img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sport

SeneGOL

19. jun 2002, 21:40 Vladimir Stanković
Copied

Švedsku i Senegal, između ostalog, deli i razlika od 22.000 eura bruto nacionalnog dohotka po glavi stanovnika, ali veličina fudbala je (i) u tome što na terenu, makar i za samo 90 minuta, izjednačava velike i male, bogate i siromašne

Plasman Senegala i Sjedinjenih Američkih Država u četvrtfinale (možda i Japana i Južne Koreje, koji u vreme pisanja ovih redova još nisu igrali svoje utakmice osmine finala) i eliminacija Francuske, Argentine, Portugala, Rusije… dovoljan su razlog da se Mundijal 2002. zapamti kao „šampionat senzacija“. Svako od minulih 16 prvenstava sveta donosilo je poneko iznenađenje, ali nikada ih nije bilo toliko kao sada u Japanu i Koreji. Da li su veliki u krizi ili su mali napredovali? Da li je sreća okrenula leđa fudbalski najjačim zemljama sveta i stala na stranu malih, nerazvijenih i siromašnih? Ako je tako, u koju kategoriju svrstati Amerikance? Ni mali, ni siromašni, ni nerazvijeni… Jedini „greh“ bio im je što su doskora bili „operisani“ od fudbala, ali svetska epidemija stigla je i na njihova vrata. Izgleda da su definitivno fudbalski „inficirani“ s nadom da se nikada neće „izlečiti“… Čini mi se da velike misterije zapravo i nema: razvijeni su i u fudbalu dostigli svoj plafon i teško mogu dalje, nerazvijeni a talentovani krenuli“ su iz nekog „podruma“, s ogromnim prostorom ispred sebe, i uspevaju da ga iz godine u godinu smanje. U svetskom fudbalu odvija se isti proces kao i u svetskoj košarci: NBA je do pre neku godinu izgledala kao da dolazi s druge planete, dok danas grčevito traži igrače po Evropi, a američka reprezentacija, sastavljena od NBA igrača, ne bi igrala finale Olimpijade u Sidneju da je ušla jedna trojka Litvanca Šarunasa Jasikeviciusa. Nadam se da će se taj trend potvrditi i na SP-u u Indijanapolisu, košarkaški svet jedva čeka naš duel s Amerikancima s potajnom, ali ne i sasvim nerealnom nadom da „plavi“ mogu dobiti Amerikance i na njihovom terenu.

Vratimo se, ipak, fudbalu. Od svih „čuda“ na Mundijalu 2002. ostajem sa Senegalom. Afrički vicešampion nije prva afrička selekcija u četvrtfinalu, Kamerun je 1990. u Italiji stigao među osam poslednjih, ali posle svega što su Senegalci dosad uradili i kompletnog utiska koji su ostavili nema dileme da smo svedoci najviših dometa afričkog fudbala na svetskim prvenstvima. Činjenica je da niko od Senegalaca ne igra u svojoj zemlji, svi su članovi francuskih klubova, ali zar nisu Danci godinama bili sinonim za selekciju sastavljenu isključivo od „gastarbajtera“? A bili su evropski prvaci 1992. i polufinalisti 1984. Malo je zemalja poput Španije, Italije i Engleske koje ne izvoze igrače, ili to čine veoma retko. Utoliko slučaj Senegala nije neki izuzetak. Senegalci su svoj urođeni talenat obogatili u Francuskoj ligi, stekli iskustvo i s jednim očito dobrim trenerom kakav je Bruno Metsu oduševili fudbalski svet. Susret sa Švedskom u osmini finala bio je sudar dveju zemalja koje, osim fudbalske lopte, nisu imale ništa zajedničko, dve zemlje koje se ne mogu porediti ni u čemu: Švedska ima pismenost 100 odsto, u Senegalu je pismen tek svaki četvrti od deset stanovnika a među ženama taj broj pada na dve od deset. To znači da velika većina stanovništva ne može da pročita imena svojih idola na TV ekranu. Švedska ima bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika 23.800 eura, u Senegalu je 1604. Šveđani su, po svetskim merilima, najrazvijenija zemlja od 32 koje učestvuju na Mundijalu, Senegal je najsiromašniji čak i za afričke prilike i spada u 20 najsiromašnijih zemalja sveta… Uprkos enormnim razlikama, fudbalski teren bio je mesto privremene i nerealne jednakosti. Veličina fudbala je (i) u tome: pruža podjednaku šansu svima, ne pravi razliku između bogatih i siromašnih, crnih i belih, razvijenih i nerazvijenih, prepotentnih i skromnih… Do juče je bilo nezamislivo četvrtfinale na Mundijalu Senegal–Japan (Turska), danas je realnost. Senegal i Japan (ili Turska) biće polufinalisti Mundijala 2002. i to je veliki plus za fudbal.

Napred SeneGOL !

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

I policajke plaču, zar ne?

Policajka Radosavljević jedva se suzdržavala da ne brizne u plač, dok je stajala kao štit komandantu JZO Marku Kričku kada su mu građani došli na vrata

Marija L. Janković

Komentar

Laži i šamara

Rimski imperatori su građansko nezadovoljstvo smirivali politikom „hleba i igara“. Pokušao je to i Aca Srbin, ali bezuspešno, pa sa opredelio za „laži i šamara“

Andrej Ivanji

Komentar

Privatno nasilje predsednika svih batinaša Srbije

Predsednik svih batinaša Srbije upravo ispisuje istorijsku grotesku: od batinaša pokušava, procesom baljezganja, da načini građane, a građane da pretvori u batinaše

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1807
Poslednje izdanje

Režim protiv naroda

Tortura u garaži vlade Srbije Pretplati se
Režim protiv naroda: Sve što ste želeli znati o policiji

MUP Srbije u brojkama i slovima

Režim protiv naroda: Ivica Dačić, portret savremenika

Ponoćni ministar za prebijanje građana

Enkoridž 2025.

Samit komšija na liniji datuma – koja razdvaja juče od sutra

“Prefab Sprout” – 40 godina albuma Steve McQueen

Previše pametni da bi bili zvezde

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure