Realni BDP po glavi stanovnika u Srbiji za 2024. godinu je svega 26,6 odsto prosečnog realnog BDP-a po glavi stanovnika u Evropske unije
Podaci koje je nedavno objavila Statistička agencija Evropske unije (EU) Eurostat pokazuju da je, kada je u pitanju realni bruto domaći proizvod (BDP), Srbija jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi.
Prosečan realni BDP po glavi stanovnika u EU je 2024. godine iznosio 33.530 evra, pri čemu je Luksemburg apsolutni rekorder sa 100.880 evra.
Istovremeno, realni BDP po glavi stanovnika za prošlu godinu u Srbiji bio 8.900 evra, što znači da je realni BDP po glavi stanovnika u Srbiji svega 26,6 odsto prosečnog realnog BDP-a po glavi stanovnika u EU za 2024. godinu.
Foto: Printskrin/EurostatRealni BDP u 2024.
Kako smo to prestigli Hrvatsku?
Primera radi, u susednoj Hrvatskoj realni BDP po glavi stanovnika u 2024. godini bio značajno veći nego u Srbiji – 16.690 evra, a i u Mađarskoj je razlika u odnosu na Srbiju osetna – 16.190 evra.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić naročito voli da ističe kako Srbije u svakom pogledu pretiče Hrvatsku koja je odavno članica Evropske unije, a od pre nekoliko godina i Evrozone i Šengena.
Kada je reč o državama nastalim raspadom Jugoslavije realni BDP po glavi stanovnika pokazuje da je Slovenija najdalje odmakla, jer je u toj zemlji u 2024. godini realni BDP bio 25.380 evra.
I Bugarska bolja od Srbije
Čak je i najslabije rengirana EU zemlja Zapadnog Balkana Bugarska bolja od Srbije sa 11.300 evra realnog BDP-a po glavi stanovnika u 2024. godini.
Iako nisu obuhvaćeni podaci za 2024. godinu za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu i Severnu Makedoniju, podaci iz prethodnih godina pokazuju da su to jedine zemlje sa nižim realnim BDP-om po glavi stanovnika od Srbije.
Foto: Printskrin/EurostatRealni BDP u 2024.
Realni BDP po glavi stanovnika je ekonomski pokazatelj koji meri prosečni ekonomski rezultat po osobi u nekoj zemlji, uzimajući u obzir i inflaciju. Podaci su utoliko lošiji, jer je i inflacija u Srbiji među najvišom u Evropi.
Uz to, prema projekcijama Ministarstva finansija, javni dug Srbije će do kraja godine biti povećan se za 2,6 milijarde evra i iznosiće ukupno 41,9 milijardi evra.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zbog čega je Vučić ponižavao svoju disfunkcionalnu ministarsku porodicu, izazvavši mučninu koju je osetila čitava Srbija? Zašto mu zimovanje u Davosu nije leglo kao božićno veselje pod “Informerovom” šatrom? Hoće li ga javnost u direktnom TV prenosu gledati kako drži šetalicu sa natpisom “Raspiši izbore, kukavico”? I da li je kao šahista svestan da je u iznudici, gde nema dobrog poteza
Kako godine prolaze, potrebno je sve češće ukazivanje Vođe koji u svojim obraćanjima postaje ne samo agresivniji, već i ličniji. Umesto značajnih tema, u obraćanjima se pojavljuju lične fantazije, opservacije, razmišljanja i postulati koji važe poput zakona
Velike i trajne patnje pa, usudiću se da kažem, i mentalni poremećaji često su posledica iskustava i osećanja koja nosimo u sebi i ne umemo da ih se otarasimo, tako važnih da sve u nama počne da gravitira oko njih ili čak u njih bude usisano. I osećamo strašnu sputanost, ili fanatičnost, čistunstvo, zabranu, krivicu, koji su počeli tako rano da nam sad deluju kao nešto naše, “druga priroda”, neodvojivo od toga kako doživljavamo sebe. Mnogi se ljudi onda, razočarani što nisu dovoljno jaki da nešto prevaziđu, povuku od sveta, odaju porocima, piju lekove, a problem bi sve vreme mogao biti u tome da u sebi nose tuđu muku
Naša prijava da postoji zagađenje životne sredine ne svodi se samo na pravu žalbu – to je znak da nam je stalo. I to nije malo. Jer samo kad progovorimo, možemo nešto i da promenimo
Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara
Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!