
Podkast
„Ova situacija“: Nova nada
Rekapitulacija jedne teške godine, uz izbor reči godine, događaja godine, tu je i osvrt na sva važna, a nedavna dešavanja u zemlji i svetu.

Realni BDP po glavi stanovnika u Srbiji za 2024. godinu je svega 26,6 odsto prosečnog realnog BDP-a po glavi stanovnika u Evropske unije
Podaci koje je nedavno objavila Statistička agencija Evropske unije (EU) Eurostat pokazuju da je, kada je u pitanju realni bruto domaći proizvod (BDP), Srbija jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi.
Prosečan realni BDP po glavi stanovnika u EU je 2024. godine iznosio 33.530 evra, pri čemu je Luksemburg apsolutni rekorder sa 100.880 evra.
Istovremeno, realni BDP po glavi stanovnika za prošlu godinu u Srbiji bio 8.900 evra, što znači da je realni BDP po glavi stanovnika u Srbiji svega 26,6 odsto prosečnog realnog BDP-a po glavi stanovnika u EU za 2024. godinu.

Kako smo to prestigli Hrvatsku?
Primera radi, u susednoj Hrvatskoj realni BDP po glavi stanovnika u 2024. godini bio značajno veći nego u Srbiji – 16.690 evra, a i u Mađarskoj je razlika u odnosu na Srbiju osetna – 16.190 evra.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić naročito voli da ističe kako Srbije u svakom pogledu pretiče Hrvatsku koja je odavno članica Evropske unije, a od pre nekoliko godina i Evrozone i Šengena.
Kada je reč o državama nastalim raspadom Jugoslavije realni BDP po glavi stanovnika pokazuje da je Slovenija najdalje odmakla, jer je u toj zemlji u 2024. godini realni BDP bio 25.380 evra.
I Bugarska bolja od Srbije
Čak je i najslabije rengirana EU zemlja Zapadnog Balkana Bugarska bolja od Srbije sa 11.300 evra realnog BDP-a po glavi stanovnika u 2024. godini.
Iako nisu obuhvaćeni podaci za 2024. godinu za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu i Severnu Makedoniju, podaci iz prethodnih godina pokazuju da su to jedine zemlje sa nižim realnim BDP-om po glavi stanovnika od Srbije.

Realni BDP po glavi stanovnika je ekonomski pokazatelj koji meri prosečni ekonomski rezultat po osobi u nekoj zemlji, uzimajući u obzir i inflaciju. Podaci su utoliko lošiji, jer je i inflacija u Srbiji među najvišom u Evropi.
Uz to, prema projekcijama Ministarstva finansija, javni dug Srbije će do kraja godine biti povećan se za 2,6 milijarde evra i iznosiće ukupno 41,9 milijardi evra.

Rekapitulacija jedne teške godine, uz izbor reči godine, događaja godine, tu je i osvrt na sva važna, a nedavna dešavanja u zemlji i svetu.

Kakav je Vučićev plan za opstanak na vlasti? Zbog čega mu ne može upaliti? Na koji je način Srbija postala međunarodna parija? Kako su studenti prošli sa zastavama kroz narod i postali imuni na napade? Zašto je 2026. izborna godina i početak početka normalizacije Srbije

TV fenomen prethodne godine svojevrsna je medijska kontradikcija. Vlast organizuje šetnje koje parališu predgrađa gradova, tabloidi izveštavaju o “stotinama hiljada građana” kojima smeta što ne mogu slobodno da se kreću, idu u porodilište i po penziju pa blokiraju po Srbiji, gde je jedina blokada Ćacilend ispred Skupštine

Dva različita rezultata psiholoških istraživanja kažu: uz upotrebu nagrade postižete ono što ste hteli, a uz upotrebu kazne ne. Dakle, ako hoćete da vaše dete promeni svoje ponašanje, “dajte mu poklon” kad god uradi nešto dobro; ako ga budete kažnjavali za nepoželjno, dogodiće se samo to da će početi da krije od vas šta je uradilo. Drugo, ako neko ima “unutrašnju motivaciju” za bavljenje nekom aktivnošću i počne da dobija previše pohvala ili poklona kao nagradu (“spoljašnju motivaciju”), ovo može početi da umanjuje ili čak potpuno uništiti to inicijalno uživanje i želju da se nečim bavi
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve