img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međuvreme

26. јун 2002, 20:26 Redakcija Vremena
Copied

Praznik

Dan policije 23. jun, Trojice, obeležen je kako nego moderno i evropski, dakle kako dolikuje policiji koja je zacrtala da do 2004. bude evropska. Dan pred Trojice u Makišu održane pokazne vežbe „iz veština“, istakli se SAJ i JSO. Ministar policije Dušan Mihajlović najavio donošenje specijalnog zakona za borbu protiv mafije i rekao da Srbija neće biti balkanska Kolumbija.

Na same Trojice bila svečanost u Brankovini kod Valjeva, gde počiva vojvoda Jakov Nenadović, za koga se od ministrovanja Mihajlovića pouzdano zna da je bio prvi srpski popečitelj policije. U porti brankovačke crkve sve bilo spremno za ministra: uniformisana policija, neuniformisana policija, zvanice, simpatizeri, prijatelji… Postroji se muški i uniformisan hor SUP-a Valjevo, do njih sve sa šeširićima stadoše polaznice kursa za policajke, napravi se špalir, iz kola ispade krupan uniformisan policajac, tri zvezdice, na levoj sisi mu mesingana pločica s natpisom LUKIĆ, pozdraviše ga, načelnik Resora javne bezbednosti Sreten Lukić položi venac na spomenik prvom srpskom popečitelju policije Jakovu. Muški policijski hor otpeva Tamo daleko, uspešno, pokaza se da članovi nisu zalud pisali molbe za učlanjenje. Šta onda bi, onda pred mikrofon stade glumac Voja Brajović, koji u Brankovinu stiže kako nego policijskim kolima. Glumac Voja odeklamova nešto saborno, niko nije mogao reći šta, ali su svi hteli reći da je mnogo lepo, preuzimamo rizik, biće nešto iz Gorskog vijenca. Glumcu lično čestita prisutni ministar kulture Lečić.

Onda, van protokola i svi, obiđoše grob Desanke Maksimović, pa sedoše pod sledeću lipu. Hladovina, beli stolnjaci, domaća rakija, ceđena malina, malina na kašiku, u belim činijama, ili će pre biti činijicama, neko cveće, nije jorgovan, biće, vele, hortenzije, šta reći, evropski. Pred kamere stade general s mesinganom pločicom LUKIĆ, reče, „ako govorimo o celini bezbednosne problematike, ili bezbednosne situacije na teritoriji republike Srbije u ovom momentu, može se reći da je stanje bezbednosti stabilno“.

Šta reći na kraju, pa ‘ajde da kažemo, iako je organizator, SUP Valjevo, na ovu svečanost, na ovo polaganje, pozvao sve, ‘ajde da kažemo relevantne da kažemo lokalne činioce, i od pozicije i od opozicije, nije došao niko, ako se izuzme najviše opštinsko rukovodstvo, i, pošto se oni ne mogu izuzeti, članovi Nove demokratije, ali ne kao članovi partije, na šta je na licu mesta skrenuta pažnja i pozor, već kao ministri, zamenici, sekretari, direktori, predsednici, koordinatori, savetnici, dakle, samo po funkciji.

Trauma

Centar za slobodne izbore i demokratiju pokrenuo je kampanju za unapređenje rada opštinske administracije i promenu „podaničkog ponašanja građana u komunikaciji sa službenicima lokalne vlasti u Srbiji“. Saopštavajući da će se u okviru projekta prikupljati informacije, analizirati stanje i da će nadležni organi dobijati preporuke o načinu unapređenja rada, CESID je istakao i da je, prema rezultatima pilot-istraživanja obavljenog u pet opština, polovina ispitanika izjavila da im odlazak u opštinu predstavlja opterećenje, a čak četvrtina da iz opštine izlazi „traumatizovana“. Psihofizičko stanje građanstva posle odlaska u banku, poštu, na šaltere Elektrodistribucije i sličnih ustanova još nije analizirano, kao što još nisu predložena ni rešenja za promenu „podaničkog ponašanja“ u njima.

Literatura

Biblioteka Tehničkog fakulteta u Čačku od protekle sedmice bogatija je za knjigu Srpske crkve i manastiri, koja u maloprodaji košta 19.000 dinara. Osim ove bogato ilustrovane i opremljene knjige, studenti koji bi trebalo da postanu profesori informatike mogu da nađu u istoj biblioteci isključivo knjige posvećene kompjuterskim programima i jezicima koji su odavno zamenjeni novijim dostignućima iz te oblasti. Istovremeno, njihove kolege koje se bave istorijom umetnosti ispite pripremaju iz fotokopija, a reprodukcije svetskih remek-dela obično su videli samo u crno-beloj tehnici knjiga objavljenih sredinom prošlog veka. Vreme Titovih biografija i dnevničkih zapisa Mirjane Marković kao obaveznog inventara tek što je prošlo. Za biblioteke je očigledno nastupilo jedno novo doba.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure