
Hronika
Zdravko Čolić: Svi smo dobro, važno je odgovorno plasirati informacije
Eksplozivna naprava bačena na kuću Zdravka Čolića u Beogradu izazvala materijalnu štetu. Policija i tužilaštvo istražuju okolnosti incidenta

Penzionisani stanovnici Srbije plaćaju znatno višu kamatnu stopu na kredite od onih koji su zaposleni, čak skoro tri puta
Penzioneri plaćaju više kamate za gotovinske kredite od zaposlenih sugrađana. Zna se i zašto: zbog njihovih godina. Tokom poslednje godine te kamate su još dodatno uvećane.
Kamate za senior kredite se razlikuju od banke do banke a kreću se od 15 do 23 odsto na godišnjem nivou.
Na primer, za pozajmicu od 300.000 dinara i rokom otplate na dve godine, moraće da plate više od 65.000 dinara, dok će zaposleni platiti samo 43.250 dinara.
Većina banaka reklamira pogodnosti za podizanje penzionerskih kredita. Tom prilikom navode procente koji se odnose na nominalnu kamatnu stopu (NKS), a ne na efektivnu kamatnu stopu (EKS) koja je najvažnija za izvođenje računice krajnjeg iznosa koji klijent na kraju treba da vrati banci. NKS jre znatno niža, pa samim tim i primamljivija za potencijalne klijente.
Uslovi za podizanje kredita su kod svih manje-više isti.
Minimum je, da je osoba u penziji bar jedan mesec i da ima između 55 i 79 godina. Većina banaka se od rizika zbog brojnih godina klijenta u penziji štiti obaveznim osiguranjem kredita, a trošak osiguranja uračuna u kamatu.
Maksimalni iznosi za pozajmicu razlikuju se od banke do banke i kreću se od 1.200.000 do 2,4 miliona dinara. Gornja granica perioda otplate je 71 mesec, odnosno nepunih šest godina. U momentu isplate poslednje rate, penzioneri ne smeju da imaju više od 80, odnosno 75 godina.
U pojedinim bankama, 20.000 dinara je najniža penzija koja je potrebna da bi najstariji građani konkurisali za kredit. Penzioneri koji imaju manje penzije, ne mogu da konkurišu za kredit.
Prosečna penzija za novembar 2023. godine iznosila je 39.861 dinara, a prosečna plata , prema poslednjim podacima je 86.738 dinara.

Eksplozivna naprava bačena na kuću Zdravka Čolića u Beogradu izazvala materijalnu štetu. Policija i tužilaštvo istražuju okolnosti incidenta

Zbog čega je Vučić ponižavao svoju disfunkcionalnu ministarsku porodicu, izazvavši mučninu koju je osetila čitava Srbija? Zašto mu zimovanje u Davosu nije leglo kao božićno veselje pod “Informerovom” šatrom? Hoće li ga javnost u direktnom TV prenosu gledati kako drži šetalicu sa natpisom “Raspiši izbore, kukavico”? I da li je kao šahista svestan da je u iznudici, gde nema dobrog poteza

Kako godine prolaze, potrebno je sve češće ukazivanje Vođe koji u svojim obraćanjima postaje ne samo agresivniji, već i ličniji. Umesto značajnih tema, u obraćanjima se pojavljuju lične fantazije, opservacije, razmišljanja i postulati koji važe poput zakona

Velike i trajne patnje pa, usudiću se da kažem, i mentalni poremećaji često su posledica iskustava i osećanja koja nosimo u sebi i ne umemo da ih se otarasimo, tako važnih da sve u nama počne da gravitira oko njih ili čak u njih bude usisano. I osećamo strašnu sputanost, ili fanatičnost, čistunstvo, zabranu, krivicu, koji su počeli tako rano da nam sad deluju kao nešto naše, “druga priroda”, neodvojivo od toga kako doživljavamo sebe. Mnogi se ljudi onda, razočarani što nisu dovoljno jaki da nešto prevaziđu, povuku od sveta, odaju porocima, piju lekove, a problem bi sve vreme mogao biti u tome da u sebi nose tuđu muku
Naša prijava da postoji zagađenje životne sredine ne svodi se samo na pravu žalbu – to je znak da nam je stalo. I to nije malo. Jer samo kad progovorimo, možemo nešto i da promenimo
Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru
Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve