pravi, da li je falsifikat ili je reč o prvobitno autentičnom dokumentu na koji su, međutim, dopisana imena crnogorskih političara. I dok postaje sve izvesnije da je, makar sudeći po zvaničnim izjavama koje stižu iz različitih crnogorskih institucija, a i samog Telekoma, reč o polufalsifikatu, odnosno da je listing dopisan, crnogorski političari čekajući 9. decembar, tvrde da je sve što se događalo prethodnih dana usmereno protiv crnogorskog puta u EU, puta za koji smatraju da su ga zdušno zaslužili.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Srbi će morati da odgovore na pitanje na koje su morali i Mađari – da li prihvataju da su ono što jesu, ni manje ni više… To u intervjuu za novi dvobroj „Vremena“ kaže istoričar Stefano Botoni koji poredi političku situaciju u Srbiji i Mađarskoj
Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače
Šatre sa džigera-muzikom, prasetinom i alkoholisanjem pojavljivale su se u nekom obliku tokom cele radikalsko-naprednjačke karijere, a u ovoj predizbornoj kampanji, bar se tako sada čini, postaju njen najvažniji element. Nije sramota biti siromašan i neobrazovan, glavna je poruka te kampanje. Kada pevaju i plešu pod šatrama, naprednjaci poručuju da su i oni slični raji. Imaju nešto malo više para, ali mani to. A oni drugi – studenti, obrazovani i ostali – bogata su đubrad koja čita nekakve opasne knjige, sluša narkomansku muziku i hoće da se dokopa vlasti kako bi raji oduzeli sve što ima. Kako bi se reklo – nismo imali ništa, a onda su došli okupatori i uzeli nam sve
Cela Srbija je išarana parolama da su studenti ustaše (vidi slike) ili da je to rektor beogradskog univerziteta Vladan Đokić. Funkcioneri vlasti rutinski koriste ovu reč, čak i najviši, poput gradonačelnika Niša ili brojnih odbornika SNS-a širom Srbije. Kako je režim slabio i sve više ulazio u poziciju ranjene zveri sabijene u ćošak, tako su se i planovi pretvarali u stihiju. Radikalski jurišnici, inače ne baš poznati po inteligenciji i obrazovanju, preuzeli su inicijativu, delom iz straha za sopstvene pozicije, delom iz želje da se umile gazdi
Stoji činjenica da je, u celini gledano, protivnika ove vlasti u Srbiji nesumnjivo više od podržavalaca. I to čak za nekih desetak procenata. Uostalom, nezavisno od ovih stranačkih rejtinga, pogledajte na primer, rezultate odgovora na pitanje o Ekspu
“Nova vlast u Budimpešti je izuzetno besna na političke elite mađarske manjine u susednim zemljama. Poruka upućena Ištvanu Pastoru i Kelemenu Hunoru u Rumuniji bila je jasna: ‘Sada ćete da ućutite i slušate naređenja. Neće vam biti prijatno. Dobićete znatno manje novca pod neuporedivo oštrijim uslovima, jer ste od prvog minuta bili lojalni, entuzijastični saučesnici Orbana i ko zna kojih sve lokalnih diktatora u regionu.’… U današnjim okvirima, glas mađarske dijaspore u Berlinu će za Budimpeštu verovatno nositi veću političku težinu od glasa Mađara u Subotici. To jeste politički škakljivo, ali to je ideja nacionalnog identiteta konačno usidrena u 21. vek – svesno odvojena od toksične prošlosti koja nam je trovala društvo decenijama”
Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?
Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.