
Podkast
„Ova situacija“: Nova nada
Rekapitulacija jedne teške godine, uz izbor reči godine, događaja godine, tu je i osvrt na sva važna, a nedavna dešavanja u zemlji i svetu.

Čovek koji je autom gazio ljude na božićnom vašaru u Magdeburgu ima čudnu biografiju i tek se naslućuju motivi zlodela u kojem je ubijeno više ljudi, a oko dve stotine je povređeno
Taleb A. (50), poreklom iz Saudijske Arabije, od 2006. godine živi u Nemačkoj gde navodno ima politički azil.
Radio je kao lekar u oblasti psihijatrije u varoši Bernburg, nedaleko od Magdeburga. U bolnici u kojoj je radio kažu da je često izostajao sa posla zbog bolesti.
Tokom novembra i decembra je navodno više puta odsedao u hotelu „Maritim“ u Magdeburgu, odakle se verovatno pripremao za ovo nedelo.
Prvi nalazi, prenosi Špigel, ukazuju da je počinilac bio pod uticajem narkotika. Analiza krvi još nije obavljena.
Saudijac je unajmljenim crnim BMW-om u petak oko četiri stotine metara gazio ljude u masi na božićnom vašaru pre nego što se automobil zaustavio, a on uhapšen.
Premda su mnogi pomislili da je reč o islamisti, stvar je izgleda sasvim suprotna – Taleb A. je bio oštri protivnik islama.
„Sa sigurnošću možemo reći da je počinilac bio islamofob“, rekla je na licu mesta ministarka unutrašnjih dela Nensi Fezer.
Video sebe kao „zaštitnika“ saudijskih žena
Taleb A. je još pre pet godina razgovarao sa novinarima o svom „aktivizmu“. Tvrdio je da savetuje hiljade Saudijaca širom sveta o tome kako da uteknu iz zemlje ili dobiju politički azil na Zapadu.
On je sebe očito video pre svega kao „spasioca“ žena iz konzervativnog saudijskog društva u kojem žene imaju malo prava.
Tvrdio je da institucije u Nemačkoj ove žene savetuju pogrešno, te da su se mnoge vratile u Saudijsku Arabiju gde im je pretila odmazda porodice.
Kako je pričao, on je sam okrenuo leđa islamu.
Poslednjih godina je A. sve više simpatisao sa stavovima desničarske, delom ekstremne Alternative za Nemačku.
Tako je na mreži X početkom decembra optužio bivšu kancelarku Angelu Merkel za „zločinački projekat islamizacije Evrope“.
Pošto u Nemačkoj nema smrtne kazne, pisao je na engleskom, Merkel treba da provede ostatak života u zatvoru. „Ali ako se opet uvede smrtna kazna, ona zaslužuje da bude ubijena.“
Spor sa jednom organizacijom
Hamed Abdel-Samad, nemačko-egipatski autor i kritičar islama, navodi da je tek posle napada u Magdeburgu video da mu je A. ranije u novembru pisao poruku.
U njoj je optuživao organizaciju „Sekularna pomoć izbeglicama“ i konkretno jednog zaposlenog u toj organizaciji da zlostavlja saudijske žene.
„Uskoro ću učiniti nešto što će od ove korumpirane organizacije učiniti svetsku temu“, napisao je počinilac.
Ubica je očito godinama imao na zubu „Sekularnu pomoć izbeglicama“. Organizacija je saopštila da je do 2018. postojala mogućnost da A. radi za njih, ali da od 2019. komuniciraju isključivo preko advokata te da su protiv A. podnosili prijavu policiji zbog „verbalnih napada“ i „najstrašnijih kleveta“.
Kažnjen sa 600 evra
Čudnovata je i činjenica da je Taleb A. trebalo da se pojavi pred sudom dan pred napad, ali to nije učinio.
Naime, u februaru se pojavio u jednoj policijskoj stanici u Berlinu kako bi podneo krivičnu prijavu, ali je govorio čudno i nije bio konkretan. Nezadovoljan radom policije, uzeo je telefon da potraži „pravni savet“ samo što je pozvao broj za hitne slučajeve.
Zbog zloupotrebe broja za hitne slučajeve kažnjen je sa 600 evra, protiv čega je podneo žalbu, ali se onda nije pojavio pred sudom u Berlinu.
Inače nije bio poznat bezbednosnim krugovima kao ekstremista.
Špigel doznaje da je Saudijska Arabija triput upozoravala Nemačku na ovog čoveka, ali nejasno je zašto tačno.
Prošle godine je prijavljen Pokrajinskom zavodu za borbu protiv kriminala zbog tvita u kojem je navodno napisao da će Nemačka „platiti cenu“ jer tobože diskriminiše saudijske izbeglice, ali ta prijava nije ocenjena kao relevantna.

Rekapitulacija jedne teške godine, uz izbor reči godine, događaja godine, tu je i osvrt na sva važna, a nedavna dešavanja u zemlji i svetu.

Kakav je Vučićev plan za opstanak na vlasti? Zbog čega mu ne može upaliti? Na koji je način Srbija postala međunarodna parija? Kako su studenti prošli sa zastavama kroz narod i postali imuni na napade? Zašto je 2026. izborna godina i početak početka normalizacije Srbije

TV fenomen prethodne godine svojevrsna je medijska kontradikcija. Vlast organizuje šetnje koje parališu predgrađa gradova, tabloidi izveštavaju o “stotinama hiljada građana” kojima smeta što ne mogu slobodno da se kreću, idu u porodilište i po penziju pa blokiraju po Srbiji, gde je jedina blokada Ćacilend ispred Skupštine

Dva različita rezultata psiholoških istraživanja kažu: uz upotrebu nagrade postižete ono što ste hteli, a uz upotrebu kazne ne. Dakle, ako hoćete da vaše dete promeni svoje ponašanje, “dajte mu poklon” kad god uradi nešto dobro; ako ga budete kažnjavali za nepoželjno, dogodiće se samo to da će početi da krije od vas šta je uradilo. Drugo, ako neko ima “unutrašnju motivaciju” za bavljenje nekom aktivnošću i počne da dobija previše pohvala ili poklona kao nagradu (“spoljašnju motivaciju”), ovo može početi da umanjuje ili čak potpuno uništiti to inicijalno uživanje i želju da se nečim bavi
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve