img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV MANIJAK, UKLJ/ ISKLJ

Odjek estradne Srbije

15. avgust 2001, 16:29 Dragan Ilić
Copied

Ukoliko ste autentičan tv-manijak a put vas ovih dana nanese u Republiku Srpsku, uverićete se da je televizija savršen medij za upoznavanje neke sredine. Nekada su turisti obilazili muzeje, znamenite građevine i kupovali bedekere. Danas je dovoljno uzeti u ruke daljinac i za nekoliko časova saznaćete ko je glavni, koga se treba kloniti, o čemu se priča i o čemu se peva. Pošto je Banja Luka (krajiška ljepotica, prestonica na Vrbasu) centar zbivanja, evo kratkog pregleda tv-programa u Srpskoj.

Geografska blizina Hrvatske evidentno je uticala na tv-medije sa ovog područja, ali je nužna izvesna doza rezerve zbog rata čije rane još nisu zarasle. Drugi važan faktor koji treba uzeti u obzir jeste činjenica da je Bosna i Hercegovina (a time i njeni mediji) pod protektoratom i upravom Visokog predstavnika. Usled ove vrste cenzure nastao je, na primer, svojevrstan parajezik, pogotovo u Televiziji Republike Srpske. U svom džinglu oni kažu da su stari koliko i Srpska i da mi znamo o čemu oni pričaju. Međutim, osim ovih medijskih namigivanja, državna televizija je u velikoj meri profesionalna i objektivna, tako da u izvesnom smislu može biti primer televizijama u Srbiji. No, da sve ne bi bilo jednoobrazno, tu su privatne televizije među kojima su najgledanije TV Bel, Alternativna televizija, Nezavisna televizija i Simić kanal. Kontraoverzna televizija Sv. Georgije je pod pritiskom protektorata ublažila svoj radikalni koncept i danas se zove Banjalučke elektronske novine. Nestao je i legendarni posleponoćni erotski program Simić televizije koji je odigrao ključnu ulogu u zbližavanju građana raznih konfesija na ovom području. Prema nacionalnom opredeljenju, građani i dalje svoje antene okreću tako da bi gledali BHTV, HRT ili RTS.

Medijsko šarenilo Srpske samo na prvi pogled može delovati haotično. Uporedite li svakodnevni život (odlazak u prodavnicu) sa tv-programom, videćete da postoji isti trgovački princip. Iz Hrvatske dolazi Ledo nagradna igra sa melodijom „Tata kupi mi auto“, iz Srbije dolaze estradni odjeci Pinka, a Sarajevo je sudeći po televiziji trenutno najdalje. Čudno je što na banjalučkim medijima uglavnom vidite i čujete informacije vezane za zapadne delove Srpske, dok su Pale i Istočna Hercegovina pomalo u zapećku. Staro međuregionalno rivalstvo kao da još postoji.

Pošto se nalazite između Srbije i Hrvatske, bićete u prilici da vidite reklame za iste proizvode na dva jezika. Tako ćete saznati da „veš-mašina živi duže uz kalgon, ali i da „perilica živi dulje“ uz isti.

Pitanje veronauke, toliko aktuelno u Srbiji, ovako je rešeno na televiziji. RTRS nedeljom emituje emisiju pod nazivom „Iz života pravoslavne crkve“ i “ Srpski istočnici“, dok na HRT-u postoje „Mir i dobro“ i „Duhovni zov“. U pitanju su svojevrsne duhovne hronike regiona u kombinaciji sa obeležavanjem prigodnih verskih praznika.

Ljubitelji latinoameričkih serija neće biti uskraćeni, jer sam se uverio da se na celom području bivše Jugoslavije gledaju iste novele, sa nekoliko epizoda tolerancije. U razmeni sapunica savršeno funkcioniše pomenuti tržišni princip, jer se na banjalučkim televizijama, na primer, prikazuju serije preuzete sa TV Hajat iz Sarajeva.

Najlepše bisere, po običaju, možete čuti u jutarnjim i popodnevnim programima, koji na svoj način oslikavaju život sredine. Moj omiljeni program je šou „Nektarov suncobran“, u kome sam saznao da je slava lovačkog društva Kozara Sveti Pantelejmon i da se u okviru proslave svake godine održava Lažijada, odnosno nadmetanje u lovačkim lažima. Prošlogodišnji pobednik i najozbiljniji konkurent za ovogodišnju titulu je aktuelni predsednik udruženja, koji se čitave godine vredno spremao.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure