img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjiga

Svetski a naš

18. новембар 2009, 16:35 Dragan Todorović
Copied

Valjevo, svečana i najveća sala hotela Grand, za stolovima publika, koja i pije i puši, ispred i, u ćošku, mali i samo takav postament, tu i tude g. Radojica Radošević, penzionisani službenik policije, koji sa svojom sveznadar bradicom predsednik podružnica nekoliko Sveznadar organizacija, i koji prilježno izučava istoriju Srba, do njega Predavač dr Jovan I. Deretić, na kraju i desno, tkđ i isto Predavač, mr Dragoljub Antić, atomski fizičar. Radojica ispred sebe stavio crnu i akt-tašnu, na koju zalepljen beli plakat: Srpska istorijska škola društva Serbona, koja proučava najstariju istoriju Srba, organizuje promociju knjige Srbica… Ispred Deretića nekoliko knjiga, publika pokazuje to interesovanje, prvi knjigu pazari Jedan u kožne pantalone, bi još kupaca, bi da nestade knjiga. Autor Deretić se maši za druge naslove, ali g. Radojica uze reč, vreme, pozdravi dva ruska akademika, koji su dobili čast da učestvuju u pisanju i ruske istorije, nastavi, na temu, Imamo čast da promovišemo knjigu Srbica, jedinstvenu u svetu… dade reč g. Antiću.

Atomski fizičar pozdravi, sa ranijeg upoznavanja, poznata lica, pa se reče, istorija falsifikovana, sad se obnavlja razuman pogled na istoriju, došlo do obnove Srpske autonomne istorijske škole, po kojoj su Srbi centralni evropski narod, od koga su potekli svi evropski narodi. Pređe i na temu, oni su to izučili kako treba da se izuči, narod koji je u petom milenijumu, iz Podunavlja i sa Balkana, počeo da naseljava okolne prostore nazvali Srbo-Rasi, a pismo koje su koristili Srbica. Srbica se javlja i u Kini, starom Egiptu, sve, a na osnovu istorijskih spisa, uklopili u analize istorijskih procesa i pokazali kontinuitet srbo-raskog naroda od koga su nastali svi današnji narodi. Rusi su se, kad su im sve predočili, i kad su postali ruski akademici, lako složili sa svim dokazima…

Ondak bio Deretić, i on i jašta pozdravio sve koje poznaje sa ranijih predavanja, i rek’o, Pismo je poseban oblik kulture i civilizacije kod svakog naroda, mi pripadamo narodu koji je prvi na svetu stvorio svoju pismenost, ono što kažem je potvrđeno na simpozijumu u Novom Sadu, kada je vinčanska pismenost utvrđena kao najstarija na svetu, to je dalo snažan naučni pečat, svi na svetu kad izgovaraju slova govore srpski, iako ne znaju da govore srpski. Ondak i još rek’o da je u današnjoj Rumuniji pronađen zapis na pločici, iz šestog milenijuma pre Hrista, na kome zapisano, Đedo, sin tvog sina hoće držo, to se ne može pročitati ni na jednom jeziku nego na srpskom, on ne govori ništa bez dokaza, to je tipično srpska pismenost, i iz te pismenosti su nastale sve poznate pismenosti, kao što je i aramejska pismenost, jezik Isusa Hrista, nastala iz srpskog, i kao što je jevrejski nastao iz srpskog. Oni su ovom knjigom rešili sva pitanja nastanka, razvoja i širenja pisma, ako bi danas iz zapadnoevropskih jezika izvadili sve srbizme oni ne bi imali jezik, niti bi se mogli razumeti.

Završno se završio g. Radojica, počastvovani su što imaju takve ljude, i što imaju takvu Srbicu, svetski jezik, i završno upitao, Zašto postoji izreka Govori srpski da te ceo svet razume, i završno odgovorio, Arbanasi su dobili pismenost 1908, a mi 6000 godina pre Hrista, koja je to razlika, koja su oni Tunguzuija. I još odgovorio, Molim vas, da li postoji jezik australijski, jezik američki, kao što Ovi nazivaju svoj jezik hrvatskim, bošnjačkim, to su smešne stvari, govori srpski da te ceo svet razume.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure