img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjiga

Svetski a naš

18. новембар 2009, 16:35 Dragan Todorović
Copied

Valjevo, svečana i najveća sala hotela Grand, za stolovima publika, koja i pije i puši, ispred i, u ćošku, mali i samo takav postament, tu i tude g. Radojica Radošević, penzionisani službenik policije, koji sa svojom sveznadar bradicom predsednik podružnica nekoliko Sveznadar organizacija, i koji prilježno izučava istoriju Srba, do njega Predavač dr Jovan I. Deretić, na kraju i desno, tkđ i isto Predavač, mr Dragoljub Antić, atomski fizičar. Radojica ispred sebe stavio crnu i akt-tašnu, na koju zalepljen beli plakat: Srpska istorijska škola društva Serbona, koja proučava najstariju istoriju Srba, organizuje promociju knjige Srbica… Ispred Deretića nekoliko knjiga, publika pokazuje to interesovanje, prvi knjigu pazari Jedan u kožne pantalone, bi još kupaca, bi da nestade knjiga. Autor Deretić se maši za druge naslove, ali g. Radojica uze reč, vreme, pozdravi dva ruska akademika, koji su dobili čast da učestvuju u pisanju i ruske istorije, nastavi, na temu, Imamo čast da promovišemo knjigu Srbica, jedinstvenu u svetu… dade reč g. Antiću.

Atomski fizičar pozdravi, sa ranijeg upoznavanja, poznata lica, pa se reče, istorija falsifikovana, sad se obnavlja razuman pogled na istoriju, došlo do obnove Srpske autonomne istorijske škole, po kojoj su Srbi centralni evropski narod, od koga su potekli svi evropski narodi. Pređe i na temu, oni su to izučili kako treba da se izuči, narod koji je u petom milenijumu, iz Podunavlja i sa Balkana, počeo da naseljava okolne prostore nazvali Srbo-Rasi, a pismo koje su koristili Srbica. Srbica se javlja i u Kini, starom Egiptu, sve, a na osnovu istorijskih spisa, uklopili u analize istorijskih procesa i pokazali kontinuitet srbo-raskog naroda od koga su nastali svi današnji narodi. Rusi su se, kad su im sve predočili, i kad su postali ruski akademici, lako složili sa svim dokazima…

Ondak bio Deretić, i on i jašta pozdravio sve koje poznaje sa ranijih predavanja, i rek’o, Pismo je poseban oblik kulture i civilizacije kod svakog naroda, mi pripadamo narodu koji je prvi na svetu stvorio svoju pismenost, ono što kažem je potvrđeno na simpozijumu u Novom Sadu, kada je vinčanska pismenost utvrđena kao najstarija na svetu, to je dalo snažan naučni pečat, svi na svetu kad izgovaraju slova govore srpski, iako ne znaju da govore srpski. Ondak i još rek’o da je u današnjoj Rumuniji pronađen zapis na pločici, iz šestog milenijuma pre Hrista, na kome zapisano, Đedo, sin tvog sina hoće držo, to se ne može pročitati ni na jednom jeziku nego na srpskom, on ne govori ništa bez dokaza, to je tipično srpska pismenost, i iz te pismenosti su nastale sve poznate pismenosti, kao što je i aramejska pismenost, jezik Isusa Hrista, nastala iz srpskog, i kao što je jevrejski nastao iz srpskog. Oni su ovom knjigom rešili sva pitanja nastanka, razvoja i širenja pisma, ako bi danas iz zapadnoevropskih jezika izvadili sve srbizme oni ne bi imali jezik, niti bi se mogli razumeti.

Završno se završio g. Radojica, počastvovani su što imaju takve ljude, i što imaju takvu Srbicu, svetski jezik, i završno upitao, Zašto postoji izreka Govori srpski da te ceo svet razume, i završno odgovorio, Arbanasi su dobili pismenost 1908, a mi 6000 godina pre Hrista, koja je to razlika, koja su oni Tunguzuija. I još odgovorio, Molim vas, da li postoji jezik australijski, jezik američki, kao što Ovi nazivaju svoj jezik hrvatskim, bošnjačkim, to su smešne stvari, govori srpski da te ceo svet razume.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja
Aleksandar Vučić klanja se pred zastavom Srbije

Vojska i municija

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Muke “vrhovnog komandanta”

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odao se vojnim temama, a to obično znači da mu trebaju popularne reči i još popularnija obećanja

Kulturna politika

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Čitajte ratne i druge zločince

Klima-uređaji

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Ruglo na fasadama

Košarkaši Zvezde i Partizana

Košarka

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Skupocena pojačanja

Kako provesti vreme

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Brojni festivali

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure