img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Održivi razvoj

Protiv svetske zavere

01. октобар 2008, 18:22 Priredio Slobodan Bubnjević
Copied

Klimatski karavan

Nedavno, na jednom domaćem blogu, u žestokoj raspravi o deset stavova koji opisuju neka opšta mesta savremene civilizacije, učesnici sasvim uobičajeno nisu uspevali da se slože gotovo ni o jednoj tezi, bila ona o demokratiji ili fašizmu, ali je zanimljivo da su svi na tom mestu videli kao ispravnu tvrdnju kako „nije dokazano da je globalno zagrevanje uzrokovano ljudskim ponašanjem“.

Takva jedna debata, zapravo ništa značajnija za istoriju od obične rasprave grupe poznanika na nekoj sedeljci, ne bi uopšte bila medijski zanimljiva da ova teza o klimatskim promenama nije prihvaćena kao nešto što se sasvim podrazumeva i bez ikakve potrebe da se uopšte proverava, mada je potpuno netačna. Samo prema poslednjem, u medijima vrlo prisutnom Četvrtom izveštaju Međuvladinog panela o klimatskim promenama, navodi se obilje argumenata i zaključak da je čovek emisijom ugljen-dioksida podstakao globalno zgrevanje.

Kako god, ovaj primer sa bloga zapravo otvara pitanje koliko su građani Srbije uopšte upoznati sa klimatskim promenama. Mada će one već tokom ove decenije uticati na svakodnevicu i bitno izmeniti stil života, to se retko objašnjava građanima, verovatno zbog viđenja da je Srbija suočena sa previše ozbiljnim problemima u današnjici da bi se bavila budućnošću. No, dolazak globalnih ekoloških organizacija u Beograd počinje da menja tu sliku.

Tako je prošle subote Dunavsko-Karpatski program Globalne organizacije za zaštitu prirode, koja je poznatija po svom akronimu WWF, pokrenula kampanju „Globalno zagrevanje je i lokalni program“. Zajedno sa Mladim istraživačima Srbije, WWF je pokrenuo Karavan klimatskih promena u tri grada: Beogradu, Subotici i Novom Sadu.

Karavan je u Beogradu, posle govora ministra životne sredine i prostornog planiranja Olivera Dulića, krenuo sa Trga Nikole Pašića uz šaren ekološki program, bicikl koji proizvodi električnu energiju, ledenu figuru polarnog medveda, razne informativne materijale i prisustvo kostimiranih pandi koje su simbol WWF-a. Organizatori su želeli da objasne građanima kako „svako od nas može da doprinese štednji energetskih resursa“. Ukupna emisija ugljen-dioksida (CO2) i drugih materija koje se oslobađaju sagorevanjem fosilnih goriva, može se smanjiti štednjom energije ili prelaskom na obnovljive izvore.

„Situacija je veoma ozbiljna i ukoliko ne dođe do promene stava ljudi prema globalnom zagrevanju i do promene ponašanja i Srbiju očekuju veoma drastična dešavanja na polju klimatskih promena“, kažu za „Vreme“ u organizaciji WWF-a, gde dodaju da će upravo kroz Karavan klimatskih promena „informisati javnost o klimatskim promenama u Srbiji, ali i na celoj planeti, i uticati na podizanje svesti javnosti o potrebi štednje električne energije i upotrebi ekološki prihvatljivijih rešenja“.

Šta ja mogu da uradim?

1. Koristite sijalice koje štede struju

2. Isključujte uređaje i ne ostavljajte ih u režimu „na čekanju“

3. Kupujte energetski štedljive uređaje

4. Ugradite toplotnu izolaciju u stan ili kuću

5. Perite veš na nižim temperaturama

6. Ne rasipajte vodu i češće birajte tuširanje umesto kupke

7. Poklopite šerpe pri kuvanju hrane

8. Ne stavljajte vrelu hranu u frižider

9. Pešačite, vozite bicikl ili koristite javni prevoz

10. Na posao se nemojte voziti sami u automobilu

*Napravljeno prema savetima iz kampanje „Globalno zagrevanje je lokalni problem“, Dunavsko-Karpatski program WWF



Ubrzani resor: Ko koga ugrožava?

Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja namerava da stvori „uslove za ubrzani razvoj Srbije“. To je prošlog četvrtka u Sava centru u Beogradu najavio ministar Oliver Dulić na konferenciji „Partnerstvom do kvalitetnog razvoja“, dodajući da će se „voditi računa o tome da današnji razvoj ne ugrozi šanse da budemo zdrava i prosperitetna sredina za dvadeset, pedeset i sto godina“. Konferencija ministarstva je okupila veliki broj učesnika, strane zvanice i predsednika Vlade Srbije Mirka Cvetkovića, a Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja, inače nastalo spajanjem dva različita, ali vrlo životna sektora, predstavilo je na konferenciji plan rada i razne svoje projekte. Mada u medijima uglavnom viđen samo kao ministar prostornog planiranja, Dulić je ovom prilikom objasnio da je tim objedinjavanjem u jedan resor „Srbija dobila razvojno fokusirano Ministarstvo“. Time je odbacio sumnje da je ministarstvo spojeno kako zapravo ekološka pitanja ne bi ugrožavala razvoj. Njih, istina, donekle potvrđuje za sada blaga reakcija nadležnih i skrivanje iza opštih priča kakva su se videla tokom poslednjih trovanja u Pančevu (gde je čak došlo dotle da je gradonačelnica i predsednica gradskog veća Vesna Martinović bez posledica ukinula sirene u slučaju hemijskog udesa). No, možda je ipak moguće da će se mnogo više raditi na životnoj sredini kad se pokrenu planovi najavljeni na ovoj konferenciji.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure