img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bosna i Hercegovina

Prijedor: Paradiranje srpskih kadeta u gradu „belih traka“

08. jul 2024, 11:01 I.M.
Fonet / Vlada Srbije / Slobodan Miljević
Pomen u Bratuncu
Copied

Defile kadeta Vojne i policijske akademije iz Beograda u Prijedoru izazvao je brojne zgrožene reakcije u Bosni i Hercegovini. U ovog gradu su jedinice bosanskih Srba 1992. počinile jedan od najgorih ratnih zločina u BiH

Uoči obeležavanja godišnjice stradanja srpskih civila na Kozari, kadeti Vojne i Policijske akademije prodefilovali su Prijedorom. Dan pre defilea u Prijedoru, bili su i u Bratuncu, gde je obeleženo stradanje Srba srednjeg Podrinja i Birčka tokom rata u BiH. To je izazvalo burne reakcije političara u BiH.

Kadeti su, posle marša kroz Prijedor, nastavili prema Kozari, a kako je izvestila RTRS, građani Prijedora su ih dočekali aplauzima. Pojašnjeno je da se radi o studentima bez oružja i da oni nisu nikakva vojna formacija, kao i da su ranije dolazili na obeležavanje važnih događaja u Republici Srpskoj.

Predsednik RS Milorad Dodik je na društvenim mrežama podelio prilog RTRS uz komentar: „Konačno“.

Komšić: Mora se utvrditi ko je dozvolio ulazak Vojske Srbije

Član Predsedništva BiH Željko Komšić rekao je da se mora utvrditi ko je dozvolio ulazak „Vojske Srbije“ na teritoriju BiH.

„Prvo i osnovno pitanje ovde je, ko je odobrio ulazak vojske Srbije u BiH? Predsedništvo BiH to nije učinilo“, rekao je Komišić za Radio Sarajevo i upitao da li je to uradilo Ministarstvo odbrane.

„To se odmah mora utvrditi. Ako nije ni Ministarstvo odbrane, onda je reč o klasičnom aktu agresije“, naveo je Komšić.

Međutim, oglasila se je i Ambasada Srbije u Bosni i Hercegovini koja je saopštila da je notom Ministarstvu spoljnih poslova BiH najavila dolazak kadeta Vojne i policijske akademije iz Srbije, koji su učestvovali u obeležavanju 82. godine od bitke na Kozari.

Helez: Nisu vojnici već kadeti

Ministar odbrane BiH Zukan Helez izjavio je da, prema njegovim informacijama, u Prijedoru nije bila Vojska Srbije, nego kadeti Vojne akademije, navodeći da je Republika Srpska (RS) dovela učenike pa ih prikazala kao vojnike.

Helez je za http://Klix.ba rekao da Ministarstvo odbrane BiH nije pozvalo, ni odobrilo ulazak vojnika Vojske Srbije u BiH.

„Nismo ih mi pozvali, Ministarstvo odbrane BiH nikakve veze s ovim i ovo nije u planu vojne bilateralne saradnje između BiH i Srbije“, kazao je Helez i dodao da, prema njegovim saznanjima, nisu u pitanju „pravi“ vojnici, nego kadeti Vojne akademije iz Srbije.

„Sve dok ne završi i ne dobije čin kadet nije vojnik. Prema našim informacijama, mislim da je Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS našlo neku zakonsku osnovu da ih pozovu kao učenike, a onda da to prikažu kao vojsku“, zaključio je Helez.

Stevandić: Koja vojska treba da se pojavi povodom bitke na Kozari, ako ne srpska

Predsednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevadić izjavio je da ne zna koja bi druga vojska trebalo da se pojavi na parastosima i komemoracijama na Kozari i u Bratuncu, ako ne srpska.

„Nacistička? Mudžahedinska? Hrvatska? Koja ako ne srpska? Iz Srbije ili Republike Srpske manje je važno. Znamo ko su tu žrtve, a ko zločinci“, napisao je Stevandić na društvenoj mreži X gde je postavio i fotografije naslova sarajevskih portala povodom defilea pitomaca Vojne akademije u Beogradu ulicama Prijedora.

Dodik: Komšić nema pravo da Srbima drži lekcije

Predsednik RS Milorad Dodik izjavio je da član Predsedništva BiH Željko Komšić nema pravo da Srbima drži lekciju o poštovanju rada Predsedništva, jer je svojim dugogodišnjim nepropisnim delovanjem srušio tu zajedničku instituciju, kao i BiH.

„Kada se u delovanju budete vratili u okvire Predsedništva BiH i uverite nas da ozbiljno mislite, onda ćemo razgovarati. Mi njih pitamo, otkud oni u Generalnoj skupštini UN i kako glasaju po svetu navodno u ime BiH, a sada im smeta pet, deset momaka koji su polaznici akademija i koji su nenaoružani došli u Prijedor na obeležavanje 82. godine od Bitke na Kozari“, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci, prenela je Srna.

Dodik je istakao da je Kozara veliko stratište srpskog naroda.

„Umesto da povodom tog velikog stradanja Srba kažu neku rečenicu, njima smetaju momci i devojke koji su ponosni na uniformu koju nose“, rekao je Dodik.

Bećirović zbog defilea zakazao sastanak sa Šmitom

Predsedavajući Predsedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović izjavio je da Predsedništvo nije odobrilo ulazak pripadnicima Vojske Srbije u Bosnu i Hercegovinu, kao i da je zbog toga zakazao sastanak sa visokim predstavnikom u BiH Kristijanom Šmitom.

Takođe, kako je naveo, u okviru plana bilateralne saradnje između Ministarstva odbrane BiH i Ministarstva odbrane Republike Srbije, ova aktivnost nije bila planirana.

Prema ocenama Bećirovića, „defile Vojske Srbije u Prijedoru, gradu u kojem su nesrbi označavani bijelim trakama prije nego što su odvedeni u koncentracione logore smrti predstavlja još jednu najavu početka realizacije Vučićeve velikosrpske i antidejtonske deklaracije, usvojene 8. juna u Beogradu“.

Podsećanje na zločine u Prijedoru

Dok su u subotu predsednik Vlade Srbije Miloš Vučević i zvaničnici Srbije i Republike Srpske polagali vence kod Spomen-krsta na groblju u Bratuncu i odali počast za 3267 stradalih Srba u srednjem Podrinju i Birču, Bošnjaci i Hrvati su podsetili na činjenicu da je na području Prijedora bilo je 59 logora i drugih objekata za zatočenje. Utvrđeno je da je na području ovog grada ubijeno blizu 3500 osoba, uglavnom bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.

Haški sud je osudio 16 bosanskih Srba na ukupno 230 godina zatvora za zločine počinjene na ovom području. Najteži zločin nad Hrvatima Prijedora počinjen je u selu Briševu gdje je u julu 1992. godine likvidirano oko 70 ljudi.

Za zločine u Prijedoru i njegovoj okolini sudilo se i Slobodanu Miloševiću, Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću, Momčilu Krajišniku i Biljani Plavšić.

Kako je razbijena zavera ćutanja o muslimanskim i hrvatskim žrtvama

Kako je „Vreme“ pisalo, u grobnici Tomašica kod Prijedora, lokalitet nekadašnjeg rudnika gvožđa, masovno su likvidirane stotine bošnjačkih i hrvatskih žrtava iz Bosanske Krajine, među njima i deca i starci.

Mnogi su ubijeni u svojim kućama, a nekoliko stotina u logorima Omarska, Trnopolje i Keraterm. Pretpostavlja se da je najveći broj ubijenih i sahranjenih iz okolnih sela Bišćani, Rizvanovići, Hambarine, Čarakovo, Rakovčani i Zecovi, u kojima su živeli Bošnjaci.

Grobnica je otkrivena nakon 21 godinu, i to zahvaljujući informacijama dvojice lokalnih Srba, koji su bili pripadnici Vojske Republike Srpske i sami učestvovali devedesetih godina u uklanjanju tela ubijenih.

„Nije tačno da im je za to dat novac. Radili su potpuno besplatno. Oni koji su ranije tražili novac, ispostavilo se da ništa nisu znali. Mi smo najpre došli do saznanja o osobama koje su učestvovale u prebacivanju i sklanjanju osoba na Tomašicu. Sa dvojicom njih smo uspostavili kontakt. Radili smo na tome ne bi li im proradila savest. Jedan od te dvojice Srba je kasnije bio važniji, jer je upravo on otkrio gde se tačno nalazi grobnica. Čovek je naprosto došao na lice mesta i pokazao nam gde se grobnica nalazi. Pošto je padala kiša, dali smo mu samo kabanicu. Taj čovek je kazao kako mu je nakon otkrivanja informacije o Tomašici ‘nekako postalo lakše’, te da se rasteretio otkrivši mračnu tajnu koju je tako dugo čuvao u sebi“, rekao je jedan od istražilaca.

Tela žrtava na području Tomašice zakopavana su 1992. godine tri meseca i u njihovom zakopavanju učestvovale su stotine ljudi. Neki od zatočenika su i sami prenosili leševe, da bi posle bili likvidirani. Forenzičari koji su radili na izvlačenju tela iz masovne grobnice Tomašica opisali su ono što su zatekli prilikom iskopavanja žrtava:

„Između ostalih, ljudi su izvođeni iz logora u Trnopolju i Omarskoj i terani da tela ubijenih skidaju sa kamiona i bacaju ih u grobnicu. Kada bi to obavili, bili su ustreljeni na licu mjesta, kako ne bi bilo svedoka zločina.“

„Ta najstrašnija noć bila je kad je pobijena kompletna spavaona, 208 ljudi. Svi su potovareni u taj kamion, slagali su ih kao vreće. Damir Došen, koji je osuđen u Haškom tribunalu na tih pet godina zato što je priznao krivicu, rekao nam je da će ta grupa biti odvedena i ukopana u Tomašicu. Znači u ono vrijeme se znalo, a što se krilo – ja ne znam“, rekao je bivši logoraš Fikret Alić.

„Ne postoje riječi kojima bi se moglo opisati strijeljanje, ubijanje, masakriranje tih ljudi, njihov transport – recimo, moje selo je Bišćani, tridesetak kilometara udaljeno od Tomašice – znači toliko dugo je neko vozio kamione sa stotinama ljudi na jednom kamionu – s tih kamiona je bukvalno krv lila čitavom trasom – i odvezao ih je u neku jamu koju je prethodno napravio, dubine 10 metara, i onda najvećim mogućim rudničkim mašinama gurao kao najveći otpad – i na kraju o svemu tome je 21 godinu šutio. Ne znamo šta je teže – od samog načina ubistva do te šutnje“, kazao je Mirsad Duratović iz Udruženja logoraša Prijedora.

Podsetimo da se svake godine u Prijedoru obeležava Dan belih traka, u znak sećanja na žrtve, civile nesrpske nacionalnosti, ubijene tokom rata od 1992. do 1995. godine.

Procesi još uvek traju

Poslednji proces u vezi sa ovim zločinima je završen 2023. godine.

U decembru prošle godine je sud Bosne i Hercegovine izrekao je prvostepenu presudu u kojoj je Ilija Zorić osuđen na 20 godina, Dušan Milunić na 12 godina, Zoran Stojnić na osam godina, Zoran Milunić na 14 godina i Ljubiša Četić na pet godina zatvora.

Njih petorica su osuđeni za zločin protiv čovečnosti koji uključuju progone civila bošnjačke nacionalnosti, ubistva, mučenja, silovanje, zatvaranja u logore u selu Zecovi kod Prijedora tokom 1992. godine.

U istom predmetu, Radovan Četić, Željko Grbić, Boško Grujičić, Rade Grujičić, Uroš Grujičić i Rajko Gnjatović su oslobođeni krivice.

Svih 11 je oslobođeno za udruženi zločinački poduhvat.

Nijedan od optuženih se nije pojavio na izricanju presude.

Tagovi:

BiH Defile Prijedor Ratni zločin
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Ugradnja klima uređaja tokom leta: Mukotrpan proces

Kaznena politika

22.jun 2025. M. L. J.

Država dala rok za uklanjanje klima – kolike su kazne

Rok za uklanjanje spoljnih jedinica klima uređaja sa uličnih strana fasada je 4. avgust ove godine, izjavio je pomoćnik ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Dušan Radonjić

Dva protesta u Beogradu

21.jun 2025. S.Ć.

Poruke sa protesta: Na Vidovdan će se desiti stvari koje se ne očekuju

Studenti akcijom „Buna park“ prikupljaju sredstva za vanredne izbore, a građani su na protestu ispred zgrade RIK-a. Za to vreme iz Pionirskog parka se ore četničke pesme

Akcija

21.jun 2025. S.Ć.

Studenti ETF-a: Novine za sve koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju

Studenti u blokadi ETF-a deliće pamflet po zborovima građana u Srbiji za sve „koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju", ujedno pozivajući na protest 28. juna

Protesti u Srbiji

21.jun 2025. S.Ć.

Beograd i Sremski Karlovci: Studenti i građani zajedno pred Vidovdan

U Beogradu je prvi protest počeo ispred Pravnog fakulteta, a drugi je najavljen za 18.30 ispred zgrade RIK-a zato što „Cirkus mora da stane“, istovremeno kad i „Priprema za Vidovdan“ u Sremskim Karlovcima

Najveći protest u istoriji Srbije

Protest u Beogradu

21.jun 2025. K. S.

Pred protest 28. juna: Širenje panike u režimskim medijima

Po receptu pred svaki veliki protest koji su organizovali studenti, režimski mediji i njihovi gosti pred Vidovdan pokrenuli su novu akciju zastrašivanja građana

Komentar

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić

Komentar

Treći predsednički mandat

Šta će Vučić kad mu istekne drugi predsednički mandat 2027. godine. Ustav ne predviđa treći. Da neće možda u političku penziju

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure