

Lični stav
Kome treba genocidni narod
Ispraćaj osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića uz vojne počasti logičan je epilog decenijske medijske i političke rehabilitacije


Izloženost štetnim zagađujućim materijama u vazduhu šteti svima, pa čak i bebama dok su u materici, pokazuju istraživanja. Podaci Svetske zdravstvene organizacije govore da širom planete raste broj obolelih od raka pluća, a broj smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha je u Srbiji dvostruko veći nego u svetu
Stopa smrtnosti od zagađenja vazduha je u Srbiji duplo veća nego u svetu. Godišnje pre vremena u Srbiji usled dugogodišnje izloženosti zagađenom vazduhu prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO) premine između 13.000 i 15.000 ljudi.
Beograd je pre nekoliko dana zauzeo četvrto mesto među najzagađenijim prestonicama na svetu, prema podacima sajta AirVisual.
O bebe u materici ugrožene
Situacija je alarmantna i u svetu je tim povodom sprovedeno istraživanje na više od 2000 trudnica u 10 kanadskih gradova, koje su bile izložene štetnim zagađujućim materijama u vazduhu, uključujući PM2.5 i NO2.
Rezultati su pokazali da bebe izložene zagađenom vazduhu u materici imaju veći rizik od respiratornih bolesti.
Prema navodima „Standarda“ zagađujuće materije koje trudnice udišu mogu da dospeju u krvotok i da oštete ne samo krvne sudove i disajne puteve žena, već i fetusa. Zagađenje vazduha može da naškodi razvoju pluća i imunog sistema te da uzrokuje manju težinu novorođenčadi.
Porast obolelih od raka pluća
Rak pluća je jedan od najčešćih karcinoma prema istraživanju Svetske zdravstvene organizacije (SZO) i IARC (Međunarodne agencije za istraživanje raka). Anketa koju su sprovele ove dve organizacije pokazuje nedovoljno finansijskih mogućnosti za lečenje karcinoma u većini zemalja.
Rak pluća je 2022. godine bio najčešći rak širom sveta sa 2,5 miliona novih slučajeva samo te godine.
Rak dojke kod žena je na drugom mestu (2,3 miliona slučajeva, 11,6 odsto), a zatim sledi kolorektalni karcinom (1,9 miliona slučajeva, 9,6 odsto), rak prostate (1,5 miliona slučajeva, 7,3 odsto) i rak želuca (970.000).


Ispraćaj osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića uz vojne počasti logičan je epilog decenijske medijske i političke rehabilitacije


U reviziji istorije i gradnji mita o bezgrešnim Srbima nema mesta za zločine učinjene u ime Srbije i Srba, samo za žrtve i heroje. Pitam se čemu onda onaj odlazak u Srebrenicu, kada je isti ovaj Vučić želeo da se pokloni žrtvama koje su ubijene kada je srpskim jedinicama komandovao Ratko Mladić


Dok god ne uspemo da otkrijemo čemu ćemo posvetiti svoje talente i snage, nema nikakvog načina da dostignemo unutrašnji mir i doživljaj zrelosti. Ovo može biti potpuno drugačije kod različitih ljudi – zaštita ugroženih, pomoć obolelima, kreativne aktivnosti, obrazovanje mladih, istaživački napori i mnogo toga drugog – ali ima neuporedivo jači efekat na naš osećaj blagostanja i zadovoljstva životom nego bilo koji “spoljni” faktor, poput položaja u društvu, obrazovanja ili bogatstva
U sistemu podele vlasti sudovi treba da se ponašaju kao sudovi i ne treba da odlučuju o svakom političkom neslaganju niti da budu mesto za rešavanje opštih društvenih i ideoloških rasprava. Njihova uloga je da zaštite konkretna prava i interese kada postoji stvarna povreda ili opasnost da će do nje doći. Zato pravo na pristup sudu nije potpuno neograničeno. Ovo pravilo postaje posebno važno kada šteta pogađa životnu sredinu, javni prostor ili kulturno dobro, kao vrednosti koje pripadaju svima, ali ne mogu same da se obrate sudu


Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve