Umesto u rovovima, sledeći veliki rat, svakako svetski, vodiće se na internetu. I vodiće se vašim parama ili oko vaših para. Koliko smo daleko od toga? Pa, izgleda da smo već stigli, samo treba malo vremena da svi razumemo šta nam se dešava.
Pre izvesnog vremena kompanija Anthropic najavila je novi model veštačke inteligencije pod imenom Claude Mythos (Klod Mit) i omogućila ograničenom broju ljudi da ga isproba. Mit kaže da su probači ostali zaprepašćeni njegovim sposobnostima.
Ovaj softver ne samo da je sposoban da pronađe rupe i greške u drugim kompjuterskim programima i sistemima koje niko pre njega nije primetio, već da odmah ponudi i da predloži šta s tim da se radi.
Prevedeno na jezik koji svako može da razume – Mitos može da presliša softver koji koristi neka banka ili infrastrukturna firma poput vodovoda, elektrodistribucije ili naftovoda, pronađe slabosti i osmisli način da se to zloupotrebi. Recimo, kako da se ugasi struja ili voda celom gradu, tamo gde su sistemi automatizovani ili digitalizovani. Ili da se napravi haos u platnom prometu i pobrkaju računi klijenata u bankama. Što bi vodilo haosu.
Shvativši šta imaju u rukama, Amerikanci su odlučili da to zadrže za sebe i tek ponekog saveznika od najvećeg poverenja, bez namere da svoja saznanja i sposobnosti podele ni sa Evropskom unijom, kamoli sa Rusima i Kinezima.
Jedini kojima je dopušten pristup su Britanci. Britanski AI Security Institute (AISI) potvrdio je da Mitos može da izvodi višefazne napade na ranjive mreže i autonomno pronalazi i koristi ranjivosti, zadatke za koje bi ljudskim profesionalcima bili potrebni dani rada. To je jedna od najvažnijih nezavisnih potvrda da se ne radi samo o marketingu kompanije. AISI navodi da Mitos na ekspertskim zadacima uspeva u 73 odsto slučajeva, a da su takvi zadaci do pre godinu dana bili van domašaja modela VI. To pokazuje ubrzanje koje zabrinjava regulatore: ono što je do juče bilo istraživački problem, danas postaje operativna sposobnost.
Anthropic posebno upozorava da Mitos može da omogući i ljudima bez formalne bezbednosne obuke da pronađu i iskoriste sofisticirane ranjivosti. Opasnost više nije samo u tome šta vrhunski stručnjak može sa VI, već šta prosečan korisnik može kada mu VI spusti prag ulaska.
Zato su doneli odluku da se pristup ograniči. Procenili su da bi Mitos morao da bude u rukama isključivo “dobrih momaka” te su omogućili određenim bankama i državnim organima da ga isprobaju i zakrpe tamo gde on pronađe da curi, a da to nikada niko nije mogao ni da pretpostavi.
Mitos je prvi veliki model VI koji nije vaš digitalni asistent ili alat već saučesnik, koji bi mogao da bude i podstrekač za akciju o kojoj inače ne biste ni razmišljali. To ne mora nužno da bude negativna akcija, Mitos bi mogao da postane nezamenljiv odbrambeni sistem koji pronalazi mane pre nego što krenete da koristite novu verziju poslovnog softvera. Ali, jasno je da će njegova agresivna funkcija privući više interesovanja.
Zbog toga ona priča o ratu sa početka. Alati VI će moći da krenu u napad bez ijednog ispaljenog metka ili rakete, a da proizvedu sličnu štetu. Pretnja je ozbiljno shvaćena i u Kini i u Rusiji, ali i u Evropskoj uniji. Jedno od rešenja je fizičko odvajanje najvažnijih sistema i podržavljenje ili, ako hoćete, nacionalizovanje interneta po državama. Biće rovova, ali digitalnih.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kako je student Miloš Pavlović, koji je u Ćacilendu hteo “da uči”, pao na svim moralnim i životnim ispitima? Da li je pretnja klanjem Vučiću udbaška inscenacija ili ničim opravdano privlačenje pažnje? Kakve veze s tim ima režimski šešeljizam? I zašto neizvesnost poništava ličnost
Sve ih puca nelagoda do izbezumljenja, ali svi odreda glume kako samo to žele od života. Zapliću u kolu, fleke od znoja pod pazuhom, srbovanje na maks, rakija i vrućina udarile, vidi se manjak kiseonika, ali nema odustajanja, predaja nije opcija! Samo zamišljam kako li se iz šatora baca pegla
Prosečna plata u Srbiji u 2025. je 932 evra, dok je u Crnoj Gori taj iznos 1012 evra. Iste godine u Srbiji je prosečna penzija bila 430 evra, dok su crnogorski penzioneri dobijali 535 evra. Ovakva preraspodela ukazuje na to da u Srbiji postoji namera da se stanovništvo drži u podređenom ekonomskom položaju kako bi se lakše moglo manipulisati putem podele novca lojalnima i kupovinom naklonosti glasača na izborima. Ovo se posebno odnosi na million i po srpskih penzionera
Neverovatan broj ljudi traži psihoterapijsku pomoć, a jednako neverovatan broj ljudi želi da studira psihoterapiju i pretvori je u svoju profesiju. S obzirom na visoku potražnju na tržištu, snagu pohlepe i neuređenost regulative u Srbiji, trebalo bi očekivati da supervizori niču kao pečurke posle kiše, nisu pripremljeni za taj posao i dobijaju novac i/ili narcističke gratifikacije od početnika koje neće moći na adekvatan način da pripreme za izuzetno odgovoran posao
Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku
Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.