

Mediji
UNS: Zaštititi novinare od moćnika
Udruženje novinara Srbije objavilo je presek užasnog stanja u srpskim medijima i poziv vlastima da promene stvari. Ali, taj poziv će, kao i raniji, otići u prazno




„Trenutno Rusija jača svoje snage u ogromnoj meri, i godišnje proizvodi oko 1500 borbenih tenkova. Neće svi ti tenkovi ići u Ukrajinu“, rekao je načelnik Generalštaba nemačke vojske Karsten Brojer
„Članice NATO saveza moraju da se pripreme za mogući napad Rusije u naredne četiri godine“, izjavio je načelnik Generalštaba nemačke vojske Karsten Brojer.
Brojer je za BBC rekao da Rusija proizvodi stotine tenkova godišnje, od kojih bi mnogi mogli biti korišćeni za napad na baltičke članice NATO do 2029. godine ili ranije.
On je poručio da Severnoatlantski savez mora da ostane jedinstven oko rata u Ukrajini, uprkos razlikama u mišljenjima koje su nedavno izrazile Mađarska i Slovačka.
Njegovi komentari dolaze uoči samita NATO u Hagu, gde se očekuje da će se razgovarati o značajnim uvećanjima budžeta za odbranu.
Brojer je rekao da se NATO suočava sa „veoma ozbiljnom pretnjom“ od Rusije, kakvu nije video u svojih 40 godina službe.
„Trenutno Rusija jača svoje snage u ogromnoj meri, i godišnje proizvodi oko 1500 borbenih tenkova. Neće svi ti tenkovi ići u Ukrajinu, već i u zalihe i u nove vojne jedinice koje su okrenute ka Zapadu“, rekao je Brojer.
Prema njegovim rečima, Rusija je samo prošle godine proizvela četiri miliona komada artiljerijske municije kalibra 152 milimetra, a nije sve to otišlo u Ukrajinu.
„Vidimo gomilanje zaliha za mogući budući napad na baltičke članice NATO. Analitičari procenjuju da bi moglo da bude 2029. godine, što znači da do tada moramo biti spremni. Ako me sada pitate da li je to garancija da neće biti napada pre 2029, rekao bih da nije. To znači da moramo biti u stanju da se borimo već večeras“, kazao je Brojer.
Izvor: FoNet


Udruženje novinara Srbije objavilo je presek užasnog stanja u srpskim medijima i poziv vlastima da promene stvari. Ali, taj poziv će, kao i raniji, otići u prazno


Iskusni novinar Boško Jakšić piše za „Vreme“ o sećanjima na islamsku revoluciju i Iran nekad i sad


Pinkova publika i imperija dopiru tačno do tačke u kojoj gledaoci znaju kako izgleda Stanijino dupe ili ko ima sex ili bije Aneli ili Maju


Ni najžešći kritičari ne bi trebalo da izgube iz vida da su sva Frojdova pitanja naša pitanja i dan-danas, te da će verovatno nastaviti da žuljaju i naredne generacije. Koji su uzroci emocionalne patnje? Kako nastaju snovi? Gde su traumatska sećanja dok nismo u stanju da o njima mislimo? Šta je to u našem nesvesnom što psihoterapija ne može da nam pomogne da promenimo? Zašto neko nije u stanju da tuguje... Potrebna je neverovatna pronicljivost da bi sva ovakva pitanja mogla biti formulisana, a u Frojdovim ih tekstovima ima neverovatno mnogo


Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve