O dinamičnim cenama mnogo sam naučio kada sam se, sticajem vremenskih neprilika, zatekao jedne večeri na aerodromu u Frankfurtu. Svi kasniji letovi pomereni su za sutradan, a hiljadama putnika ponuđeno je da spavaju na poljskim krevetima. Nas nekoliko okrenulo se Bukingu i posrećilo nam se, mada su gradski hoteli već bili puni zbog nekog kongresa. Kad smo stigli na recepciju, ispostavilo se da je cena triput viša od uobičajene i da je toliko porasla u poslednjih sat vremena. Suočen sa potražnjom, algoritam ju je samo zidao i zidao. Imali smo sreće, dakle, moglo je da bude i skuplje. Ne mogu da zaboravim osmeh recepcionera, mešavinu srećne neverice i sažaljivog podsmeha, dok nam je naplaćivao smeštaj.
Ovu lekciju upamtio sam za sva vremena i za svaku priliku kada rezervišem hotel ili let. Poslednjih dana sa velikim interesovanjem čitam o nevoljama ljudi koji su poželeli da svedoče ponovnom okupljanju britanske grupe Oejzis. Samo su stvari otišle još dalje u gorem smeru. Neki od fanova su već na najavu mogućeg povratka krenuli da rezervišu sobe u gradovima gde su se očekivali koncerti (kako su doznali datume, bog će ga znati). Onda su im iznenada javili da su njihove rezervacije otkazane zbog sistemske greške (ah, ti kompjuteri nepouzdani), ali da mogu ponovo da probaju po trostrukoj i četvorostrukoj ceni.
Isto je i sa kartama za koncerte. Početna cena rapidno je rasla kako su se ljudi prijavljivali da kupe karte. I onda je ceo svet krenuo da priča o dinamičnim cenama (dynamic pricing).
Suština je u tome da aplikacija preko koje nešto kupujemo uzima u obzir potražnju (pre svega), ali i sezonu, vremenske prilike i razne druge okolnosti i shodno tome određuje koliko će neka usluga koštati. Isprva je vreme bilo ključna komponenta, oni koji su se prvi prijavili kupovali su najpovoljnije, zatim bi cena zbog potražnje rasla. Bilo je i obrnutih slučajeva, kompjuter bi uzeo u obzir sezonu i pretpostavljeno interesovanje i dešava se da ako je procena bila negativna, cena počne da pada kako se vreme ostvarivanja usluge bliži. Jer je interesovanje slabije od predviđenog.
I to sam doživeo, da vidim da se hotelska soba, koju sam zakupio nekoliko meseci prerano, par dana pred put nudi po znatno nižoj ceni. Ima tu i dodatno objašnjenje, algoritam je pratio moje ponašanje i zaključio da baš želim da putujem u nekom periodu te mi je “skrojio mušku cenu”.
Ali ovo što se sada događa sa kartama za koncerte pokazuje da više nisu bitni brzi prsti ili spremnost da se u redu stoji satima, već samo volja da za nešto platimo više nego drugi. Sistem licitira umesto nas i postoji opasnost da u nekom trenutku krene da redovno diskvalifikuje one koji su karte rezervisali po nižoj ceni u korist onih koji su zakasnili, ali su spremni da plate više. Nejasno je da li te pare digitalni tapkaroši dele sa muzičarima, što bi tek bio novi nivo nemorala, naročito ako se radi o bendu naraslom na ramenima radničke klase. S druge strane, koji bi interes benda bio da svira za “siću” ako znaju da su karte otišle po mnogostruko višim cenama? Sem ako turneja već nije ugovorena za bezobraznu sumu pa se ništa više ne pitaju, niti ih zanima.
Da se ne osvrćemo više u gnevu na momke iz Mančestera, već da vidimo šta nam valja činiti kako nam se život ne bi pretvorio u večitu licitaciju sa elementima prevare. Udruženja potrošača, čak i u Srbiji, morala bi da stave algoritme pod kontrolu, a pravovremena rezervacija bi trebalo da bude svetinja. Ne treba izbaciti iz igre onog ko bi parama da reši svoju lenjost ili kasnu odluku, ali i to može da se ugradi u aplikaciju, ponuda da preprodate svoju kartu po višoj ceni. Ali svojom voljom, ne voljom pohlepnog algoritma.
Inače ćemo doći u situaciju da se sve cene dinamizuju i da vožnja gradskim prevozom u špicu bude višestruko skuplja od normalnog termina, recimo. To bi ukinulo redove, ali i uništilo ljude kojima je vreme ključni resurs kojim raspolažu. Uradimo nešto na vreme, inače ne treba da se radujemo kada se ponovo okupe Smitsi.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Električnu energiju plaćamo bezmalo duplo skuplje nego 2012. godine, a dug Elektrodistribucije je u odnosu na 2023. šest puta veći. Zašto EDS sve više propada
Policija, maskirana i tetovirana, bije i hapsi, pa sledećeg dana samo legitimiše studente i građane, pa opet bije, hapsi i za bolničke krevete veže uhapšene i povređene “teroriste”, uprkos tome “Kadinjača nije pala”
Zbunjuje kolektivna frustracija Tompsonove desno i ultradesno opredeljene publike. Pogotovo što su hrvatski nacionalisti ispunili sve istorijske planove – od nezavisne države, preko članstva u EU i NATO do smanjenja broja Srba na nivo statističke greške
Od apologeta režima ne treba očekivati prosvećivanje. Ali od opozicione humanističke inteligencije bi valjalo očekivati razmađijavanje prinude moralizma. Na pendreke odgovarati i časom anatomije
Protesti u Srbiji ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom
Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi
Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!