
Protesti u Srbiji
Nekim novinarima Radio Beograda zabranjen rad za vikend
Novinarima Drugog i Trećeg i programa 202 Radio Beograda za vikend zabranjen rad, emitovaće se unapred snimljene emisije
Zašto su advokati obustavili rad? Šta sve kaže zakon? Kakvi su sve kadrovi u pravosuđu? I zašto je danas advokatura ugrožena
Prvi put je “Vreme” objavilo moj lični stav prošle godine, u broju koji je izašao uoči Dana državnosti. Slučaj je udesio da i ovog puta bude tako, s tim što sam tada bio sudija Prvog osnovnog suda u Beogradu, a danas sam advokat. U trenutku pisanja ovog teksta advokati u Srbiji ne rade ili bolje rečeno rade ograničenim kapacitetom, budući da je Skupština Advokatske komore Srbije, kao najviši organ srpske advokature, početkom februara ove godine donela još jednu odluku o obustavi rada, ovoga puta u trajanju od trideset dana.
Toj je odluci prethodio pokušaj obustave rada advokata krajem januara u trajanju od sedam dana, koju je pratio pokušaj njenog osujećenja. Naime, Viši sud u Beogradu je tada, po tužbi jednog beogradskog advokata, ustanovio minimum procesa rada, odnosno odredio privremenu meru i naložio advokatima da postupaju u određenim stvarima hitnijeg karaktera. Tom je prilikom postupajuća sudija u roku od svega nekoliko sati od prijema tužbe izradila odluku na čitavih devet strana, u kojoj je pokušala da obrazloži zašto je advokaturi naložila minimum procesa rada. Upravni odbor Advokatske komore Srbije je na ovo reagovao trodnevnim obustavama rada, koje su sa prekidima trajale sve do 2. februara, kada je na novoj sednici Skupštine doneta odluka o obustavi koja je i sada na snazi, a prema kojoj advokati neće pristupati u prostorije državnih organa. S druge strane, odlukom je određeno da advokati tokom obustave imaju pravo da postupaju u stvarima u kojima propuštanje postupanja može rezultirati gubitkom prava stranke. Dakle, niko zbog obustave neće izgubiti pravo koje mu po zakonu pripada. Međutim, i protiv ove odluke je jedan advokat podneo tužbu zajedno sa predlogom za određivanje privremene mere, kojom je tražio da se advokatima naloži da postupaju, kao i da se zabrani Advokatskoj komori Srbije da ubuduće donosi odluke o obustavi. Viši sud u Beogradu je naložio postupanje advokata u određenim kategorijama predmeta hitnog karaktera, dok su u ostalom delu odbijeni predlozi advokata koji je pokrenuo postupak.
PRVA OBUSTAVA BEZ EKONOMSKOG INTERESA
U periodu od malo više od jedne decenije, ovo je treća obustava rada advokature. Povod za prvu bila su zakonska rešenja u vezi sa javnim beležnicima, druga je bila posledica izmena pravnog stava tadašnjeg Vrhovnog kasacionog suda po pitanju bankarskih naknada. Oba puta advokatura je imala ekonomski interes za obustavu. Sada, međutim, nije tako. Advokatura jeste nezavisna i samostalna profesija, ali je materijalni položaj advokata uslovljen njegovim radom. Advokat nema platu niti garantovane prihode. Drugim rečima – kada ne radi, on ne zarađuje. Tokom obustave rada advokati neće privređivati, ali će uredno biti duženi porezom i pratećim troškovima koje će morati da snose. Tokom obustave rada suđenja će biti odlagana, tako da će cenu obustave gubitkom vremena i nerava plaćati i građani. Međutim, treba biti realan, advokati neće osiromašiti zbog mesec dana obustave. Što se građana tiče, njima je od priče o obustavi mnogo potrebnija modernizacija pravosudnog sistema.
ČINJENICE O ADVOKATURI
Da se vratimo na početak i pokušamo da razjasnimo neke stvari. Prema važećem Zakonu o advokaturi i Ustavu, advokatura je nezavisna i samostalna služba pravne pomoći. Advokati su u Srbiji prvi put dobili mesto u zakonu pre više od 150 godina, još za vreme kneza Mihaila, donošenjem Zakona o pravozastupnicima iz 1862. godine. Danas je u Republici Srbiji advokatura ustavna kategorija, taman koliko sudstvo i tužilaštvo. Ove tri profesije su u tolikoj meri međusobno upućene da se o njima i ne može odvojeno govoriti. U jednoj državi advokatura je onakva kakvo je njeno pravosuđe i obratno.
Ko su advokati? Advokatski esnaf sačinjen je kako od kadrova koji su u advokaturi ponikli, tako i od bivših pravobranilaca, javnih tužilaca, policajaca, pravnika iz privrede i uprave i sudija sudova svih nivoa, sve do Vrhovnog. Da bi neko postao advokat, prethodno mora da završi pravni fakultet, obavi pripravnički staž u trajanju od najmanje dve godine, nauči nekoliko hiljada stranica udžbenika i zakona, položi pravosudni, a nakon toga i advokatski ispit i bude primljen od strane nadležne advokatske komore. Tako kaže zakon. Zakon! Takvih nas u Srbiji ukupno ima oko dvanaest hiljada.
ŠTA KAŽE TAJ ZAKON
Sada se možemo sa pravne strane posvetiti pitanju obustave rada. U Srbiji se ovih dana kolokvijalno govori da advokati “štrajkuju”. To ne odgovara istini. Advokati ne štrajkuju, već su putem svojih izabranih predstavnika na skupštini kao najvišem telu komore doneli odluku o obustavi rada. U čemu se sastoji razlika? Štrajk je zakonom definisan kao prekid rada koji organizuju zaposleni radi zaštite profesionalnih i ekonomskih interesa. Advokati nisu zaposlena lica, niti je Advokatska komora Srbije, kao ni komore u njenom sastavu poslodavci advokata, već je reč o samostalnim i nezavisnim profesionalnim organizacijama advokata. To opet kaže zakon.
Zbog čega je ovo važno? Prema Zakonu o uređenju sudova, viši sudovi u Srbiji, pa i onaj u Beogradu su nadležni da, između ostalog, sude i u sporovima povodom štrajka.
Pošto je razjašnjeno da advokati nisu zaposleni, da nisu u štrajku i da advokatska komora nije poslodavac advokata, jasno se nameće zaključak da je o obustavi i uspostavljanju minimuma procesa rada odlučivao sud koji za to nije bio nadležan po zakonu. Opet taj zakon.
RAZLOZI ZA OBUSTAVU
Dakle, advokati u Srbiji ne štrajkuju, već su obustavili rad. Zašto? Prva odluka kojom je određena sedmodnevna obustava rada je obrazložena izražavanjem podrške zahtevima studenata koji su, između ostalog, zbog sumnje na postojanje korupcije tražili da se objavi celokupna dokumentacija vezana za pad nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, kada je život izgubilo 15 ljudi, među kojima je bilo i dece.
U poslednjoj odluci o obustavi koju je donela Skupština Advokatske komore Srbije, kao najviše telo srpske advokature, navedeno je da razlozi za prvobitnu obustavu još uvek stoje, pri čemu je skrenuta pažnja i na ugroženost advokature zbog napada predstavnika izvršne vlasti koji najavljuje da će advokatskim komorama biti oduzeta ovlašćenja po pitanju upisa i brisanja članova iz imenika advokata.
Uskoro će se navršiti sedamdeset godina kako je advokatskim komorama u Srbiji vraćena nezavisnost u pogledu odlučivanja u vezi sa prijemom i brisanjem članova u imenik advokata. Najavljenim izmenama, ukoliko bi do njih došlo, advokatura u Srbiji bila bi vraćena u položaj kakav je imala neposredno nakon Drugog svetskog rata. Naime, revolucionarne 1945. godine Predsedništvo Narodne republike Srbije raspustilo je privremeni organ uprave advokatske komore i postavilo delegata koji je dobio zadatak da izvrši ponovni upis advokata u imenik komore. Razlog je bio izostanak slepe poslušnosti vodećih ljudi advokature prema novim vlastima. Već sledeće godine donet je Zakon o advokaturi, kojim je tadašnja republička vlada dobila mandat da obrazuje komisiju koja će odlučivati ko će zadržati pravo na dalje bavljenje advokaturom. Opet taj zakon.
Oduzimanjem ovlašćenja advokatskim komorama u pogledu prijema i brisanja članstva i prenosom istih na neko drugo telo (ministarstvo pravde?) bila bi ozbiljno ugrožena i narušena samostalnost i nezavisnost advokature u Srbiji. U takvoj situaciji, nakon neslavnog reizbora sudija i tužilaca iz 2010. godine, vlast bi dobila diskreciono pravo da sprovede “reizbor” advokata, kao i da nadalje odlučuje o pravu i prestanku prava na bavljenje advokaturom. Takav slučaj širom bi otvorio vrata revanšizmu prema advokatima koji ne bi bili poslušni vlastima. Nikome ne treba advokat koji sluša vlast. Neposlušnost je osobina koja mora biti imanentna svakom advokatu, pa i sudiji, budući da iznad advokata i sudije sme stajati jedino zakon. Opet taj zakon.
SREĆAN VAM DAN USTAVNOSTI
Nezavisnost advokature nije neophodna dok je ima i dok se potreba za istom ne oseti na sopstvenoj koži. Nakon objave teksta u “sretenjskom” broju “Vremena” prošle godine, usledio je moj premeštaj na drugo sudsko odeljenje, te pokušaj opstrukcije upisa u imenik Advokatske komore Beograda. Upravo je tada nezavisnost kolega iz beogradske komore bila faktor koji je omogućio da obavljam ovaj poziv. Da je odluka o tome trebalo da bude doneta na nekom drugom mestu, sumnjam da bi se danas advokatom zvao. Vojvoda Marko Miljanov je govorio da “čovjek vrijedi samo dotle dok smije svakome reći istinu u oči”. Šta je istina? Istina je da u srpskom pravosuđu radi veliki broj ljudi vrednih divljenja i da bih mnogima među njima smeo da poverim odluku o svojoj slobodi ili imovini. Neću ih imenovati, ne bih im time učinio uslugu. Međutim, pojedina kadrovska rešenja u poslednjih nekoliko godina su mi, mimo stare brige o odsustvu kriterijuma, prvi put izazvala i strah od mogućeg razvoja događaja. Naš narod ima izreku da gde su dvojica bez duše, treći može da ostane bez glave. Takvim ljudima ne sme biti mesta u pravosuđu, naročito na pozicijama na kojima se donose odluke.
U moru vesti ovih dana lično mi se izdvojila jedna koja nije dobila potreban odjek. Višestruko nagrađivana novinarka “Večernjih novosti” Vojislava Crnjanski Spasojević je dobila otkaz nakon što je na svom nalogu putem jedne od društvenih mreža objavila svoje fotografije sa protesta. Njeno otpuštanje je obrazloženo “prestankom potrebe za obavljanjem posla”. Gospođu Crnjanski Spasojević nikada nisam sreo, ali sam imao sreću da je 2017. godine ona bila jedina spremna da objavi informaciju i potvrdi da sam joj dan pre sednice tužilačkog saveta dostavio već spreman spisak kandidata koji će biti izabrani. Navedena afera je kasnije dobila epilog u medijima i na raspravi u Narodnoj skupštini. Tada sam se prvi put uverio koliko je teško plasirati informaciju u javnost i koliko je važno da postoje novinari koji hoće da čuju i objave istinu. Vojislava Crnjanski Spasojević je novinar, a diskriminisana je zbog svojih uverenja, što je zabranjeno Zakonom o slobodi informisanja. Opet taj zakon.
Ove godine neće biti obeležen Dan advokature. Proslava 163. godišnjice advokature je otkazana zbog svega što se u društvu događa. S druge strane, izgleda da će proslava Dana državnosti ove godine biti upriličena na dve lokacije: jedna u organizaciji državnih zvaničnika negde na prostoru AP Vojvodine, a druga na koju nas pozivaju studenti je u Kragujevcu, mestu gde je proglašen prvi srpski ustav. Prvi put od 2002. godine, kada je ponovo uspostavljen ovaj praznik kao državni, u ovolikom broju srpska omladina obeležava Sretenje, koji je ujedno i Dan ustavnosti. Nije mala stvar, budućnost naše Srbije slavi Dan državnosti koji je propisan zakonom. Opet taj zakon!
Autor je advokat
Novinarima Drugog i Trećeg i programa 202 Radio Beograda za vikend zabranjen rad, emitovaće se unapred snimljene emisije
Sa svih strana Srbije, studenti hodaju ka Beogradu na protest koji će se u prestonici održati 15. marta. Stižu i biciklisti, bajkeri, organizuju se zajednički dolazci automobilima, a stižu i gastarbajteri
Četiri nastavnika u štrajku u školi „Vožd“ jedini su prosvetari u Beogradu protiv kojih je pokrenut disciplinski postupak jer ne drže nastavu. Dok njima preti i otkaz, pozivaju na protest
Građani su Petog oktobra 2000. prepoznali u Miloševiću čoveka koji stoji na putu boljoj budućnosti države i svakog od njih ponaosob. Isto ovo narod danas poručuje Vučiću masovnim dolaskom u Beograd 15. marta, na veliku subotu
Vučićeva publika ne želi da bude tu gde je, pa je pitanje da li oni uopšte žele to da slušaju, da li razumeju, na primer, metaforu o prasićima. Predsednik je rekao da će se studentski protesti završiti kad pojedu pečene prasiće. Bilo je to, čini mi se, nakon blokade Autokomande. Par dana kasnije snimio je porodični video sa pečenom prasetinom u kafani u Borči
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve