img
Loader
Beograd, 31°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjiga

Svetski a naš

18. novembar 2009, 16:35 Dragan Todorović
Copied

Valjevo, svečana i najveća sala hotela Grand, za stolovima publika, koja i pije i puši, ispred i, u ćošku, mali i samo takav postament, tu i tude g. Radojica Radošević, penzionisani službenik policije, koji sa svojom sveznadar bradicom predsednik podružnica nekoliko Sveznadar organizacija, i koji prilježno izučava istoriju Srba, do njega Predavač dr Jovan I. Deretić, na kraju i desno, tkđ i isto Predavač, mr Dragoljub Antić, atomski fizičar. Radojica ispred sebe stavio crnu i akt-tašnu, na koju zalepljen beli plakat: Srpska istorijska škola društva Serbona, koja proučava najstariju istoriju Srba, organizuje promociju knjige Srbica… Ispred Deretića nekoliko knjiga, publika pokazuje to interesovanje, prvi knjigu pazari Jedan u kožne pantalone, bi još kupaca, bi da nestade knjiga. Autor Deretić se maši za druge naslove, ali g. Radojica uze reč, vreme, pozdravi dva ruska akademika, koji su dobili čast da učestvuju u pisanju i ruske istorije, nastavi, na temu, Imamo čast da promovišemo knjigu Srbica, jedinstvenu u svetu… dade reč g. Antiću.

Atomski fizičar pozdravi, sa ranijeg upoznavanja, poznata lica, pa se reče, istorija falsifikovana, sad se obnavlja razuman pogled na istoriju, došlo do obnove Srpske autonomne istorijske škole, po kojoj su Srbi centralni evropski narod, od koga su potekli svi evropski narodi. Pređe i na temu, oni su to izučili kako treba da se izuči, narod koji je u petom milenijumu, iz Podunavlja i sa Balkana, počeo da naseljava okolne prostore nazvali Srbo-Rasi, a pismo koje su koristili Srbica. Srbica se javlja i u Kini, starom Egiptu, sve, a na osnovu istorijskih spisa, uklopili u analize istorijskih procesa i pokazali kontinuitet srbo-raskog naroda od koga su nastali svi današnji narodi. Rusi su se, kad su im sve predočili, i kad su postali ruski akademici, lako složili sa svim dokazima…

Ondak bio Deretić, i on i jašta pozdravio sve koje poznaje sa ranijih predavanja, i rek’o, Pismo je poseban oblik kulture i civilizacije kod svakog naroda, mi pripadamo narodu koji je prvi na svetu stvorio svoju pismenost, ono što kažem je potvrđeno na simpozijumu u Novom Sadu, kada je vinčanska pismenost utvrđena kao najstarija na svetu, to je dalo snažan naučni pečat, svi na svetu kad izgovaraju slova govore srpski, iako ne znaju da govore srpski. Ondak i još rek’o da je u današnjoj Rumuniji pronađen zapis na pločici, iz šestog milenijuma pre Hrista, na kome zapisano, Đedo, sin tvog sina hoće držo, to se ne može pročitati ni na jednom jeziku nego na srpskom, on ne govori ništa bez dokaza, to je tipično srpska pismenost, i iz te pismenosti su nastale sve poznate pismenosti, kao što je i aramejska pismenost, jezik Isusa Hrista, nastala iz srpskog, i kao što je jevrejski nastao iz srpskog. Oni su ovom knjigom rešili sva pitanja nastanka, razvoja i širenja pisma, ako bi danas iz zapadnoevropskih jezika izvadili sve srbizme oni ne bi imali jezik, niti bi se mogli razumeti.

Završno se završio g. Radojica, počastvovani su što imaju takve ljude, i što imaju takvu Srbicu, svetski jezik, i završno upitao, Zašto postoji izreka Govori srpski da te ceo svet razume, i završno odgovorio, Arbanasi su dobili pismenost 1908, a mi 6000 godina pre Hrista, koja je to razlika, koja su oni Tunguzuija. I još odgovorio, Molim vas, da li postoji jezik australijski, jezik američki, kao što Ovi nazivaju svoj jezik hrvatskim, bošnjačkim, to su smešne stvari, govori srpski da te ceo svet razume.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm

Komentar

Uništavanje Beograda: Sve za pare

Otići će i ova vlast, već im otkucava. Ali šta će ostati iza njih? Kakav će biti Beograd posle glavnog meštra rušiteljstva Aleksandra Vučića

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure