img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međuvreme

22. januar 2003, 20:31 Redakcija Vremena
Copied

Uslov

Posle analize studija i studiranja u Srbiji, nadležni zakonodavni organi, zabrinuti za akademsku budućnost, odlučili su da i na tom planu lupe šakom o sto. Utvrđeno je, naime, da je prosečna dužina studija kod nas oko osam godina, da tek trećina akademaca diplomira na vreme, da se prolaznost na ispitima kreće od pet do deset odsto i, konačno, da oko 20 odsto studenata posle određenog perioda napušta studije zadovoljno statusom „večitih studenata“. Umesto eventualnog razmatranja razloga za takvu situaciju, iz Ministarstva prosvete i sporta stigla je najava da će novim zakonom o univerzitetu biti precizirano da se tokom studija mora „položiti godina za godinom“, tj. da famozno „davanje uslova više ne postoji“. Novi zakon, koji bi trebalo da bude usvojen polovinom godine, jasno će propisivati da se sledeća godina studija upisuje samo ako su položeni svi ispiti iz prethodne.

Iako će ova odredba važiti samo za studente koji fakultet upišu po usvajanju zakona (za one starije će, bar izvesno vreme, važiti decenijama praktikovani „uslovi“), eto divne prilike da se ispred fakulteta vide pobunjeni studenti, u fakultetskim zgradama zarobljeni ministri, javne i manje javne rasprave na zadatu temu, TV debate za i protiv… i slične pojave. U međuvremenu, čitaonica u Studentskom gradu zbog dugovanja Beoelektranama nije radila mesec dana, školarine su i dalje previsoke, udžbenici se i dalje fotokopiraju, a profesori i dalje više brinu o tome ko će im biti dekan nego o kvalitetu svog rada. Ipak, možda će sve to izgledati drugačije kad „uslova“ više ne bude.

Letak

Pravoslavno bratstvo hrama Svetog arhanđela Mihaila u Valjevu zaboravilo je na trenutak versku pokornost i u svom javnom nastupu primenilo moderna sredstva komunikacije: letke. Da bi stvar bila do kraja moderna, tekst letaka i parole koje se tu pojavljuju takođe više pripadaju svetovnim običajima. Bratstvo se, naime, pobunilo zbog odluke episkopa šabačko-valjevskog Lavrentija da, zbog izgradnje hidroakumulacije Rovni i brane, odobri premeštanje njihovog hrama na drugu mesto. Osim toga, bratstvo se pobunilo i zbog toga što je Lavrentije sa grupom valjevskih sveštenika posetio papu Jovana Pavla Drugog i što su pre toga šabački sveštenici posetili katedralu u Zagrebu i grob zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca. Kako se SPC i inače modernizuje (u svakom smislu te reči), cela priča i ne bi bila tako čudna da se u letku vladika Lavrentije ne označava ni manje ni više nego kao „predvodnik satanskih sila koje vojuju protiv svete svetosavske nebeske Srbije“, a od njega se traži hitno pokajanje i „opravoslavljenje“.

Da nije brane i hidroakumulacije, da nije Vatikana i Alojzija Stepinca, možda i ne bismo znali u kakvoj zapravo zemlji živimo. O postojanju satanskih sila i čudesnih glagola da i ne govorimo.

Reakcija

Pozivajući se na novosadski Radio 021, Radio B92 objavio je 20. januara vest da je „veliki broj automobila u novosadskom naselju Telep osvanuo sa lecima na kojima nepoznati autori poručuju Mađarima iz južne Bačke da se isele u Mađarsku“. U vesti se dalje navodi da se Mađarima tom prilikom poručuje da dobrosusedski poštujemo Mađarsku i zato ćemo vratiti sve zelene zvezde… u lepu, zelenu Mađarsku“, kao i da se sve događa pred godišnjicu takozvane novosadske racije, kada su 1942. godine mađarski fašisti likvidirali i bacali pod led Dunava novosadske Srbe, Jevreje i Rome. Scenario, povod i način prezentacije nacionalno osvešćenih grupa već je viđen, a viđa se sve češće u raznim krajevima Srbije. Ono što je ovog puta čudno jeste jedna od reakcija na ovu vest.

U komentarima posetilaca sajta B92 pojavilo se tako pismo izvesnog Nikole, Novosađanina koji celu stvar osuđuje, kvalifukuje kao delo huligana, ali ne zaboravlja da istakne i sopstvena ubeđenja. Bez ikakvih lektorskih korekcija, Nikolina priča izgleda ovako: „Da Srbija bude samo srpska trebalo bi isterati sve ijednog ne srbina ali to je nemoguće. Zato Srbija mora početi da uđe u Evropu sa tolerantskim idejama a početi od toga da Srbija postane priznata od Međunarodne Zajednice suverena država (sad dal zajedno sa CG ili ne, bitno je da se shvati da Jugoslavija ne postoji) i da oni koji nisu pravoslavci a imaju plavi pasoš da se izjašnjavaju Srbima katoličke vere mađarskog porekla… ali Srbi a ne da se izjašnjavaju kao Mađari, Rumuni ili bilo koji narod a da budu državljani druge države!!!“

Srbija je za sada zemlja u kojoj se pišu nacionalističke, rasističke i slične parole, zemlja u kojoj se ljudi tamnije puti tu i tamo ubijaju ili prebijaju na ulicama i zemlja u kojoj nadležni manje-više ne reaguju na takve događaje. Stvari, kako se čini, još i dobro stoje. Šta li bi se tek dogodilo ako bi se namnožili maštoviti i tolerantni?

Crno

Prema podacima Republičkog zavoda za tržište rada, u Srbiji je nezaposleno, tačnije rečeno zabeleženo u evidenciji, 902.000 radno sposobnih, dok od toga pravo na mesečnu novčanu pomoć ostvaruje 78.695 ljudi. U Beogradu, zvanično je nezaposleno 153.467 lica a pravo na mesečnu nadoknadu, zapravo crkavicu koja je prevashodno namenjena onima koji su bez svoje krivice ostali bez zaposlenja, ostvaruje 12.827 nezaposlenih. U Republičkom zavodu za tržište rada evidentirana su12.234 nezaposlena sa fakultetskom diplomom, 332 sa magisterijumom i 15 sa doktoratom.

Ko poželi povlašćen status nezaposlenog, odnosno pravo na osnovnu zdravstvenu zaštitu na teret društva biće pod ozbiljnom paskom zaposlenih u državnoj službi zaduženoj za problem nezaposlenosti, ako Predlog zakona o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti koji je Vlada pripremila bude usvojen u parlamentu. Nezaposleni će tada morati, doduše kao i do sada, svaka tri meseca da se lično javljaju nadležnoj službi, ali i da se odazovu na svaki njen, službeni, poziv. Oni koji primaju nadoknadu, eto novine, to će morati da rade svakog meseca. I jedni i drugi će, bez razlike, morati i da podnesu dokaze da „aktivno traže posao“. Tako će, po Predlogu zakona, iz evidencije biti brisan svako ko se ne bude redovno javljao birou, koga tri puta zaredom ovlašćeni službenik ne pronađe na prijavljenoj adresi, ko ne donese dokaz o aktivnom traženju posla, ko ne prihvati ponuđeni posao a naročito onaj/ona za koga se sazna/dokaže da radi na crno. Predložene inkvizitorske mere, mišljenja je predlagač, u skladu su sa najvišim svetskim standardima a primenjivaće se radi jasne diferencijacije na one koji zaista žele da rade i one koji se grebu za zdravstveno osiguranje, a neće da rade ili to čine na crno. Predlagač, međutim, nema predloga za to od čega da se živi dok se ne nađe posao „na belo“ niti kako poboljšati hranljivu vrednost vazduha koji je, kakav-takav, još besplatan. Da pokaže da nikad nije toliko crno da crnje ne može biti, pobrinula se beogradska lokalna samouprava: odnedavno, preturanje po kontejnerima kažnjivo je novčanom kaznom na licu mesta.

Poboljšanje

Prošle godine nadležni u gradskoj vladi tvrdili su da je buvljak stvar prošlosti, da ga treba ukinuti ili bar izmestiti desetak kilometara dalje, na kvantaš, a na tom mestu podići hipermarket. Od toga se, izgleda, odustalo, što zbog snažnog negodovanja prodavaca koji su insistirali na svom pravu na rad i na činjenici da uredno plaćaju porez, što zato što je Vero izgrađen na drugoj, manje atraktivnoj ali obližnjoj lokaciji. Odustajanje od izmeštanja ne znači i odustajanje od „dovođenja u red“ sitne trgovine i onih koji se njome bave, sve opšteg boljitka radi: u Ministarstvu za trgovinu najavljuju da će uskoro svi koji na pijacama nešto prodaju, a to nije poljoprivredni prehrambeni proizvod, morati da se presele na novobeogradski Otvoreni tržni centar, koji će za tu priliku biti proširen sa još 900 tezgi, još ulaza i većim parkingom, sve radi poboljšanja kvaliteta života i rada Beograđana i njihovih gostiju. Zaista, od ovog nauma svi će imati koristi: prodavcima će goditi zdrava konkurencija u fer tržišnoj utakmici, kupci koji žele da kupe makar sitnicu koju su doskora kupovali na lokalnoj pijaci kod poznatog monopoliste moći će da je biraju u mnogo široj ponudi kvaliteta i cena, tržišni inspektori će uštedeti novac poreskih obveznika koji su do sada proterivali kroz auspuh službenih automobila s obzirom na to da će im pacijenti biti koncentrisani na jednom mestu, republički budžet će se uredno popunjavati a gradska kasa će biti obogaćena novim prihodima od zakupa tezgi i naplate parkinga.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja
Aleksandar Vučić klanja se pred zastavom Srbije

Vojska i municija

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Muke “vrhovnog komandanta”

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odao se vojnim temama, a to obično znači da mu trebaju popularne reči i još popularnija obećanja

Kulturna politika

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Čitajte ratne i druge zločince

Klima-uređaji

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Ruglo na fasadama

Košarkaši Zvezde i Partizana

Košarka

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Skupocena pojačanja

Kako provesti vreme

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Brojni festivali

Komentar
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure