
Strip i rasizam
Crno kao noć
U jeku globalne kampanje #BlackLivesMatter i rasnih nereda u SAD, beogradski Veseli četvrtak je objavio serijal čiji je glavni junak Afroamerikanac, i izazvao pretnje i uvredljive komentare nekolicine čitalaca
U jeku globalne kampanje #BlackLivesMatter i rasnih nereda u SAD, beogradski Veseli četvrtak je objavio serijal čiji je glavni junak Afroamerikanac, i izazvao pretnje i uvredljive komentare nekolicine čitalaca
Ovog utorka, BIG bend RTS-a koncertom u MTS dvorani obeležiće stoti rođendan Vojislava Bubiše Simića, velikog džez muzičara. Povodom ovog lepog jubileja, ponavljano tekst iz "Vremena" o detaljima iz njegove karijere
Suptilnost i senzualnost Hristovih instalacija kao da su u suprotnosti sa gigantskim razmerama i naporom koji je uložen u svaki od ovih poduhvata. I upravo je ta fragilna monumentalnost jedna od osnovnih karakteristika njegove umetnosti. Jedan deo te fragilnosti je materijalistički aspekt samih svojstava tkanine, dok je drugi složeni odnos prema vremenu. Njegovi radovi su temporalni, efemerni; Žan-Klod i Hristo su ih sami jednom opisali kao dugu – njena trenutna prolaznost je ono što je čini predivnom
Slika proglašenja pobede Tomislava Nikolića na predsedničkim izborima u maju 2008. skoro da nema nikakve veze sa današnjom Srpskom naprednom strankom. Na primer, na njoj nema Gorana Veselinovića, Zorana Bašanovića, Darka Glišića, Nikole Petrovića, četvorice kumova kumova Aleksandra Vučića, ljudi koji su mu mnogo pomogli u životu i karijeri, a i on njima, razume se. Čak i oni koji su "otišli" od njega kao što je Zoran Bašanović, Bratislav Grubačić ili Aleksandar Nikolić, nisu ni u jednom trenutku istupili javno i govorili o svom odnosu ili nesuglasicama sa Vučićem. Izuzetak je bio samo Saša Mirković, ali je brzo uhapšen, procesuiran i ućutkan, čime je poslata jasna poruka svima koji bi možda pokušali da pređu "na drugu stranu"
"Cilj ne sme biti samo pad nedemokratske vlasti, već i postavljanje osnove za dugoročnu obnovu demokratskih ustanova. U suprotnom, čak i kada bi se ovaj režim urušio zbog međunarodnog pritiska ili sopstvenih problema, završili bismo kao Ukrajina, na partijskoj pijaci i ostavljeni na milost i nemilost ‘oligarsima’ i njihovim političkim i medijskim najamnicima"
"Na moju odluku da odustanem od bojkota najviše su uticali navijači koji su u mojoj ulici pravili bakljadu, bacali topovske udare. Upadali su u stan penzionerke, dali joj paket ulja i brašna i sa njenog prozora bacali baklje na moju terasu. Ukoliko sad ne izađemo na izbore, šta je sledeće što će nam se desiti? Da uđu još i u naše spavaće sobe"
"Termoenergetski sektor donosi velike prihode državi i u mnogo čemu čuva socijalni mir. I danas, osim što su te termoelektrane u radu, gradimo nove, s obzirom na to da je energent jeftin, a u cenu nismo uračunali tzv. eksterne troškove, od kojih su ključni životna sredina i zdravlje ljudi"
Šta su dešavalo sa slučajevima organizovanog kriminala dok je trajalo vanredno stanje? Da li ova "nova normalnost" donosi nešto novo ili se zemlja zakopava u staru i nerazmrsivu priču o neprestanoj povezanosti podzemlja i državnog sistema? Vučić, očito, ne haje mnogo za borbu protiv prave mafije: nema nijednog velikog slučaja obračuna sa nekom mafijaškom organizacijom, niti je išta od onoga što se u medijima van kontrole režima pojavljivalo o korupciji vlasti dospelo do suda
Srbija je jedina država čija nacionalna biblioteka zvanično sarađuje sa vatikanskom. Međutim, ova pogodnost je nedovoljno iskorišćena
Autoritarni režimi, pogotovo oni koji imaju na svom vrhu koloritnu ličnost, ne trpe nikakvu kritiku i spremni su da čine razne bedastoće kako bi je ukinuli. Naprednjački režim to radi onako kako jedino zna: reaktivno, brutalno, bez šlifa, bez ikakvih tragova kreativnosti, po principu "spaljene zemlje"
Vučiću bi odgovaralo i bilo u interesu da izborni posao završi što pre. Zna on da Srbima treba vreme da se ohlade i razmisle. Pa da je Slobodan Milošević raspisao izbore odmah posle bombardovanja, teško da bi Vojislav Koštunica i sva ondašnja ujedinjena opozicija imali bilo kakvu šansu protiv njega. Na kraju krajeva, ukoliko izbori budu uskoro, odmah posle karantina koji mu je poslužio da sve prethodne afere svoje osmogodišnje vladavine gurne pod tepih, predsednik će izbeći pitanja o ponašanju vlasti za vreme vanrednog stanja, kao i sva pitanja o negativnim posledicama mera tokom pandemije i ukupnom ekonomskom stanju zemlje
Epidemiološka krivulja nikako da se poravna, dok Srbija ublažava one mere koje imaju smisla, a i dalje ostaje pri najoštrijim i najbesmislenijim. Jer, nije bitno čemu mere služe, nego kako ih javnost percipira. A većina, izgleda, voli čvrstu ruku i, kad predsednik urla kako smo neodgovorni, niko ne misli da se obraća njemu, nego komšiji
Ako bismo imali dovoljno instaliranih aplikacija i dovoljan broj odgovornih korisnika, rad epidemiologa bio bi drastično pojednostavljen. Umesto da idu po terenu, love kontakte zaražene osobe i privode ih na testiranje, potencijalno zaražene osobe same bi se pojavljivale u centrima za testiranje, odmah po prijemu poruke upozorenja
U vreme virtuelnih šetnji, knjiga je izuzetno efikasno sredstvo da se prođe i vidi mnogo toga što je pešice neostvarivo
Svim sagovornicima u ovom tekstu pre svega nedostaje sloboda, i onima koji zabranu kretanja doživljavaju kao kaznu i onima koji su se prilagodili situaciji
"Sad svi mi građani sveta možemo da se gledamo i dopisujemo na socijalnim mrežama, i da uživo strimujemo svoj jadni privatni reality show, pa da se svako čudi, zloraduje, saoseća, plače, plaši, histeriše, zapomaže i pomaže, teši i šta još ne, svako shodno svojim kvalifikacijama, sposobnostima, potrebama i osećajima. Ovo je izazov koji dosad još nismo okusili. Iako mi se ne sviđa, prihvatam izazov"
"Ova kriza je pokazala da i male zemlje možda imaju neku šansu u novim okolnostima, ali samo ako postanu ‘male sile’ u zdravstvu i nauci. Sve zemlje koje će iz krize izaći sa manjim brojem žrtava, imaće mogućnost da unaprede svoj status u međunarodnoj politici. Savetovao bih, dakle, našim zemljama da se nakon ove krize fokusiraju na te ‘niše’. To znači – ne na avione i tenkove, nego na zdravstvo i školstvo"
U četvrtoj nedelji epidemije novog korona virusa i pred kraj treće nedelje vanrednog stanja, u Srbiji imamo mrtvu trku oko toga čega se ljudi više plaše: virusa ili naprečac donetih radikalnih odluka predsednika Vučića
Država ovde jeste drugo ime za Aleksandra Vučića, a partijski aparat koji imitira državu – samo je u njegovoj službi. Ali, svi oni koji su se zatekli "u službi" imaju odgovornost koja se više ni po čemu ne može meriti sa onom pre pandemije. Radi li partijska država u interesu svih građana Republike Srbije i pored evidentnog kašnjenja, početne neozbiljnosti i manipulacija? Može li joj se verovati ako su nam kazali da je prvi registrovani slučaj obolelog od kovida 19 bio 6. marta, pošto je partija SNS prikupila potpise za svoju izbornu listu
Dok čitava planeta raspravlja o tome kako će se mnogo toga u svetu i ekonomiji promeniti jednom kada se pandemija zaustavi, i kako taj svet neće biti isti, srpska Vlada poručuje da smo spremni ušli u krizu i da ćemo se iz problema brzo izvući
"Kad me već pitate da li ima razloga za paniku, onda ja vidim jedan. To je status i kapacitet našeg zdravstvenog sistema. Naš zdravstveni sistem je urušavan godinama, a dotučen poslednjih nekoliko godina odlaskom lekara i medicinskih sestara na rad u inostranstvo. Bedne plate zdravstvenih radnika i nipodaštavanje njihove stručnosti i društvene važnosti, dovele su čitav sistem na ivicu opstanka. To ne zna samo onaj ko je imao sreću da ne mora da ide kod lekara"
"Na kraju krajeva, mi i nismo istjerani iz nekog prostora, naši gradovi nisu zemljopisne činjenice; mi smo istjerani iz svoga vremena, naši su gradovi ostali u nekoj nedohvatljivoj prošlosti. Do te prošlosti se, kao i svake druge, stiže vremeplovima. A šta su to vremeplovi i kako izgledaju, to neka odgovori svatko za sebe"
Evropske države zatvaraju granice, ograničena je sloboda kretanja, čitave industrijske grane u potpunosti su zaustavile poslovanje, berze padaju. Niko ne može da predvidi koliko dugo će sve to trajati i sa kakvim posledicama će se završiti. Pandemija virusa korona ne gura Evropu samo u recesiju, finansijsku i privrednu krizu koja bi mogla da nadmaši onu iz 2008. godine, već suočava Evropejce sa ranjivošću globalno povezanog sveta i apokaliptičnim scenarijima kakvi su do sada bili nezamislivi
Po broju umrlih i zaraženih virusom korona, Iran je među najugroženijim državama sveta, uz Kinu, Italiju i Španiju. Ministarstvo zdravlja ove zemlje u utorak je saopštilo da je broj zaraženih prešao 16.000, a da je od posledica zaraze umrlo 988 ljudi