img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjiga

Svetski a naš

18. новембар 2009, 16:35 Dragan Todorović
Copied

Valjevo, svečana i najveća sala hotela Grand, za stolovima publika, koja i pije i puši, ispred i, u ćošku, mali i samo takav postament, tu i tude g. Radojica Radošević, penzionisani službenik policije, koji sa svojom sveznadar bradicom predsednik podružnica nekoliko Sveznadar organizacija, i koji prilježno izučava istoriju Srba, do njega Predavač dr Jovan I. Deretić, na kraju i desno, tkđ i isto Predavač, mr Dragoljub Antić, atomski fizičar. Radojica ispred sebe stavio crnu i akt-tašnu, na koju zalepljen beli plakat: Srpska istorijska škola društva Serbona, koja proučava najstariju istoriju Srba, organizuje promociju knjige Srbica… Ispred Deretića nekoliko knjiga, publika pokazuje to interesovanje, prvi knjigu pazari Jedan u kožne pantalone, bi još kupaca, bi da nestade knjiga. Autor Deretić se maši za druge naslove, ali g. Radojica uze reč, vreme, pozdravi dva ruska akademika, koji su dobili čast da učestvuju u pisanju i ruske istorije, nastavi, na temu, Imamo čast da promovišemo knjigu Srbica, jedinstvenu u svetu… dade reč g. Antiću.

Atomski fizičar pozdravi, sa ranijeg upoznavanja, poznata lica, pa se reče, istorija falsifikovana, sad se obnavlja razuman pogled na istoriju, došlo do obnove Srpske autonomne istorijske škole, po kojoj su Srbi centralni evropski narod, od koga su potekli svi evropski narodi. Pređe i na temu, oni su to izučili kako treba da se izuči, narod koji je u petom milenijumu, iz Podunavlja i sa Balkana, počeo da naseljava okolne prostore nazvali Srbo-Rasi, a pismo koje su koristili Srbica. Srbica se javlja i u Kini, starom Egiptu, sve, a na osnovu istorijskih spisa, uklopili u analize istorijskih procesa i pokazali kontinuitet srbo-raskog naroda od koga su nastali svi današnji narodi. Rusi su se, kad su im sve predočili, i kad su postali ruski akademici, lako složili sa svim dokazima…

Ondak bio Deretić, i on i jašta pozdravio sve koje poznaje sa ranijih predavanja, i rek’o, Pismo je poseban oblik kulture i civilizacije kod svakog naroda, mi pripadamo narodu koji je prvi na svetu stvorio svoju pismenost, ono što kažem je potvrđeno na simpozijumu u Novom Sadu, kada je vinčanska pismenost utvrđena kao najstarija na svetu, to je dalo snažan naučni pečat, svi na svetu kad izgovaraju slova govore srpski, iako ne znaju da govore srpski. Ondak i još rek’o da je u današnjoj Rumuniji pronađen zapis na pločici, iz šestog milenijuma pre Hrista, na kome zapisano, Đedo, sin tvog sina hoće držo, to se ne može pročitati ni na jednom jeziku nego na srpskom, on ne govori ništa bez dokaza, to je tipično srpska pismenost, i iz te pismenosti su nastale sve poznate pismenosti, kao što je i aramejska pismenost, jezik Isusa Hrista, nastala iz srpskog, i kao što je jevrejski nastao iz srpskog. Oni su ovom knjigom rešili sva pitanja nastanka, razvoja i širenja pisma, ako bi danas iz zapadnoevropskih jezika izvadili sve srbizme oni ne bi imali jezik, niti bi se mogli razumeti.

Završno se završio g. Radojica, počastvovani su što imaju takve ljude, i što imaju takvu Srbicu, svetski jezik, i završno upitao, Zašto postoji izreka Govori srpski da te ceo svet razume, i završno odgovorio, Arbanasi su dobili pismenost 1908, a mi 6000 godina pre Hrista, koja je to razlika, koja su oni Tunguzuija. I još odgovorio, Molim vas, da li postoji jezik australijski, jezik američki, kao što Ovi nazivaju svoj jezik hrvatskim, bošnjačkim, to su smešne stvari, govori srpski da te ceo svet razume.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure