img
Loader
Beograd, 38°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međuvreme

16. jun 2005, 02:38 Redakcija Vremena
Copied

Koalicija

U proteklih nekoliko meseci u centralnoj Srbiji se uveliko vode pregovori o šumadijskoj koaliciji, čiji je cilj da na narednim izborima uđe u republičku skupštinu. Kako „Blic“ saznaje, prvu petorku ovog saveza činili bi Radovan Raka Radović, Dobrivoje Budimirović Bidža, Veroljub Verko Stevanović, Vojislav Mihajlović i Smiljko Kostić. Radovan Raka Radović, predsednik opštine Trstenik i kandidat grupe građana, potvrdio je da je u celu priču uključen i Dragan Marković Palma iz Jedinstvene Srbije. Motiv ovog udruživanja, prema Radovićevim rečima, jeste težnja da se odnos uspostavi tako da Srbija radi za Beograd, ali i da prestonica radi za Srbiju. Tako, na primer, Dobrivoje Budimirović Bidža, koji je baš kao i Radović doživeo politički „kambek“ na prethodnim lokalnim izborima, tvrdi da ako je on u Svilajncu mogao da zaposli 4000 ljudi – to može da se uradi i u Srbiji. Plan je praktično razrađen i sudeći po Radovićevom entuzijazmu – ne može da omane. Preko Smiljka Kostića, koji je gradonačelnik Niša, u koaliciju bi trebalo da se uključi i Nova Srbija kao stranka, a 16. juna planiran je odlazak u Novi Pazar na razgovor o saradnji sa Sulejmanom Ugljaninom. Radović, koji, kako kaže, političare deli „na domaćine i na fukare“, najavljuje da će sigurno doći i do saradnje sa nekom od velikih stranaka, a da li domaćinsko opredeljenje znači saradnju sa Bogoljubom Karićem i njegovim PSS-om, nije želeo da odgovori. Čini se da će ovo biti najlakše sklopljena koalicija u istoriji Srbije ikada. S obzirom na to da su svi iz pomenute petorke, kako reče Radović, „dobri drugari“, uobičajena mučna pregovaranja oko ugovora će izostati, tako da se samo čeka trenutak da se raspišu novi izbori, a onda će osvedočeno preduzimljivi „drugari“ da sednu i da kažu: „Krećemo“.

Abortusi

Prema zvaničnim statističkim podacima, broj abortusa se u poslednjih 15 godina smanjio četvorostruko. Lekari pak tvrde da ovaj podatak nije tačan jer se oko dve trećine abortusa izvrši u privatnim klinikama, koje ne prijavljuju ovakve intervencije. Procenjuje se da se godišnje izvrši ukupno oko 200.000 abortusa, od kojih 6000 otpada na maloletničke abortuse. Maloletnice se zbog diskrecije najčešće obraćaju privatnim klinikama, zbog čega su 2003. godine registrovana samo 394 adolescentska abortusa. Alarmantan je i podatak da se u Srbiji godišnje proda svega 300.000 kondoma. U izjavi za „Večernje novosti“ dr Gordana Rajin, načelnik Centra za planiranje porodice u Institutu za majku i dete, kaže da se dugo smatralo da su mladi najzdraviji deo populacije ali da je slika danas potpuno obrnuta jer su mladi vrlo promiskuitetni, uz to često korisnici droge, alkohola i cigareta. Zvanično, broj maloletničkih abortusa u Srbiji je od dva do 11 slučajeva na 1000 adolescentkinja, što je mnogo manje nego u okolnim zemljama: u Bugarskoj je to 47, a u Bosni i Hercegovini 38 promila. Nezvanično, kada privatne klinike budu počele da prijavljuju ovakve slučajeve, mnogi će se roditelji vrlo neprijatno iznenaditi, a Srbija „popraviti“ relativno nizak rejting u broju abortusa.

Ispit

Prošlog petka je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu uspešno demonstriran novi sistem elektronskog polaganja ispita. Ispit iz predmeta Međunarodna ekonomija ubuduće će se polagati odgovaranjem na 52 kratka pitanja koja, za svakog ispitanika posebno, bira jedan od 40 računara na kojima istovremeno ispit polaže istovetan broj studenata. Odmah po završetku ispita, student dobija rezultat i ocenu, koju zatim profesor samo potvrđuje. Prema rečima prof. dr Branislava Pelevića, dekana Ekonomskog fakulteta i predavača na pomenutom predmetu, na ovaj način se postiže maksimalna objektivnost jer profesor nema mogućnost direktnog uticaja na konačnu ocenu, a eliminiše se i mogućnost varanja, prepisivanja ili „provaljivanja“ ispitnih pitanja pošto svaki student dobija različitu ispitnu kombinaciju. Ovaj, prilično značajan, korak u reformi visokog obrazovanja pokazuje da za poboljašanje kvaliteta studija nije potrebno čekati da se donese godinama odlagani zakon o visokom obrazovanju. Profesor Pelević je i u prošlosti prednjačio u modernizaciji nastave, skraćivanjem udžbenika i uvođenjem papirnog testa (umesto usmenog ispita) kao metoda za proveru znanja.

Kontrola

Bivši direktor Savezne uprave za kontrolu letenja Miloš Obradović u intervjuu za „Glas javnosti“ upozorava da će Srbija uskoro izgubiti kontrolu nad vazdušnim prostorom iznad svoje teritorije i dodaje da će regionalni centar za kontrolu letenja postati Brindizi u Italiji. Prema podacima sa sajta Evropske organizacije za bezbednost vazdušne navigacije (Eurocontrol), SCG još nije član ove organizacije, koja na evropskom vazdušnom prostoru dodeljuje licence za obavljanje kontrole saobraćaja na pojedinim vazdušnim prostorima. Pošto Evrokontrol ima posebne „funkcionalne blokove vazdušnog prostora“ koji se ne poklapaju sa državnim granicama, pretpostavka je da će vazdušni prostor SCG, nakon pristupanja ovoj organizaciji, konkursom biti ponuđen svim firmama i organizacijama koje ispunjavaju standarde i imaju sertifikat o osposobljenosti za kontrolu vazdušnog saobraćaja. Obradović smatra da će naša zemlja time izgubiti prihode od naplate takse za prelet teritorije (1200 preleta dnevno), a za „svesno uništavanje“ domaće uprave za kontrolu letenja optužuje prethodnu saveznu vladu i Miroljuba Labusa.

Jubilej

Sokolsko društvo Vojvodina – Novi Sad ove godine proslavlja sto godina postojanja. Nizom sportsko-kulturnih događaja i manifestacija cela godina biće posvećena obeležavanju ovog značajnog jubileja sa završnom centralnom svečanošću 1. decembra, kada će biti prezentovana monografija Sokolskog društva. Prva manifestacija održaće se od 18. do 20. juna. Na trećem po redu Danu generalne gimnastike, 18. juna, nastupiće gimnastičarke i gimnastičari iz deset gradova Srbije, a 300 članova Sokolskog društva je pripremilo zajedničku koreografiju za svečano otvaranje. Istog dana održaće se trening za gimnastičarke u DKMT KUP-u (u kome će nastupati klubovi iz Rumunije, Bugarske, Mađarske, Slovenije, Niša, Kostolca, Subotice, Novog Sada i Sremske Mitrovice), dok će takmičenja za tri različite uzrasne kategorije biti održana 19. juna. Sokolsko društvo tradicionalno neguje gimnastiku u najširem smislu, realizujući svoje aktivnosti kroz tri osnovna programa: program razvojne gimnastike za decu, takmičarski program muške i ženske sportske gimnastike i sportskog aerobika i rekreativni program za odrasle. U poslednjoj deceniji nije bilo nijednog međunarodnog nastupa bez članova ovog društva. Sa preko sto medalja godišnje osvojenih na raznim takmičenjima u muškoj i ženskoj konkurenciji, Sokolsko društvo je najtrofejnije gimnastičko društvo u zemlji, ali i najmasovnije, s obzirom na to da u njegovim salama svakodnevno vežba više od 650 devojčica i dečaka i preko 300 odraslih.

Poziv

Đaci Srednje ekonomske škole u Paraćinu preduhitrili su Ministarstvo prosvete i sami organizovali akciju kojom mlađe od 18 godina pozivaju da ranije izlaze u grad. Kako za B92 kažu učenici, obezbeđena je podrška i vršnjaka, i drugova i dece ispod 18 godina kojima su roditelji već zabranili da se kući vraćaju posle ponoći. Ministar prosvete Slobodan Vuksanović, koji je posetio đake u Paraćinu, nije krio oduševljenje što te učenike nije morao da ubeđuje u ispravnost zabrane izlazaka i poželeo da Paraćin bude model za sve gradove u Srbiji. Bolje nego bilo kakav zakon, poziv učenika prihvatile su i ostale škole u gradu. Učenici su objasnili da ovim postupkom žele da spreče bilo kakvu državnu prohibiciju, kao i prohibiciju opštinskih vlasti i da su mlade pozvali da izlaze ranije zbog njihove bezbednosti. U gradovima u kojima učenici ne budu prihvatili zabranu mogla bi biti primenjena mera iz Jagodine, u kojoj su uvedene kazne od 150.000 dinara za vlasnike kafića u kojima se posle ponoći zateknu deca.

Spasovdan

Spasovdan je slava više, mnogih, gradova i mesta u Srbiji, da navedemo Beograd, Čačak. Čačak jopet odneo šnjur, na gradskom trgu, pev’o, i to kako, Željko Joksimović. Već posle prvih taktova, rekli mediji, štampani, moglo se sa sigurnošću reći da će veliki solistički koncert na gradskom trgu u Čačku biti pravi spektakl. Uz pratnju čak tri orkestra, opet naši mediji, Ad hok, Teksas benda i dela Beogradske filharmonije, Željko je još jednom pokazao kako briljantno zna da vlada scenom. A pošto košta? Sve nedoumice i nagađanja, na temu, koliko je opštinu koštao koncert, otklonio je Velimir Ilić, ministar za kapitalne investicije u Vladi Srbije, koji je, moglo se primetiti, sa Željkom odličan prijatelj. Na pitanje novinara, ko je, i koliko, platio koncert, on je odgovorio: „Besplatno, ništa ne košta. Jednostavno, moji prijatelji i ja smo odlučili da se zabavimo, Željko je naš drugar i pozvali smo ga da dođe, a on se rado odazvao. Biće još ovakvih koncerata.“

Podsetimo, nije ovo prvi put da se Velji – istina odskora, i otkad je kapitalno stek’o kapitalne estradne zvezde za prijatelje – peva džabe i rado. Prvo jesenas pev’o Zdravko Čolić, i to tri puta, i to u Čačku, Nišu i Valjevu, tačno tamo gde su Veljini ljudi postali gradonačelnici, ili predsednici opština. Onda za srpsku Novu godinu u Čačku pevala sama Ceca, Velja rek’o da je to drugarski, Ceca da je srećna, da je za džabe, zbog svog velikog prijatelja Velje Ilića. Željko – koji, vele, ne pjeva ovakve koncerte bez deset iljada evra, izuzetak bio dobrotvorni koncert prtprošlog leta u rodnom Valjevu, koji je zavičaj dobrotvorno košt’o blizu pet iljada evara – nije rek’o, ili nije pitan, ništa. Može se ispravi, zahvali ministru što mu je omogućio da peva za džabe, preko svoju radio-stanicu Lane, jako otvorenu, za koju je jako i pre džaba koncerta, rečeno da nema dozvolu i ostale papiriće.

Pregled

Uprkos tome što Zakon o sportu obavezuje klubove da dva puta godišnje vode sportiste na lekarski pregled, toga se pridržava samo trećina sportskih klubova u Srbiji. Ovo se dešava uglavnom zato što zakon ne propisuje sankcije za one koji ne poštuju ovu odredbu, kao što ne propisuje ni kako bi pregled trebalo da izgleda. Sportisti lekarsko uverenje mogu da dobiju i bez pregleda, uz odgovarajuću materijalnu nadoknadu. Ovakva praksa predstavlja izuzetnu opasnost, naročito za decu koja se bave sportom. Kako piše „Blic“, kod trideset odsto pregledane dece koja nešto treniraju otkriven je neki zdravstveni problem zbog kog su morala da prestanu da se bave sportom, jer bi im u suprotnom bio ugrožen život. Direktor zavoda za medicinu sporta u Beogradu dr Sergej Ostojić kaže da je naročito skandalozno što se deci ne radi EKG pri opterećenju, jer se mnoge anomalije ne primećuju u mirovanju. Zbog toga velikom broju dece preti tzv. „sindrom iznenadne smrti“ od kog je nedavno na času plivanja preminuo jedan desetogodišnjak iz Šapca. Po mišljenju dr Ostojića, samo dve institucije u Srbiji obavljaju adekvatan lekarski pregled za sportiste: Centar za medicinu sporta i Dečja sportska medicina pri Dečjoj bolnici u Tiršovoj, obe u Beogradu. Dodatne probleme stvara cena pregleda, jer mnogi roditelji ne mogu da izdvoje 3000 dinara koliko košta pregled u Tiršovoj.

Limuzine

U Srbiji je, prema zvaničnim podacima Poreske uprave, oko 300 ljudi etiketirano kao bogato, ali je po broju registrovanih superluksuznih automobila (ne uključujući „mercedese“, „audije“ i „džipove“ koji su postali gotovo uobičajena prevozna sredstva), taj broj daleko veći. Prema podacima MUP-a, od 1,7 miliona registrovanih automobila (računajući i „krntije“) u Srbiji trenutno ima pet registrovanih „rols-rojseva“, četiri „bentlija“, 15 „maseratija“, 156 „jaguara“ (103 u centralnoj Srbiji, a 53 u Vojovodini) i 29 „ferarija“. „Kadilaka“ ima 49, a „poršea“ 557. U okviru ovog spiska nisu pobrojane ekstraluksuzne limuzine na domaćim drumovima koje nose strane tablice, a voze ih domaći tajkuni koji rade ili borave u inostranstvu. Izlišno je isticati da ove automobile u retkim slučajevima voze njihovi vlasnici, jer se, dakako, podrazumeva da svaki iole bogatiji građanin i u ovoj zvanično siromašnoj zemlji – ima ličnog vozača.

Forum

Na internet sajtu www.kosovakosovo.com nedavno je otvoren prvi albansko-srpski forum za razmenu informacija. Ova internet stranica otvorena je na inicijativu novinskih agencija Beta iz Beograda i KosovaLajv iz Prištine i Centra za demokratiju i poverenje iz Soluna. Ideja je da na ovom forumu predstavnici srpske i albanske strane najmanje jednom sedmično razmenjuju mišljenja o kosovskom pitanju i drugim temama od značaja za Kosovo. Prva tema o kojoj se ove nedelje raspravlja jeste problem nestalih. Sagovornici su predstavnici Beograda i Prištine u Radnoj grupi za nestale, Veljko Obradović i Ragip Zekoli. Za naredni period u planu su brojne političke teme, ali i one koje se tiču svakodnevnog života, kao što su energetika, saobraćaj, obrazovanje, sloboda kretanja. Forum je dobio podršku predstavnika Evropske unije, Havijera Solane, koordinatora Pakta za stabilnost Jugoistočne Evrope Erharda Buseka i šefa UNMIK-a Serena Jesena Petersena.

Poslovna vest

Krediti

Vojvođanska banka a.d. Novi Sad omogućava finansiranje troškova obrazovanja putem kredita za školarinu. Krediti se odobravaju u iznosu od 5000 evra u dinarskoj protivvrednosti, na bazi 20 odsto učešća ili depozita, sa rokom otplate do 18 meseci, uz mogućnost ugovaranja šestomesečnog grejs perioda. Klijentima banke za kredit na bazi depozita obračunava se kamata od osam odsto godišnje, dok je kamata na kredite odobrene na bazi depozita deset odsto godišnje. Kamata za kredite građanima koji nisu klijenti banke iznosi devet odsto godišnje za kredite na bazi depozita, odnosno 11 odsto za kredite na bazi učešća. Ovim kreditom mogu se plaćati troškovi školarine za sve nivoe obrazovanja kako u državnim tako i u privatnim obrazovnim institucijama.


"Kakva je evropska strategija Vlade Srbije"

naziv je tribine koju nedeljnik „Vreme“ organizuje u saradnji sa Fondacijom „Fridrih Ebert“. Savet Srbije za evropske integracije, kome predsedava predsednik Vlade Vojislav Koštunica, prihvatio je Nacionalnu strategiju Srbije za priključenje EU-u. Ovo je prvi dokument ovakve vrste, i tribina želi da pokrene raspravu o tome šta sadrži strategija koja treba da postane osnov za donošenje nacionalnih programa za usklađivanje domaćeg prava s pravnim tekovinama Evropske unije posle potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, naročito kada se iz Brisela sve češće čuje da će kriterijumi za buduća proširenja biti stroži.
Na drugoj od pet tribina koje će „Vreme“ i FES organizovati do kraja godine i koje se bave procesom integracije naše zemlje u EU učestvuju Miroljub Labus, potpredsednik Vlade Republike Srbije, Duško Lopandić, pomoćnik ministra za ekonomske odnose sa inostranstvom Vlade Republike Srbije, Milica Đilas, koordinatorka izrade Strategije, Gordana Matković iz Centra za liberalno-demokratske studije i voditelj Duška Anastasijević, novinarka nedeljnika „Vreme“. Tribina će se održati u Medija centru (Makedonska 5), u subotu 18. juna 2005. s početkom u 13.30 časova.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure