Zbog masivne i skoro simultane eksplozije na hiljade pejdžera tipa „Gold Apollo AR-924“ u Libanu, iza koje po svemu sudeći stoji Izrael, Hezbolah je najavio odmazdu. U eksplozijama je ubijeno najmanje 12, a ranjeno oko 4000 ljudi. Kako je akcija izvedena
Hezbolah se zakleo da će odgovoriti na izraelski napad u kojem je u gotovo simultanim eksplozijama pejdžera 17. septembra širom Libana ubijeno najmanje 12 ljudi, među kojima je i osmogodišnja devojčica, dok je povređeno oko 4000 osoba od kojih je više od 400 u kritičnom stanju.
Eksplozije pejdžera članova Hezbolaha razotkrile su ogromne propuste u bezbednosnom sistemu šiitske milicije pod okriljem Irana i demonstrirale moć izraelske obaveštajne službe, ocenjuje CNN.
Ranjivost Hezbolaha
Napad bez presedana ogroman je rizik za dalju eskalaciju tenzija na Bliskom istoku rasplamsanih napadom Hamasa na 7. oktobra prošle godine i brutalnim vojnim akcijama Izraela u Pojasu Gaze koje i dalje ne jenjavaju.
CNN navodi da ima saznanja da su eksplozije u Libanu rezultat zajedničke operacije izraelske obaveštajne službe Mosad i izraelske vojske (IDF).
Mosad se i inače ne izjašnjava javno, a IDF je saopštio da neće komentarisati eksplozije za koje su i Liban i Hezbolah okrivili Izrale, a Iran ih nazvao „izraelskim terorizmom“.
Pejdžeri napravljeni u Evropi
Pejdžere korišćene za napade na pripadnike Hezbolaha je napravila kompanija BAC Consulting KFT sa sedištem u Budimpešti.
Ta kompanija je evropski distributer za tajvanskog proizvođača Gold Apollo i imala je ovlašćenje da koristi robnu marku kompanije Gold Apollo.
Prethodno je predsednik te tajvanske kompanije Hsu Čing-Kuang istakao da za „proizvodnju isključivo odgovorna BAC“.
Hsu je rekao da je distributer BAC uspostavio vezu sa kompanijom Gold Apollo pre otprilike tri godine.
„U početku je evropska kompanija samo uvozila pejdžere i druge komunikacione proizvode Gold Apolla, a kasnije je ta kompanija izrazila želju da napravi sopstvene pejdžere i zatražila pravo da koristi brend tajvanske kompanije“, rekao je Hsu Čing-Kuang.
Gold Apollo, kaže, naišao na najmanje jednu anomaliju u poslovanju sa distributerom – radilo se o jednom čudnom bankovnom transferu.
Tajvan nema evidenciju o slanju pejdžera Gold Apollo u Liban ili na Bliski istok. Gold Apollo je isporučio oko 260.000 pejdžera sa Tajvana uglavnom za Sjedinjene Države i Australiju, rekao je neimenovani visoki tajvanski bezbednosni zvaničnik za CNN.
Foto: AP Photo/Johnson LaiPredsednik tajvanske kompanije Gold Apollo Hsu Čing-Kuang
Izraelske službe su navodno uspele da montiraju eksploziv u seriji pejdžera nove generacije koje je Hezbolah naručenio od Gold Apolla, spekuliše „Njujork tajms“
Na društvenim mrežama pojavile su se fotografije iz Libana koje prikazuju oštećene pejdžere Gold Apollo. Iako CNN nije mogao da geolocira te fotografije, dobio je potvrdu da su one objavljene 17. septembra, istog dana kada su se dogodile eksplozije. Najmanje jedan pejdžer koji je prikazan na fotogtrafijama je model Gold Apollo AR-924.
Pripadnici Hezbolaha odavno koriste pejdžere u strahu da iraelske službe mogu da prisluškuju i lociraju mobilne telefone.
Kako su pejdžeri eksplodirali?
Izraelski operativci su verovatno presreli pejdžere negde u lancu snabdevanja pre nego što ih je Hezbolah dobio i napunili ih eksplozivom, rekla je zamenica direktora Međunarodnog bezbednosnog programa u Centru za strateške i međunarodne studije u Vašingtonu Emili Harding, piše „Vašington post“.
„Video snimci o napadu objavljeni na društvenim mrežama sugerišu da su eksplozivne naprave integrisane u pejdžere“, objavio je na mreži Iks N.R. Džensen-Džons, direktor kompanije za istraživanje oružja Armament Research Services.
„Ovo je možda najopsežniji napad na lanac snabdevanja u istoriji“, rekao je Dmitrij Alperovič, predsednik Silverado Policy Accelerator, istraživačkog centra za nacionalnu bezbednost.
Da li je Izrael mogao da izvrši takav napad?
Sajber sposobnosti Izraela su dobro poznate. Jedinica 8200 IDF-a, sastavljena od hiljada vojnika, razvija tehnologiju za prikupljanje obaveštajnih podataka i praćenje vojnih ciljeva. Veterani te jedinice često nastavljaju da rade u istaknutim kompanijama za sajber bezbednost ili osnivaju sopstvene start-apove. Izrael je koristio podatke mobilnih telefona za praćenje kretanja ljudi u Gazi tokom rata.
Izraelske vojne i špijunske agencije decenijama su izdaleka ubijale neprijatelje Izraela. Tehnologija je igrala glavnu ulogu u nekim napadima.
Nekada Hamasov glavni proizvođač bombi Jahja Ajaš, ubijen je 1996. godine kada se javio na modifikovani mobilni telefon, što je bio verovatno deo operacije izraelskih agenata. Američki zvaničnici su 2012. godine potvrdili da su Sjedinjene Države i Izrael zajednički razvili sajber oružje poznato kao Stuxnet sa namerom da uspore iranski program nuklearnog oružja. Oružje je nenamerno zarazilo računare za kontrolu industrije širom sveta.
Privatne izraelske kompanije takođe kreiraju i prodaju sofisticirani softver za sajber bezbednost i nadzor. Istraga iz 2021. godine otkrila je da je izraelska kompanija NSO Group prodala špijunski softver, korišćen u vojsci, drugim vladama koje su ga koristile za infiltriranje u mobilne telefone koje koriste novinari, političari i aktivisti.
Ipak, ovaj napad u Libanu je bez presedana i postavlja nova pravna pitanja o tome koliko Izrael poštuje međunarodno pravo, rekao je direktor Foruma za međunarodno pravo na Jevrejskom univerzitetu Tal Mimran.
I dodao: „Napad pejdžerima je nova vrsta napada, nismo to do sada videli. Da li su bili u stanju da pravilno procene koji će ljudi biti povređeni u napadu? Koliko bi se žrtava smatralo kolateralnom štetom“.
Izvor: CNN/ The New York Times/ The Washington Post
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Rat se proširio na ceo Bliski istok. SAD najavljaju da će napadi na Iran trajati četiri do pet nedelja. Izrael je pokrenuo i ofanzivu na Hezbolah u Libanu. Svetska ekonomija je već počela da trpi
Razmena vatre Irana sa Izraelom i SAD se svodi na brojeve: da li Islamska republika ima više projektila od raketa-presretača neprijatelja. Teheran je očigledno promenio taktiku
Kakve su veze ultralojalista u policiji sa podzemljem? Zašto Vučić nije siguran u sebe? Zbog čega se na sili može opstajati neko vreme, ali ne i vladati? Što pokazuje davljenje N1 i Nove S, a ima veze sa naprednjačkim biračkim telom? Kako je jedino čega se trebaju bojati studenti i pobunjeno društvo – sam strah
U saopštenju Jedinstvene Srbije objašnjeno je da će svi naslednici Dragana Markovića Palme imati pravo da koriste porodični brend – Dalibor Marković Palma. Primećujete da je to zapravo titula koja bi u demokratskom društvu bila nezamisliva, osim ako prihvatimo jagodinsku političku aristokratiju pa dobijemo Palmu Drugog (nikako Nejakog)
U javnom prostoru često se, iz nepažnje ili pojednostavljivanja, akvarijum poistovećuje sa delfinarijumom ili komercijalnim zabavnim sadržajem. Takvo tumačenje promašuje suštinu projekta. Akvarijum je deo naučne infrastrukture, sa jasno definisanim istraživačkim i edukativnim programom, usklađenim sa radom Prirodnjačkog muzeja. Njegova svrha nije spektakl već razumevanje – razumevanje biodiverziteta, ekosistema i odgovornosti prema prirodnim resursima
Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe
U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani
Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!