img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

12. jul 2001, 13:42 Priredila: D. Anastasijević
Copied

Tirana: Pobeda socijalista

Vladajuća albanska Socijalistička partija proglasila je pobedu u drugom krugu opštih parlamentarnih izbora. Premijer Albanije Iljir Meta, čija je stranka u prvom krugu osvojila 33 od 100 mesta u parlamentu u prvom krugu 24. juna izjavio je da su socijalisti osvojili još 37 poslaničkih mesta. Poslanici za 100 od 140 mesta u parlamentu biraju se neposrednim glasanjem, dok će preostalih 40 popuniti predstavnici stranaka na osnovu udela glasova koje dobiju u okviru konačnog izbornog rezultata. Socijalisti, ohrabreni izbornom pobedom, sada su sigurni da će imati dovoljno glasova za izbor njihovog predsedničkog kandidata kada sledeće godine bude istekao mandat aktuelnom predsedniku Redžepu Mejdaniju. Odziv glasača za drugi krug bio je niži nego pre dve nedelje, ali je glasanje proteklo bez incidenata. Lider poražene Demokratske stranke i bivši albanski predsednik Salji Beriša se, međutim, žalio na neregularnosti tokom izbora još pre nego što su socijalisti proglasili pobedu. Beriša i njegove pristalice tvrde da su socijalisti koristili policiju tokom i pre glasanja da zastrašuje pristalice bivšeg predsednika.

Lusaka: Afrička unija

Na samitu Organizacije afričkog jedinstva (OAJ), koji je počeo 9. jula u glavnom gradu Zambije, okupilo se više od 40 šefova država. Državnike je pesmom i igrom na aerodromu dočekalo više stotina građana, gde je nekoliko sati proveo i predsednik Zambije Frederik Čiluba koji je dočekivao uvažene goste. Samit će najverovatnije označiti kraj OAJ-a koji postoji bezmalo četiri decenije, a koji bi trebalo da se transformiše u Afričku uniju, po ugledu na supranacionalnu zajednicu evropskih zemalja. Ovu ideju prvi je pre dve godine izneo libijski lider Moamar el Gadafi. U Povelji koju afrički lideri treba da usvoje pominje se osnivanje zajedničke Centralne afričke banke, zajedničkog Suda pravde, jedinstvene monete, čak i zajedničkog parlamenta. Generalni sekretar OAJ-a Salim Ahmed Salim izrazio je nadu uoči početka samita da će nakon sastanka Kontinent biti jedinstveniji i jači. „Jedini izbor nam je da ostanemo jedinstveni, jer razdvojeni ne možemo uspeti.“ Nakon samita počeće pripreme za formalno osnivanje Unije, koja će, kako se očekuje, biti proglašena sledeće godine na samitu u Južnoafričkoj Republici. Osim ekonomskih tema, na samitu će biti reči o mirovnim procesima u Kongu i Burundiju u kojima glavnu pregovarčku ulogu ima bivši predsednik JAR Nelson Mandela, kao i o sukobima u Angoli, Sudanu, Somaliji, Zapadnoj Sahari i Centralnoafričkoj Republici.

Santjago: Pinoče bez suđenja

Apelacioni sud u Čileu doneo je odluku da bivši diktator, general Augusto Pinoče (85), iz zdravstvenih razloga ne može da izdrži suđenje zbog optužbi da je organizovao odrede smrti i prikrivao njihove zločine protiv političkih neistomišljenika kada je 1973. pučem došao na vlast. Tako je bivši diktator konačno odneo pobedu nad onima koji godinama ulažu napore da ozloglašenog generala privedu pravdi zbog nedela koje je počinio tokom svoje sedamnaestogodišnje vladavine. Zagovornicima suđenja Pinočeu ostalo je još da ulože žalbu Vrhovnom sudu, ali pravni eksperti smatraju da su veoma male šanse da odluka Apelacionog suda kojom je utvrđeno da Pinoče pati od senilnosti bude preinačena. Eksperti i analitačari smatraju da je ovakva odluka Suda očekivana, jer od ekstradicije Pinočea Čileu uticajni deo vojnog vrha i određene grupe građana koje su bivšeg diktatora dočekale sa oduševljenjem vrše jak pritisak na državne organe. Bez obzira na stav opozicije u zemlji da se Pinočeu sudi za sva ona nedela koja su počinili njegovi odredi smrti, samo izručenje i prisustvo Pinočea u Čileu nakon egzila u Engelskoj pokrenuli su korenite javne rasprave o zločinima i ulozi vojske tokom i nakon njegove diktature. Pinočeovo hapšenje, najpre u Londonu a potom i u Čileu, odražava se i na slučaj bivšeg peruanskog predsednika Alberta Fudžimorija koji se nalazi u egzilu u Japanu. Sve su glasniji zahtevi peruanskih zvaničnika da se Fudžimori izruči Peruu da bi mu se sudilo zbog pronevera. Pinoče može biti izveden pred sud samo ako mu se zdravstveno stanje popravi, ali su izgledi prilično slabi jer bivši dikator ima ugrađen pejsmejker i pati od dijabetesa, a lekari su utvrdili da su problemi sa srcem i krvnim sudovima već prouzrokovali senilnost, što ga prema čileanskim zakonima oslobađa suđenja. Neposredno nakon preuzimanja vlasti i svrgavanja Salvadora Aljendea uz podršku SAD, odredi smrti u Čileu pogubili su najmanje 75 Aljendeovih pristalica. Tokom 17 godina Pinočeove diktature nestalo je i pogubljeno više od 3000 osoba.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Lokalni izbori, ljudi ispred štaba, Kula

Komentar

Krvavi izbori: Režimske falange i organi nereda

Ovo je test za izbore koji dolaze. Teško da će danas, u ovakvim uslovima, SNS izgubiti. Jedna opština bila bi veliki uspeh. Ali pad glasova je siguran

Jelena Jorgačević

Komentar

Filozofski fakultet: Devojka i smrt – politička nekrofilija

Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kako među Vučićevom „familijom“ stasava novi Veljko Belivuk

Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure