img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Forum

Ruralni marketing srpskih radikala

25. april 2001, 19:31 Dr Dragan Vukmirović, profesor Laboratorije za statistiku Fakulteta organizacionih nauka u Beogradu
Copied

Skupštinski cirkus u režiji SRS-a nije najbolji marketinški potez, jer popularnost ove stranke ne prelazi pet do šest odsto biračkog tela, mada je javnost dosta zaokupljena ekscesima u skupštinskim klupama. Širenje straha da bi razočarani radnici i seljaci mogli da glasaju za srpske radikale neopravdano je, kaže dr Dragan Vukmirović.

Da li je cirkus srpskih radikala u republičkom parlamentu opravdan? Može li on povećati popularnost ove stranke? Rezultat svake marketinške akcije meri se brojkama. A one su neumoljive i mogu se meriti brojem glasača na izborima. Zato pogledajmo kakve je rezultate dao višegodišnji ruralni marketing SRS-a:

Republički izbori (1992) – preko milion glasača

Savezni (1992) – takođe preko milion glasača

Republički izbori (1993) – preko pola miliona glasača
Savezni (1996) – preko 750.000 glasača
Republički (1997) – uz bojkot i Vuka Draškovića, najviše do tada, i to nešto iznad milion i sto hiljada glasača
Republički (2000) – najmanje, i to tek nešto preko 300.000 glasača

Eto kakvi su bili rezultati marketinškog truda združenih snaga SRS-a i njihovih pratilaca i tvoraca iz Socijalističke partije Srbije (SPS). Kako je danas? Osnivač stranke je u pritvoru, a radikali su na pet do šest odsto biračkog tela, ako bi se izbori održali danas i pod ovim uslovima (izvor: obratiti se bilo kojoj od agencija za istraživanje marketinga i javnog mnjenja). Dakle, rezultati su neumoljivi: Vojislav Šešelj i njegova marketinška strategija su štetočine i za Šešelja i za njegovu bratiju. No, to je problem pogrešnog izbora SRS-a. Šta je 95 odsto ostalih?“Zamlaćuje nas sa TV ekrana: umesto da se bavimo ozbiljnijim stvarima, lepimo se na njegove nalepnice. Nije onda čudo što se premijer mršti na svoje ministre da nisu dobro obrazložili zakone koje su predložili.““Pričamo o njemu: analogija, poslednji republički izbori. Umesto komentara o dvotrećinskoj većini DOS-a, najviše medijske pažnje posvećeno je partiji koja je jedva prošla census.“Pričamo o onima koji mu veruju: o onih pet do šest odsto – što je na nivou dozvoljene statističke greške – koji se strašno muče jer im ništa nije jasno. Širi se neopravdani strah od razočaranih radnika i seljaka koji bi mogli da glasaju za SRS na (do izbora u Crnoj Gori) očekivanim republičkim izborima. Ne toliko zbog njega, koliko zbog onih nedovoljno i nevešto marketinški obrađenih poreskih stopa.“Marketing potez zahteva marketing akciju. U opticaju su sledeće:

1. Ignorisanje
2. Isključenje TV kamera
3. Pošteno suđenje

Svaka od navedenih akcija ima svojih prednosti i mana. Ali, mogli bismo da se dogovorimo.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure