Članovi organizacije „Fortis” „su se raskrinkavanjem” pedofila proslavili preko noći. Tvrde da štite decu i ugrožene grupe u društvu. Međutim, advokat Vladimir Tupanjac kaže za „Vreme” da uzimanje pravde u svoje ruke samo otežava rad institucija
Nije aktivizam to što nas može uzbuditi u pozorištu. “Nove forme, nove forme su potrebne!” Ko zna, možda će ih i biti do kraja festivala. Nadamo se da će nam novi selektorski tim pokazati kako razume sintagmu “nove pozorišne tendencije”, odnosno u kom pravcu treba dalje da se razvija festival
"Prva Bitef Polifonija bavila se zlom koje donosi nasilje. Bio je to velik izazov jer su istine koje pozorište takvim predstavama otkriva važne zbog živog i snažnog prikazivanja odnosa između onih koji vrše nasilje i onih nad kojima se nasilje vrši. Proces našeg rada bazirao se na ličnim pričama mladih učesnika"
Studente koji se protive blokadama fakulteta i koji protestuju u Pionirskom parku, posetio je ministar prosvete Dejan Vuk Stanković i apelovao da odustanu od najavljenog štrajka glađu
U užarenoj frekvenciji političkih dešavanja i drama u Srbiji, pre desetak dana jedan je spektakularan događaj na više nivoa spojio akademsku sredinu, politiku, arhitekturu, Evropu, Novi Sad, mikropolitiku i vrhunsku umetničku manifestaciju. Vest da je Vladan Joler, umetnik, profesor na Akademiji umetnosti u Novom Sadu i osnivač fondacije “Share”, osvojio Srebrnog lava na Venecijanskom bijenalu arhitekture odjeknula je kao da je reč o nekakvoj kolektivnoj pobedi, ili bar o obećanju dobrog ishoda
„Formalna i legitimna studentska grupa“ sa nazivom „Studenti koji žele da uče“ pored svega sada i medijima preti tužbama. A da li je zaista reč o validnom udruženju „ćacija“
Marija Vasić, Lazar Dinić, Mladen Cvijetić, Lado Jovović, Srđan Đurić i Davor Stefanović nalaze se u pritvoru (na slikama po redosledu). Ukoliko uskoro ne budu na slobodi, jasno je da smo na putu ka Belorusiji. Ti su ljudi u režimskim medijima ispali opasniji od bombaša Al Šababa ili kakve druge prominentne terorističke organizacije. Ko su oni zaista, koga imaju, čime se bave, u šta veruju i za šta se bore
Intervju: Maja Kovačević, dekanka Fakulteta političkih nauka u Beogradu
Često s pravom zameramo Evropskoj uniji da zapravo žrtvuje demokratizaciju i vladavinu prava u našoj zemlji zarad bezbednosti. To su pitanja Kosova, odnosa Srbije sa Rusijom, kao i strah od izazivanja regionalnih sukoba. Međutim, sada se dešava da režim izaziva unutrašnju nestabilnost u Srbiji. To je jednako opasno, ako ne i opasnije od ovoga čega se inače Evropska unija plaši. Iz tog razloga mislim da će razumeti kako prioritet u ovom trenutku mora da bude unutrašnja stabilizacija prilika u Srbiji. A to znači prestanak zastrašivanja, prestanak govora mržnje, prestanak terora, kao i insistiranje na delovanju pravosudnih organa, tužilaštva, sudova
Koliko je mirnih demonstranata potrebno da sruši i najljuću vlast? Kritična masa od 3,5 odsto stanovnika, koja je prema naučnim studijama potrebna za pad režima, uveliko je dostignuta 15. marta i, ako je prema teoriji, nije više pitanje da li će, nego kada će režim pasti
“Aktuelni studentski pokret je, ukoliko ne grešim, najvećim delom ostvarenje negativnog angažmana. On ustaje protiv očigledne laži, nepravde i neslobode ne proglašavajući se vlasnikom istine, pravde i slobode i, podjednako važno, ne pristajući na političke nagodbe oko toga. On je antipolitički u onom smislu koji mi, opterećeni ‘politikom kao sudbinom’, nikako da razumemo: nije pitanje ko će da vlada – kada se pitanje postavi na ovaj način, odgovor već podrazumeva apsolutnu vlast – nego izgraditi institucije koje će onemogućiti samodrštvo i omogućiti smenu vlasti bez krvi”
Studentski protest marševima mapira jednu novu Srbiju koja se samoidentifikuje kao Srbija oslobođena od straha (...) Svako mesto kroz koje su studenti prolazili je, antropološki rečeno, učestvovalo u procesu prelaska. Taj prelazak bio je iz stanja zebnje i teskobe u nešto što su oni koji su učestvovali u dočecima studenata, po sopstvenim iskazima, doživeli kao novostečenu slobodu. Teško je pronaći nešto nalik tome u novijoj političkoj istoriji Srbije
Prostor bivše Jugoslavije još uvek diše zajedno. Još uvek postoji nekakav zajednički politički, društveni i kulturni prostor. Pre svega, očituje se to kroz podršku koju studenti dobijaju iz svih jugoslovenskih država, ali i po tome što su postali inspiracija za slične, doduše ne tako brojne i velike proteste u okruženju, pre svega u BiH i Crnoj Gori
Intervju: Dragan Živadinov, pozorišni umetnik i atraktor
Svet puno toga očekuje od čoveka. Svet puno toga očekuje i od Beograda, ako ne i više. Čovek umire samo jednom, a Beograd je uništavan bezbroj puta, i iznova se obnavlja iz istorijskih ruševina. Ja se kunem u gradove, ne u države. Kunem se u Njujork i Novi Sad.
Portparolka Bele kuće Kerolajn Levit obrazložila je da su svi programi američke Agencije za međunarodni razvoj USAID privremno suspendovani – jer su „sumanuti i zlonamerni“ i jer je dolazilo do „zloupotrebe i beskorisnog trošenja novca“. Pomenula je i Srbiju
Šta rade “neposlušni” studenti u blokadi sa nasleđem koje nisu ni birali, ni kreirali? Oni su za nešto više od mesec dana angažovanja uspeli da hakuju fundamente ovog sistema. Autoritarnost hakuju demokratijom, kult ličnosti depersonalizacijom, strah – hrabrošću
Kako je protekla prva nedelja predizborne kampanje za parlamentarne izbore na Kosovu? Šta rade Kurti i Pokret Samoopredeljenje, a šta Srpska lista? Gde su ostali u kampanji
Film donosi priču o burnom periodu u životu mališana stasavajućeg u porodici koja živi na obodu rudarskog basena u borskom kraju, sa stalnom pretnjom preseljenja, odnosno možda i nužne prodaje kuće i domaćinstva investitoru što bi, po prirodi svoje biti, da se širi i napreduje
“Biće velika sramota za celo društvo kad se ovo završi. Ne znam kako ćemo kada počne da se odmotava sva nakaznost ovog režima, sa kojom su ljudi kohabitirali, prihvatali je ili bili njen deo. To su neverovatne stvari koje su nekako prolazile. Uvek sam imao nadu da se to taloži negde, da će kad-tad da eskalira, da taj čir mora da pukne”
Članovi Akademijskog odbora za visoko obrazovanje SANU snažno se protive svima koji studente sprečavaju da iskažu svoje mišljenje i svoje zahteve, navedeno je u saopštenju ove institucije
Ima li politike u Srbiji? Ko je i kako građanima ogadio politiku i političke stranke? Ko se i zašto boji politike? Da li je Vučićev režim u najozbiljnijoj krizi do danas? Da li se gnev građana može umiriti dezinformacijama, medijskim spinovanjima i nasiljem
“Naša je dužnost da insistiramo da tema pada nadstrešnice u Novom Sadu ostane aktuelna kako ne bi prošla kao ‘Ribnikar’ i Dubona i Malo Orašje, i mnoge druge tragedije. U slučaju da ne uspemo da nađemo odgovorne, plašim se i da pomislim šta bi sledeća tragedija mogla da bude… Čini mi se da što više vreme prolazi, tragedije postaju sve veće i veće, i da ako to postane svakodnevica, mi više nećemo reagovati… A gde će onda biti ta crvena linija?”
Stanovnici Srbije već više od decenije odgovore za brojne tragedije kroz koje društvo prolazi traže na ulici, usled ćutanja vlasti i institucija. Ta potraga je, čini se ponekad, beznadežna, a sagovornici „Vremena” kažu, jer je bez jasnog cilja
Advokat Vlada Tupanjac kaže za „Vreme”, da građani treba da izbegavaju uzimanje pravde u svoje ruke.
„Uprkos dobronamernosti, to je pogrešan put. Ukoliko neko ima vremena i volje, bilo bi mnogo svrsihodnije da pomogne državnim organima. Može da preda krivičnu prijavu i prepusti policiji i tužilaštvu da oni rade svoj posao. Ako ima dokaza, taj se neće izvući. Na ovaj način, građani čine medveđu uslugu institucijama, a osumnjičeni, čak i ako je zaista kriv, može da se izvuče”, kaže Tupanjac.
Sagovornik „Vremena” podseća na istraživanje Demostata koje je pokazalo da su građani izgubili poverenje u institucije.
„U tom smsilu razumem i reakciju javnosti, postoji potreba da se nešto preduzme, ali treba raditi na unapređenju zakona i jačanju institucija. Umesto promovisanja ličnog sistema vrednosti, treba da gajimo vrednosti koje smo uspostavili kao društvo i da branimo ljudska prava. To su civilizacijske tekovine i postoje sa razlogom. Građani mogu da pomognu tako što će da prijave nekoga ako imaju sumnju, da dostave dokaze, da svedoč”, kaže Tupanjac.
A ko god da dođe do suda, za njega postoji prtpostavka nevinosti, nije kriv dok se ne dokaže.
„Ovakve stvari mogu samo da olakašaju osumnjičenima da se odbrane, jer će sudiji reći da im je priznanje iznuđeno pretnjama i to već vodi u pogrešnom pravcu, a ironija je da pošteni građani mogu biti u krivičnom delu na taj način”, kaže Tupanjac.
Dobri „loši momci”
Na sličan način javnost je velikodušno podržala i organizaciju „Levijatan” koja se proslavila po istom principu 2017. godine.
Ispostavilo se da su članovi „Levijatana” u ime zaštite životinja, po sopstvenom nahođenju zlostavljali - ljude.
Između ostalog, tokom pandemije virusa korona 2020. godine upali su u kuću romske porodice Garip na Dorćolu. Maltretirali su tri deteta i njihovog nepokretnog oca zato što, navodno, muče životinje.
Zatim je privedeno šest članova, a zadržan jedan član “Levijatana” zbog prebijanja čoveka koji je na društvenim mrežama vređao njihovog lidera.
Oni su više puta bili privođeni zbog pretnji, zastupali su antimigrantske, antiromske i anti-LGBT stavove, a jedan slučaj napada na migrante i izbeglice rezultirao je i sudskom presudom.
Takođe su navodne zlostavljače životinja javno ponižavali i terali ih da se izvine. Njihov identitet je, za razliku od članova organizacije „Fortis”, poznat.
Republičko javno tužilaštvo uputilo je Ustavnom sudu zahtev za zabranu desničarskog pokreta „Levijatan“ 2023. godine.
Zahtev je upućen na inicijativu Pokreta slobodnih građana, ali do danas nije bilo sudske odluke povodom ovog predloga.
Raste broj registrovanih pedofila
Prema najnovijim podacima Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde „Registar pedofila“, koji se u Srbiji vodi od 2015. godine, trenutno broji 771 osobu pravosnažno osuđenu za krivična dela seksualnog nasilja nad maloletnicima. Prema poslednjim podacima za nešto više od godinu dana ovaj broj je porastao za 96.
„Registar pedofila“, odnosno posebna evidencija osoba osuđenih za krivična dela seksualnog nasilja nad maloletnicima, vodi se na osnovu Zakona o posebnim merama za sprečavanje vršenja krivičnih dela protiv polne slobode prema maloletnim licima, koji je u javnosti poznat kao „Marijin zakon".
Ovaj registar sadrži ime i prezime osuđenog, njegov matični broj, adresu prebivališta, podatke o zaposlenju, podatke od značaja za fizičko prepoznavanje (urođene znake, tetovaže) i njegove fotografije, podatke o krivičnom delu i kazni na koju je osuđen, podatke o pravnim posledicama osude, podatke o sprovođenju posebnih mera propisanih zakonom, kao i DNK profil osuđenog.
Podaci iz evidencije se vode trajno i ne mogu da se brišu.
Javni podatak je da je u svakom trenutku na internetu preko 750.000 internet predatora. Ovde nije reč o ukupnom broju, već o onima koji u svakom trenutku 24 časa dnevno vrebaju decu putem interneta, društvenih mreža i drugih onlajn servisa.
Ovakvi slučajevi se u Srbiji mogu prijaviti u najbližoj policijskoj stanici po mestu prebivališta, ali i direktno Odseku za suzbijanje nedozvoljenih i štetnih sadržaja na internetu putem elektronske pošte prijavipedofiliju@mup.gov.rs ili Nacionalnom kontakt centru na broj 19833 i da zatraže savet ili prijave nasilje ili nešto neprilično na internetu.
',
title: 'Lovci na pedofile: Opasni aktivizam organizacije „Fortis”',
pubdate: '2024-10-29 14:50:36',
authors: authors,
sections: "Društvo",
tags: "Organizacija Fortis,pedofili,Pravosuđe",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Lovci na pedofile: Opasni aktivizam organizacije „Fortis”',
'pageContent': '
Na društvenim mrežama pojavili su se snimci organizacije „Fortis” koju čine takozvani „lovci na pedofile”. Za samo mesec dana i sa tri objavljena snimka stekli su veliku popularnost u Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Članovi „Fortisa” preko društvenih mreža ulaze u konverzaciju sa ljudima za koje sumanju da su pedofili i predstavljaju se kao maloletne devojčice. Kada ih „namame” na dogovoreno mesto, izlože ih javnosti i traže im priznanje da su se dopisivali sa maloletnicama sa namerom da imaju seksualne odnose sa njima.
„Dopisuješ se devojčicom koja je 2009. godište. Ošuriću te od batina. Mi smo organizacija ‘Fortis’. Ajmo sad priznanje. Ošuriću te od batina. Zašto se dopisuješ pedofilu matori“, govori na snimku mlađi muškarac sa kompjuterski izmenjenim glasom starijem muškarcu za koga je tvrd da je pedofil.
Nakon toga je član organizacije „Fortis“, ponovo uz pretnju batinama, tražio od starijeg čoveka ličnu kartu koju je krupno snimio i objavio.
Advokat Vlada Tupanjac kaže za „Vreme”, da građani treba da izbegavaju uzimanje pravde u svoje ruke.
„Uprkos dobronamernosti, to je pogrešan put. Ukoliko neko ima vremena i volje, bilo bi mnogo svrsihodnije da pomogne državnim organima. Može da preda krivičnu prijavu i prepusti policiji i tužilaštvu da oni rade svoj posao. Ako ima dokaza, taj se neće izvući. Na ovaj način, građani čine medveđu uslugu institucijama, a osumnjičeni, čak i ako je zaista kriv, može da se izvuče”, kaže Tupanjac.
Sagovornik „Vremena” podseća na istraživanje Demostata koje je pokazalo da su građani izgubili poverenje u institucije.
„U tom smsilu razumem i reakciju javnosti, postoji potreba da se nešto preduzme, ali treba raditi na unapređenju zakona i jačanju institucija. Umesto promovisanja ličnog sistema vrednosti, treba da gajimo vrednosti koje smo uspostavili kao društvo i da branimo ljudska prava. To su civilizacijske tekovine i postoje sa razlogom. Građani mogu da pomognu tako što će da prijave nekoga ako imaju sumnju, da dostave dokaze, da svedoč”, kaže Tupanjac.
A ko god da dođe do suda, za njega postoji prtpostavka nevinosti, nije kriv dok se ne dokaže.
„Ovakve stvari mogu samo da olakašaju osumnjičenima da se odbrane, jer će sudiji reći da im je priznanje iznuđeno pretnjama i to već vodi u pogrešnom pravcu, a ironija je da pošteni građani mogu biti u krivičnom delu na taj način”, kaže Tupanjac.
Dobri „loši momci”
Na sličan način javnost je velikodušno podržala i organizaciju „Levijatan” koja se proslavila po istom principu 2017. godine.
Ispostavilo se da su članovi „Levijatana” u ime zaštite životinja, po sopstvenom nahođenju zlostavljali - ljude.
Između ostalog, tokom pandemije virusa korona 2020. godine upali su u kuću romske porodice Garip na Dorćolu. Maltretirali su tri deteta i njihovog nepokretnog oca zato što, navodno, muče životinje.
Zatim je privedeno šest članova, a zadržan jedan član “Levijatana” zbog prebijanja čoveka koji je na društvenim mrežama vređao njihovog lidera.
Oni su više puta bili privođeni zbog pretnji, zastupali su antimigrantske, antiromske i anti-LGBT stavove, a jedan slučaj napada na migrante i izbeglice rezultirao je i sudskom presudom.
Takođe su navodne zlostavljače životinja javno ponižavali i terali ih da se izvine. Njihov identitet je, za razliku od članova organizacije „Fortis”, poznat.
Republičko javno tužilaštvo uputilo je Ustavnom sudu zahtev za zabranu desničarskog pokreta „Levijatan“ 2023. godine.
Zahtev je upućen na inicijativu Pokreta slobodnih građana, ali do danas nije bilo sudske odluke povodom ovog predloga.
Raste broj registrovanih pedofila
Prema najnovijim podacima Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde „Registar pedofila“, koji se u Srbiji vodi od 2015. godine, trenutno broji 771 osobu pravosnažno osuđenu za krivična dela seksualnog nasilja nad maloletnicima. Prema poslednjim podacima za nešto više od godinu dana ovaj broj je porastao za 96.
„Registar pedofila“, odnosno posebna evidencija osoba osuđenih za krivična dela seksualnog nasilja nad maloletnicima, vodi se na osnovu Zakona o posebnim merama za sprečavanje vršenja krivičnih dela protiv polne slobode prema maloletnim licima, koji je u javnosti poznat kao „Marijin zakon".
Ovaj registar sadrži ime i prezime osuđenog, njegov matični broj, adresu prebivališta, podatke o zaposlenju, podatke od značaja za fizičko prepoznavanje (urođene znake, tetovaže) i njegove fotografije, podatke o krivičnom delu i kazni na koju je osuđen, podatke o pravnim posledicama osude, podatke o sprovođenju posebnih mera propisanih zakonom, kao i DNK profil osuđenog.
Podaci iz evidencije se vode trajno i ne mogu da se brišu.
Javni podatak je da je u svakom trenutku na internetu preko 750.000 internet predatora. Ovde nije reč o ukupnom broju, već o onima koji u svakom trenutku 24 časa dnevno vrebaju decu putem interneta, društvenih mreža i drugih onlajn servisa.
Ovakvi slučajevi se u Srbiji mogu prijaviti u najbližoj policijskoj stanici po mestu prebivališta, ali i direktno Odseku za suzbijanje nedozvoljenih i štetnih sadržaja na internetu putem elektronske pošte prijavipedofiliju@mup.gov.rs ili Nacionalnom kontakt centru na broj 19833 i da zatraže savet ili prijave nasilje ili nešto neprilično na internetu.