Novosadski studenti u blokadi pozvali su 7. marta sve građane da učestvuju u generalnom štrajku i da im se pridruže na ulicama. I studenti Beogradskog univerziteta uskoro donose odluku da li će biti deo ove pobune
Ako bi Grad Beograd samo 30% od prihoda koji dobija za parking odvajao u ekološki fond i koristio ga za poboljšanje javnog prevoza i nove biciklističke staze, kao što to rade u inostranstvu, vazduh u gradu bi bio čistiji
Centar za kulturu Tivat gostuje u beogradskom Narodnom pozorištu sa „Mirandolinom“ u režiji Tatjane Mandić Rigonat i „Ćelavom pevačicom“, poslednjom predstvom Jagoša Markovića
Nemanja Stajić, bivši prvi čovek Sekretarijata za legalizaciju objekata u Beogradu, uhapšen je zbog sumnje da je odobrio ozakonjenje niza nelegalno izgrađenih objekata u zamenu za novac. O Stajiću i njegovom bratu KRIK piše više od tri godine
Uhapšen je Nemanja Stajić zbog sumnje da je odobrio ozakonjenje niza nelegalno izgrađenih objekata, a priveden je i njegov rođeni brat Novak Stajić. Slobode je lišen i rukovodilac Odeljenja za legalizaciju na opštini Vračar Jovan Kovačević
„Netačni su navodi u saopštenju neformalne organizacije Kultura u blokadi da su zaposleni KCB-a stupili u generalni štrajk, i da su učestvovali u dogovoru i organizaciji blokade rada ove institucije“, piše u saopštenju zaposlenih u KC Beograda koji je od sinoć blokiran
Centar za lokalnu samoupravu oštro je reagovao na odluku o skraćivanju linija 704, 706 i 707, upozoravajući da će to negativno uticati na 150.000 stanovnika Zemuna i okolnih naselja, a da će se okoristiti privatni prevoznici
Ansambli beogradskih pozorišta u sedmodnevnom su štrajku, a drugog dana obustave rada, šetali su od pozorišta do pozorišta u akciji „Putujuće pozorište“
Uz ovacije okupljenih, studenti koji su trčali maraton od Novog Sada do Beograda stigli su na plato ispred Filozofskog fakulteta, gde su ih dočekali crveni tepih i gromoglasan aplauz
Posle Kragujevčana koji su u nedelju (9. februar) dotrčali do Beograda noseći pozivnicu studentima za blokadu koju u tom gradu organizuju u subotu 15. februara, na Sretenje, studenti iz Novog Sada kreću trk do glavnog grada Srbije gde će štafetu predati studentima Univerziteta u Beogradu odakle zajedno nastavljaju ka Kragujevcu
Dok u Srbiji traju protesti zbog tragedije na Železničkoj stanici u Novom Sadu, studenti u Sarajevu izlaze na ulice kako bi se borili za pravdu za žrtve prošlogodišnjih poplava u Bosni i Hercegovini. Za katastrofu u kojoj je stradalo 27 ljudi niko nije odgovarao
Pet kragujevačkih studenata u nedelju trče štafetni maraton do Beograda kako bi kolege i građane pozvali na skup „Sretnimo se na Sretenje“ u subotu 15. februara u Kragujevcu
Savet roditelja 13. beogradske gimnazije istakao je da se još nisu stekli uslovi za bezbedno odvijanje nastave u toj školi i naveo, da koliko je roditeljima poznato novi Zaključak Vlade o promeni bezbednosne situacije nije donet
Srpska zajednica na Kosovu suočava se s političkim monolitom koji stvara Srpska lista pod kontrolom Beograda. Iako su građani nezadovoljni, malo je prostora za promene jer su opozicione liste marginalizovane, a ekonomska zavisnost od Srbije dodatno otežava izbor
Razbijanje Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), kojom sada rukovodi milijarder Ilon Mask, izazvalo je oduševljenje u Kremlju. Slave i političke vrhuške Mađarske, Belorusije i Srbije. Za to postoji dobar razlog
Inicijativa "Pobunjeni univerzitet", koju je potpisalo 1.600 zaposlenih na univerzitetima i institutima u Beogradu, javno je podržala studente u njihovim zahtevima. Profesori su istakli da ne pristaju na pretnje studentima i da ne žele da ćute
„Pitanje je trenutka kada će škole, bolnice i druga socijalna infrastruktura postati smetnja na vrednom zemljištu, pa će i one krenuti da se brišu kako bi se na njihovim mestima zidali elitni stambeno-poslovni kompleksi“, kaže za „Vreme“ Olga Andrić iz Ministarstva prostora
Jedini uslov da gastarbajteri voze autobuse gradskog prevoza je da imaju vozačku dozvolu iz svoje zemalje. Nikakve posebne kontrole ne postoje, kaže za „Vreme“ predsednik Sindikata Centar GSP Beograd Ivan Banković
Aktivisti inicijative „Most ostaje" sprečavaju radnike da nastave rušenje SAtarog savskog mosta i pozivaju Beograđane da im se priključe
Prevod
Njihove beogradske kolege će u sredu 26. februara masovno održati plenume po fakultetima na kojima će jedna od tačaka za raspravu i glasanje biti i - da li se i potencijalno na koji način, pridružiti Novosađanima.
Tako je plenum Pravnog fakulteta zakazan za danas, kada će biti doneta odluka o 7. martu, kažu sa ovog fakulteta za „Vreme”, dok su i sa Fakulteta dramskih umetnosti redakciji „Vremena” rekli da još nije doneta zvanična odluka na plenumu.
I sa Filozofskog fakulteta u Beogradu su za Novu rekli da veruju „da će podržati kolege i odazvati se pozivu, ali konačnu odluku doneće na plenumu”.
Kako je prošao prošli generalni štrajk
Prethodni generalni štrajk, 24. januara, su organizovali studenti u blokadi iz Beograda, a građani, poslovni ljudi i firme su ga masovno podržali.
Na ulicama su bila organizovana tri velika skupa - okupljanje srednjoškolaca, zatim marš studenata i protest radnika u IT sektoru. Sve tri grupe su se, u jednom trenutku, našle kod Ušća na Novom Beogradu, a ovaj deo grada je bio govoto ceo dan blokiran, kako je veliki broj opkupljenih zaustavio saobraćaj.
Od klubova, restorana, preko prodavaca na ulici i knjižara do većih biznisa i medija - mnogi su taj peta bojkotovali sopstveni posao da bi učestvovali u sveopštem štrajku i izrazili nezadovoljstvo režimom, ali i podršku studentima.
Više organizacija i političkih partija učestvovalo je u jednodnevnom generalnom štrajku,a. tokom celog dana o događajima koji su u vezi sa generalnim štrajkom izveštavale su redakcije Vremena, Nedeljnika, Birna, Foneta, N1, Nove, Danasa, Sport kluba...
Štrajkovali su i brojni noćni klubovi, restorani, kafići, bioskopi. Solidarno nisu radili ni iz Udruženja filmskih producenata Srbije, Asocijacije filmskih reditelja Srbije, Udruženja scenarista Srbije, Udruženja dokumentarista Srbije, Srpske asocijacije snimatelja, Udruženja filmskih glumaca Srbije, Uzdruženja filmskih i televizijskih dizajnera zvuka Srbije, kao ni Sekcije prikazivača i Sekcije distributera.
Samostalni sindikat kulture Srbije bio je u totalnoj obustavi rada. Nisu radili ni iz Istorijskog arhiv aBeograda, Centra za grafiku, a u štrajku je bio i magazin „Lice ulice“, satirični portal http://Njuz.net .
Brojni mali biznisi, od frizeraja, do nevladinih organizacija - stali su toga dana.
Šta je generalni štrajk
Generalni štrajk je štrajk u koji stupa cela jedna delatnost, odnosno grana privrede ili pak čitavo društvo. U zavisnosti da li je to jedna grana ili celokupna privreda, štrajk ima i različite oblike.
Sama sintagma o generalnom štrajku, kao smišljenom delu taktike kolektivnog pregovaranja, je nastala u Velikoj Britaniji, gde je termin ušao u jezik 1830-ih, piše Britanika.
Francuski filozofi su verovali da radnici mogu da dođu do društvene revolucije tako što će generalnim štrajkom da pobede rukovodioce i vlasnike kapitala.
Generalni štrajkovi su prvi put postali mogući sa porastom velikih sindikata krajem 19. veka. Dva velika generalna štrajka održana su u Belgiji 1893. i 1902. u znak podrške opštem pravu glasa za muškarce. Štrajk velikih razmera održan je u Švedskoj 1902. zbog sličnih pitanja.
Generalni štrajk koji je zahvatio Rusiju tokom Revolucije 1905. primorao je cara da izda Oktobarski manifest, u kojem je obećao da će odobriti da zemlja dobije ustav.
Švedski generalni štrajk 1909. pokazao je da se velike ekonomske reforme mogu postići bez pribegavanja nasilju. Do štrajka je došlo zbog politike zamrzavanja plata. Skoro polovina ukupne radne snage u zemlji je štrajkovala, a prekid je trajao mesec dana pre nego što je štrajk rešen.
U nekim azijskim i afričkim zemljama, sindikati udruženi sa pokretima za nezavisnost često su pribegavali generalnim štrajkovima kao sredstvu političkog protesta tokom kolonijalne vladavine.
Od Brazila do Nemačke
Prethodnih godina bilo je više primera opšteg štrajka u svetu, organizovanih u Brazilu, Argentini, Francuskoj, poznatoj po jakim sindikalnim organizacijama, piše BBC.
Početkom januara 2024. godine, Nemačka je bila gotovo paralisana zbog velikog štrajka u železnici, ali i protesta poljoprivrednika, a Grčka je takođe poznata po masovnim obustavama rada sindikata zbog ekonomske krize 2017. godine.
',
title: 'Beogradski studenti odlučuju - da li učestvuju u generalnom štrajku',
pubdate: '2025-02-26 12:44:39',
authors: authors,
sections: "Vesti",
tags: "Generalni štrajk,Novi Sad,Plenum,Studenti u blokadi",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Beogradski studenti odlučuju - da li učestvuju u generalnom štrajku',
'pageContent': '
„Uzmite slobodan dan ili bolovanje, obustavite rad sa kolegama, ne idite u prodavnice, ne koristite usluge kafića i restorana, ne idite javnim prevozom, ne idite u bioskope i pozorišta”.
Ovo su uputi koje su novosadski studenti u blokadi dali za 7. mart, kada planiraju novi generalni štrajk, ali i da izađu na ulice sopstvenog grada.
Njihove beogradske kolege će u sredu 26. februara masovno održati plenume po fakultetima na kojima će jedna od tačaka za raspravu i glasanje biti i - da li se i potencijalno na koji način, pridružiti Novosađanima.
Tako je plenum Pravnog fakulteta zakazan za danas, kada će biti doneta odluka o 7. martu, kažu sa ovog fakulteta za „Vreme”, dok su i sa Fakulteta dramskih umetnosti redakciji „Vremena” rekli da još nije doneta zvanična odluka na plenumu.
I sa Filozofskog fakulteta u Beogradu su za Novu rekli da veruju „da će podržati kolege i odazvati se pozivu, ali konačnu odluku doneće na plenumu”.
Kako je prošao prošli generalni štrajk
Prethodni generalni štrajk, 24. januara, su organizovali studenti u blokadi iz Beograda, a građani, poslovni ljudi i firme su ga masovno podržali.
Na ulicama su bila organizovana tri velika skupa - okupljanje srednjoškolaca, zatim marš studenata i protest radnika u IT sektoru. Sve tri grupe su se, u jednom trenutku, našle kod Ušća na Novom Beogradu, a ovaj deo grada je bio govoto ceo dan blokiran, kako je veliki broj opkupljenih zaustavio saobraćaj.
Od klubova, restorana, preko prodavaca na ulici i knjižara do većih biznisa i medija - mnogi su taj peta bojkotovali sopstveni posao da bi učestvovali u sveopštem štrajku i izrazili nezadovoljstvo režimom, ali i podršku studentima.
Više organizacija i političkih partija učestvovalo je u jednodnevnom generalnom štrajku,a. tokom celog dana o događajima koji su u vezi sa generalnim štrajkom izveštavale su redakcije Vremena, Nedeljnika, Birna, Foneta, N1, Nove, Danasa, Sport kluba...
Štrajkovali su i brojni noćni klubovi, restorani, kafići, bioskopi. Solidarno nisu radili ni iz Udruženja filmskih producenata Srbije, Asocijacije filmskih reditelja Srbije, Udruženja scenarista Srbije, Udruženja dokumentarista Srbije, Srpske asocijacije snimatelja, Udruženja filmskih glumaca Srbije, Uzdruženja filmskih i televizijskih dizajnera zvuka Srbije, kao ni Sekcije prikazivača i Sekcije distributera.
Samostalni sindikat kulture Srbije bio je u totalnoj obustavi rada. Nisu radili ni iz Istorijskog arhiv aBeograda, Centra za grafiku, a u štrajku je bio i magazin „Lice ulice“, satirični portal http://Njuz.net .
Brojni mali biznisi, od frizeraja, do nevladinih organizacija - stali su toga dana.
Šta je generalni štrajk
Generalni štrajk je štrajk u koji stupa cela jedna delatnost, odnosno grana privrede ili pak čitavo društvo. U zavisnosti da li je to jedna grana ili celokupna privreda, štrajk ima i različite oblike.
Sama sintagma o generalnom štrajku, kao smišljenom delu taktike kolektivnog pregovaranja, je nastala u Velikoj Britaniji, gde je termin ušao u jezik 1830-ih, piše Britanika.
Francuski filozofi su verovali da radnici mogu da dođu do društvene revolucije tako što će generalnim štrajkom da pobede rukovodioce i vlasnike kapitala.
Generalni štrajkovi su prvi put postali mogući sa porastom velikih sindikata krajem 19. veka. Dva velika generalna štrajka održana su u Belgiji 1893. i 1902. u znak podrške opštem pravu glasa za muškarce. Štrajk velikih razmera održan je u Švedskoj 1902. zbog sličnih pitanja.
Generalni štrajk koji je zahvatio Rusiju tokom Revolucije 1905. primorao je cara da izda Oktobarski manifest, u kojem je obećao da će odobriti da zemlja dobije ustav.
Švedski generalni štrajk 1909. pokazao je da se velike ekonomske reforme mogu postići bez pribegavanja nasilju. Do štrajka je došlo zbog politike zamrzavanja plata. Skoro polovina ukupne radne snage u zemlji je štrajkovala, a prekid je trajao mesec dana pre nego što je štrajk rešen.
U nekim azijskim i afričkim zemljama, sindikati udruženi sa pokretima za nezavisnost često su pribegavali generalnim štrajkovima kao sredstvu političkog protesta tokom kolonijalne vladavine.
Od Brazila do Nemačke
Prethodnih godina bilo je više primera opšteg štrajka u svetu, organizovanih u Brazilu, Argentini, Francuskoj, poznatoj po jakim sindikalnim organizacijama, piše BBC.
Početkom januara 2024. godine, Nemačka je bila gotovo paralisana zbog velikog štrajka u železnici, ali i protesta poljoprivrednika, a Grčka je takođe poznata po masovnim obustavama rada sindikata zbog ekonomske krize 2017. godine.