img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

12. april 2001, 13:06 Priredila Duška Anastasijević
Copied

Lima: Izbori i skandali

U završnici predsedničkih izbora u Peruu, takmičiće se bivši predsednik Alan Garsia (51) i profesor ekonomije Alehandro Toledo. Iako je Toledo osvojio čak deset odsto glasova više od Garsije, analitičari procenjuju da bi u drugom krugu Garsija mogao da pobedi.

Veliki povratak bivšeg predsednika na političku scenu Perua iznenadio je većinu posmatrača, s obzirom na to da je pre 11 godina vodio zemlju u kojoj je inflacija bila veća od 1000 odsto, terorizam takođe u posrastu, u kojoj je vladala nestašica hrane, a vojska počinila nebrojene zločine protiv civila. Garsia, kandidat levičarske partije APRA, vratio se pre dva meseca u Peru iz Pariza, gde je bio u egzilu od 1992, nakon garancija da protiv njega neće biti vođeni sudski postupci. Njegov takmac profesor Toledo odigrao je veoma značajnu ulogu u smeni peruanskog predsednika Fuhimorija prošle godine, ali ni njegova biografija nije sasvim bez mrlje. Nedavno je objavljen izveštaj lekarske komisije u kome se tvrdi da je Toledo uživao kokain. Isti časopis objavio je i dokaze da je Toledo proveo noć u hotelu sa tri mlade žene, od kojih nijedna nije njegova supruga. Novinar koji je istražovao afere u vezi sa Toledom takođe tvrdi da mu je nudio dobro plaćen posao pod uslovom da ne objavi priču. Garsija se nakon izbora pojavio sa bivšim američkim predsednikom Džimijem Karterom, što se tumači kao signal da će Peru za vreme njegovog mandata uspostaviti dobre odnose sa SAD, što nije bio slučaj kada je pre 11 godina odlazio s vlasti.

Uoči drugog kruga, koji će se održati za nekoliko nedelja, dvojica kandidata pokušaće da povećaju sopstvene šanse međusobnim optužbama. Toledo će isticati da je Garsija bio na čelu korumpirane vlade, dok će se Garsija naslađivati skandalima iz Toledovog privatnog života.

Sofija: Povratak

Prošle nedelje je bugarski kralj u egzilu Simeon II u Bugarskoj osnovao rojalistički politički pokret Nacionalni pokret za Simeona II – koji će učestvovati na opštim izborima u junu. Simeon II je na osnivanju pokreta objavio da se stranka neće boriti za uspostavljanje monarhije i da njen osnovni politički predznak neće biti „rojalistička“. „Ovo je narodni pokret, imamo mnogo prečih stvari od uspostavljanja monarhije“. Simeon II se u egzilu nalazi od svoje devete godine, kada su 1946. nove komunističke vlasti proterale kraljevsku porodicu iz Bugarske. Tokom osnivačke skupštine, na stotine pristalica monarhije tiskalo se ispred zgrade u centru grada u kojoj nije bilo mesta za sve simpatizere Simeona II. Simeon II je trenutno biznismen i živi u Madridu, a u Sofiju je prvi put došao 1996, kada su mu pristalice priredile veličanstven doček. Od tada je često dolazio u Bugarsku, koja mu je vratila veći deo porodičnog imetka. Ustav zemlje mu ne dozvoljava da se kandiduje na predsedničkim izborima, ali kralj želi da bude aktivan učesnik na političkoj sceni.

Program pokreta zasniva se na čvršćim vezama sa Evropskom unijom i borbi protiv korupcije. Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je ono željno novih ličnosti i političkih snaga, koje bi mogle da budu alternativa i vladajućoj koaliciji desnog centra i reformisanim komunistima.

Brizbejn: Brod za eutanaziju

Australijski doktor Filip Ničke najavio je da će osnovati prvu kliniku na brodu specijalizovanu za eutanaziju. Pošto je eutanazija zabranjena zakonom u Australiji, dr Ničke čeka da Holandija usvoji najavljeni zakon koji će legalizovati eutanaziju. Brod-klinika će ploviti pod holandskom zastavom, jer će po svoj prilici Holandija uskoro postati prva zemlja u svetu koja će zakonom dozvoliti da doktori, na zahtev pacijenata, prekrate muke teškim bolesnicima. Ploveća klinika za eutanaziju postala bi tako jedinstvena na svetu, mada je holandska doktorka Rebeka Gomperts najavila pretvaranje broda u kliniku, s tim što bi ona bila specijalizovana za abortuse.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Vučić ispred Skupštine

Komentar

Ogled o posuvraćenom jeziku

Pošto ne može da kaže „odanost je meni važnija od časti“, Aleksandar Vučić će reći da je častan čovek. Bezbroj je takvih primera. U filozofiji, to se zove performativna protivrečnost: izricanjem vrednosnog suda upada samome sebi u usta

Ivan Milenković
Doček studenata u Kosjeriću

Pregled nedelje

Nećete pobediti decu pobune

Umesto da se distancira od studenata iz Novog Pazara, narod je duboko postiđen beščašćem policije koju plaća, ogorčen nepravdom i sada samo gleda kako da im pomogne na maršu do Novog Sada

Filip Švarm
Vatrogasci gase požar u šatorima u Ćacilendu nakon pucnjave u kojoj je napadač V. A. ranio jednog čoveka

Komentar

Ko je nahuškao V. A. da puca u Ćacilendu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure