img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

06. jun 2001, 16:16 Priredila: D. Anastasijević
Copied

Lima: Paćacutec!

Alehandro Toledo (55), sin siromašnog čobana s obronka Anda, novi je predsednik Perua. Toledu je ovo druga predizborna trka, ali prva koju je izveo do kraja, jer je pre godinu dana odustao u takmičenju protiv odbačenog predsednika Albreta Fudžimorija. Pobeda nad drugim kandidatom, Alanom Garsijom, nije bila naročito ubedljiva, ali je dovoljna da Toledo već u prvom krugu postane predsednik. Oba kandidata su isticala reformsko i demokratsko usmerenje, s namerom da Peru stane na stabilne noge nakon decenijske vladavine korumpirane oligarhije. Toledove pristalice nisu cekali da se objave zvanični rezultati već su sa balonima pohitali na ulice glavnog grada da pozdrave novog predsednika uzvikujući „Paćacutec!“, ime cara Inka iz XV veka koji je osvojio veći deo masiva Anda pre dolaska španskih konkvistadora. Toledo s ponosom ističe svoje poreklo, što mu je i donelo podršku naroda. Kada obilazi sela u Andima pije vodu iz potoka i reke, pratnju mu najčešće čine dečaci koji čiste cipele, a nigde ne ide bez amajlije drevnih Inka. Zovu ga i „Čolo sa Harvarda“, zbog indijanskog porekla i američkog obrazovanja. „Čolo“ se na peruanskom španskom kaže za osobe indijanskog porekla, ali se najviše upotrebljava za one koji su se spustili u gradove iz ruralnih sredina, zbog katastrofalne vladine poljoprivredne politike. Velike migracije drastično su izmenile socijalnu sliku sadašnjeg Perua. Bivši predsednik Fudžimoro uživao je isprva njihovu podršku, ali je većina njih bila srećna što će poverenje moći da poklone „jednom od njih“. Toledo je osmo od šesnaestoro dece u porodici. Čak sedmoro braće i sestara pomrli su kao mali od bolesti. U luku Čimbote doselio se sa roditeljima kao dete, i tu počeo da zarađuje za život kao prodavac srećki i čistač cipela. Uspeo je da šarmira pripadnike američkih mirovnih snaga, koji su mu pomogli da dobije stipendiju da studira u San Francisku. Nakon toga je studirao i na Harvardu, a doktorat je stekao na prestižnom američkom univerzitetu Stenford, što mu je donelo posao u Svetskoj banci. „Večeras se završilo moje dugo, dugo putovanje“, izjavio je Toledo nakon pobede.

Hong Kong: Sećanje na Tjenanmen

Oko 50.000 građana Hongkonga okupilo se 4. juna da obeleži dan kada su kineske vlasti 1989. tenkovima slomile protest studenata na centralnom pekinškom trgu Tjenanmen. Hongkong se nedavno vratio pod okrilje Kine, i jedina je kineksa teritorija gde je održan pomen žrtvama masakra. Iako se verovalo da broj onih koji žele da sećanje na žrtve održe u životu opada iz godine u godinu, ovogodišnji skup bio je jedan od najvećih. Na pomen je došla i Vong Ngai Man, koja je istog dana proslavila 21. rođendan. Još joj je u sećanju ostalo urezano da je kao sasvim mala devojčica jela rođendansku tortu dok je na televiziji gledala stravične slike iz Pekinga.

Varšava: Saučesništvo

Poljski istražitelji otkrili su posmrtne ostatke oko svesta Jevreja, žrtava nacističkog masakra u gradiću Jedvabne na istoku zemlje 1941. Istoričar Jan T. Groš, Jevrejin poljskog porekla, opisao je događaj u knjizi „Susedi: Uništavanje jevrejske zajednice u Jedvabnama, Poljska“ koju je nedavno objavio ugledni američki univerzitet Prinston. U knjizi se tvrdi da je u pogromu stradalo 1600 Jevreja iz gradića Jedvabne, a optužuju se lokalni Poljaci za saučesništvo. Ekshumaciju je organizovao Nacionalni memorijalni institut, državna institucija koja istražuje ratne zločine na tlu Poljske. Jevrejska zajednica se isprva protivila ekshumaciji jer je taj čin smatrala skrnavljenjem, ali je na kraju pristala da se obavi ograničena ekshumacija masovne grobnice. Ekshumaciji su prisustvovali i rabini i nekolicina poljskih Jevreja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

I policajke plaču, zar ne?

Policajka Radosavljević jedva se suzdržavala da ne brizne u plač, dok je stajala kao štit komandantu JZO Marku Kričku kada su mu građani došli na vrata

Marija L. Janković

Komentar

Laži i šamara

Rimski imperatori su građansko nezadovoljstvo smirivali politikom „hleba i igara“. Pokušao je to i Aca Srbin, ali bezuspešno, pa sa opredelio za „laži i šamara“

Andrej Ivanji

Komentar

Privatno nasilje predsednika svih batinaša Srbije

Predsednik svih batinaša Srbije upravo ispisuje istorijsku grotesku: od batinaša pokušava, procesom baljezganja, da načini građane, a građane da pretvori u batinaše

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1806
Poslednje izdanje

Pravosuđe i politika

Može li tužilaštvo da pobedi visoku korupciju Pretplati se
Srpsko-američki odnosi: Đurić kod Rubija

Susret koji se za tabloide nije desio

Slučaj Milorad Dodik

Jesen pomazanika

Intervju: Ivana Rašić – Sajsi MC

Ne postoji umetnost odvojena od politike

Gaza

Personifikacija okrutnosti i nehumanosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure