img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Slučaj Bitići

Oslobađajuća presuda

23. септембар 2009, 18:04 N.S
Copied

Veće za ratne zločine u Beogradu oslobodilo je 22. septembra Sretena Popovića i Miloša Stojanovića krivice na suđenju za pomaganje u ubistvu braće Bitići 1999. godine. Tužilaštvo za ratne zločine nije zadovoljno izrečenom presudom i najavilo je žalbu, dok branilac optuženih advokat Božo Prelević očekuje da će i nakon odluke Vrhovnog suda Srbije presuda ostati – nepromenjena. Prelević je novinarima okupljenim ispred Specijalnog suda rekao i da je „ubistvo braće Bitići gnusan i težak zločin, ali u postupku nije utvrđeno ko ih je ubio i koji je motiv za to bio“. Obrazlažući oslobađajuću presudu Popoviću i Stojanoviću, predsedavajući sudskog veća Vesko Krstajić rekao je da „radnje opisane u preciziranoj optužnici od 3. septembra tokom dokaznog postupka nisu dokazane“. Kako je naglasio, u izmenjenoj optužnici izostavljena je ranija kvalifikacija „saizvršioci u ubistvu“ koja je Popovića i Stojanovića teretila za pomaganje u ubistvu. Nova optužnica teretila ih je za povredu prava na pravično suđenje i mučenje. „Nakon oko 50 i više saslušanih svedoka i veštaka došli smo do zaključka da ne stoje radnje koje se njima stavljaju na teret“, naveo je Krstajić. On je naveo da su braća Bitići imala status ratnih zarobljenika i da u tom slučaju ne može biti govora o njihovom protivpravnom hapšenju ispred zatvora u Prokuplju, što se Popoviću i Stojanoviću stavlja na teret. Krstajić je, međutim, naveo da „opterećuje činjenica da su tri mlada čoveka stradala na pravdi boga, potpuno nejasno zbog čega i kome je to trebalo“. Tela 23-godišnjeg Agrona, dve godine mlađeg Mehmeta i 25-godišnjeg Ilija Bitića pronađena su 2001. godine na površini masovne grobnice u Petrovom Selu kod Kladova. Utvrđeno je da su ubijeni u julu 1999. godine, na policijskom poligonu u Petrovom Selu, neposredno nakon završetka ratnih operacija na Kosovu. Braća Bitići su se borili u sastavu „Atlantske brigade“ Oslobodilačke vojske Kosova. Bili su američki državljani, rođeni u Ilinoisu, u Čikagu. Pri ulasku u tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju, na teritoriju Kosova, ušli su iz Albanije, bez evidencije kod državnih organa. Pre dolaska na Kosovo, živeli su u Njujorku, gde su imali piceriju. U to vreme majka i rodbina su im živeli u Prizrenu. Odmah posle završetka NATO intervencije u Saveznoj Republici Jugoslaviji i potpisivanja Kumanovskog vojno-tehničkog sporazuma, pomogli su komšijama, romskoj porodici Mitrović iz Prizrena, da se vrate u Srbiju, u Kraljevo, gde su izbegli tokom rata na Kosovu. Zaustavila ih je policija na administrativnoj granici Srbije i Kosova. Zbog kršenja zakona o kretanju i boravku stranaca, odvedeni su u Kuršumliju, gde im je sudija za prekršaje odredio 15-dnevnu kaznu zatvora. Kaznu su izdržavali u zatvoru u Prokuplju. Na zahtev za uslovno puštanje, pušteni su kući tri dana ranije. Na sporedni izlaz iz zatvora u Prokuplju izvedeni su 8. jula 1999. godine. Prema svedočenju njihovog komšije Miroslava Mitrovića, po Agrona, Mehmeta i Ilija ispred zatvora su došla dva muškarca u civilu, u belom automobilu, bez registarskih oznaka. Odvedeni su u bazu Specijalnih antiterorističkih jedinica MUP-a Srbije gde su, nakon dva dana, ubijeni mecima u potiljak, a potom pokopani u masovnu grobnicu u kojoj su već bila tela kosovskih Albanaca. U grobnicama u Petrovom Selu pronađena su tela još 67 muškaraca i sedam žena sa Kosova. Suđenje Stojanoviću i Popoviću, bivšim pripadnicima MUP-a Srbije, počelo je 13. novembra 2006. godine. Oni su optuženi da su braću Bitići predali nepoznatim pripadnicima MUP-a Srbije koji su ih ubili u julu 1999. godine u Petrovom Selu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure