
Pretplata
Crna nedelja, pravo „Vreme“: Dvadeset odsto popusta na sve
Samo ove sedmice „Vreme“ daje veliki popust na sve pretplate – štampano izdanje, digitalno izdanje, njuzleter…

Penzionisani stanovnici Srbije plaćaju znatno višu kamatnu stopu na kredite od onih koji su zaposleni, čak skoro tri puta
Penzioneri plaćaju više kamate za gotovinske kredite od zaposlenih sugrađana. Zna se i zašto: zbog njihovih godina. Tokom poslednje godine te kamate su još dodatno uvećane.
Kamate za senior kredite se razlikuju od banke do banke a kreću se od 15 do 23 odsto na godišnjem nivou.
Na primer, za pozajmicu od 300.000 dinara i rokom otplate na dve godine, moraće da plate više od 65.000 dinara, dok će zaposleni platiti samo 43.250 dinara.
Većina banaka reklamira pogodnosti za podizanje penzionerskih kredita. Tom prilikom navode procente koji se odnose na nominalnu kamatnu stopu (NKS), a ne na efektivnu kamatnu stopu (EKS) koja je najvažnija za izvođenje računice krajnjeg iznosa koji klijent na kraju treba da vrati banci. NKS jre znatno niža, pa samim tim i primamljivija za potencijalne klijente.
Uslovi za podizanje kredita su kod svih manje-više isti.
Minimum je, da je osoba u penziji bar jedan mesec i da ima između 55 i 79 godina. Većina banaka se od rizika zbog brojnih godina klijenta u penziji štiti obaveznim osiguranjem kredita, a trošak osiguranja uračuna u kamatu.
Maksimalni iznosi za pozajmicu razlikuju se od banke do banke i kreću se od 1.200.000 do 2,4 miliona dinara. Gornja granica perioda otplate je 71 mesec, odnosno nepunih šest godina. U momentu isplate poslednje rate, penzioneri ne smeju da imaju više od 80, odnosno 75 godina.
U pojedinim bankama, 20.000 dinara je najniža penzija koja je potrebna da bi najstariji građani konkurisali za kredit. Penzioneri koji imaju manje penzije, ne mogu da konkurišu za kredit.
Prosečna penzija za novembar 2023. godine iznosila je 39.861 dinara, a prosečna plata , prema poslednjim podacima je 86.738 dinara.

Samo ove sedmice „Vreme“ daje veliki popust na sve pretplate – štampano izdanje, digitalno izdanje, njuzleter…

Sve veći broj životinja širom sveta oboleva od istih hroničnih bolesti kao i ljudi. Nova analiza Poljoprivrednog univerziteta u Atini pokazuje da su ključni okidači identični – genetika, zagađenje, loša ishrana, stres i klimatske promene.

Objavljivanje kompromitujućeg snimka na kojem direktor UKC-a RS Vlado Đajić razgovara o kupoprodaji narkotika izazvalo je politički šok u Banjaluci i najbržu reakciju pravosuđa u novijoj istoriji. Za samo nekoliko sati srušen je jedan od ključnih ljudi SNSD-a, dok se predizborna scena preokrenula u spektakl obračuna i međusobnih optužbi

Mediji u Srbiji danas liče na Haiti, gde je vlast širila verovanje da je diktator Papa Dok vrhovni vudu vrač od čijih čini ne možete pobeći. Ne znam da li sve strašniji primeri prosipanja mržnje i zla znače da je kraj ove vlasti blizu, ali se plašim da ćemo dugo morati da se lečimo od mržnje koja je posejana

Pozitivna iskustva ne zahtevaju refleksiju, a nekad je čak i onemogućavaju ili odlažu. Emocionalna bol fokusira našu pažnju na to da naša unutrašnjost postoji. S druge strane, jedan od najvažnijih parametara snage jeste to što možete da izdržite da nešto boli i ne uradite ništa, ne pobegnete od tog doživljaja već ostanete s njim, upoznate ga i sačekate da mine, da u svom tempu iscuri i prođe
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve