img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sport

Kingsi

29. maj 2002, 16:19 V. S
Copied

Kako se i zašto sudbina jedne američke profesionalne ekipe pretvorila u "srpsko nacionalno pitanje"

Vic koji sledi nije izmišljen, ispričao mi ga je davno, pre možda petnaestak godina, moj prijatelj Brana Petrović, žitelj Los Anđelesa poslednjih tridesetak godina. Zbog posla je nekoliko godina proveo u Sakramentu, tamo negde krajem osamdesetih, kada su Kingsi bili jedna od najgorih ekipa NBA lige. Na sudu se, kaže vic, razvodi brak a sudija treba da odluči kome će pripasti starateljstvo o desetogodišnjem dečaku.

– Hoćeš li da živiš s mamom? – pita sudija mališana.

– Neću, ona me bije – kaže dečak.

– Hoćeš s tatom?

– Neću, i on me bije.

– Pa dobro, s kim bi ti da živiš?

– Ja bih sa Kingsima, oni ne biju nikoga…

Kako se vremena menjaju znaju najbolje sami Kingsi. Njihova istorija puna je uspona i padova, seljakanja iz grada u grad, traženja sreće i sopstvenog identiteta. Još davne 1951. bili su šampioni NBA pod imenom Ročester Rojals da bi potom počela višedecenijska kriza. Od 1957. do 1972. bili su Sinsinati Rojals (sa sjanim igračima poput Oskara Robertsona i Džerija Lukasa), potom je usledila seoba u Kanzas gde dobijaju ime Kanzas Siti–Omaha Kings. Od 1975. do 1985. su samo Kanzas Siti Kings, a 1985. sele se u Sakramento. Kako su počeli u Kaliforniji svedoči pomenuti vic, ali ambiciozni projekt, koji su početkom 90-ih godina zamislila braća Džoe i Gavin Maluf, poreklom pravoslavci iz hrišćanskog dela Bejruta, a realizovao generalni menadžer Džef Petri, postepeno se pretvarao u realnost. U sezoni 95/96. s bilansom 39-43 Kingsi su prvi put posle devet godina ušli u plej-of, ali njihov pravi preporod počinje od sezone 98/99. koju su završili sa 27-23 jer se zbog štrajka igrača igrala skraćena sezona sa samo 50 utakmica u regularnom delu. Bila je to prva godina u kojoj su za Kingse zaigrali Kris Veber (prosečan broj poena 20), Vlade Divac (14,3) i debitant Peđa Stojaković (8,4). U plej-ofu su izgubili od Jute sa 3-2. Naredne sezone bilans je bio 44-32, Stojaković je prosek podigao na 11,9 poena a Lejkersi su bili bolji u plej-ofu sa 3-2. Prošle sezone oboreni su svi rekordi kluba (55-27) a ove je sve bilo još bolje, sa bilansom 61-21 Kingsi su u plej-of ušli kao prvi. Stojaković je stigao do proseka 21,2 i postao jedan od najboljih strelaca NBA, prvi stranac pobednik takmičenja u šutiranju trojki na Ol Star vikendu. A stari dobri Vlade Divac, kao i uvek, igra najbolje kad je najpotrebnije. Neprikosnoveni je lider tima, autoritet koji se sluša i na terenu i van njega. Dovodjenjem Turčina Hidajeta Turkoglua, koji odlično govori srpski jer su njegovi roditelji poreklom iz Sandžaka, Kingsi su postali jedan od „najevropskijih“ timova u NBA. Apsurdno je da su to postali pod trenerom Rikom Adelmanom koji je 1989. u Portlandu imao Dražena Petrovića, ali nije verovao u njega i Dražen je morao da ode u Nju Džersi da bi pokazao koliko je veliki igrač i da može da ima zapaženu ulogu u NBA. Medjutim, bila su druga vremena, evropski igrači tek su sebi krčili put u NBA, bilo ih je malo i dočekani su, uglavnom, s nepoverenjem. Desetak godina kasnije gotovo da nema NBA tima bez evropskog igrača a u krugovima lige već se prave planovi za komercijalno krajnje atraktivan meč izmedju selekcije NBA i tima sastavljenog samo od evropskih igrača. Bila bi to neka vrsta Rajder kupa, takmičenja u golfu koje se organizuje po toj formuli. S druge strane, NBA najavljuje ekspanziju ka Evropi od sezone 2008/09.

Globalizacija NBA je svakim danom sve veća, granice se brišu a popularnost Kingsa u Jugoslaviji i Turskoj dobija enormne razmere. Doživljavaju se kao „domaća“ ekipa pa otuda i „spontana“ ideja rodjena po beogradskim kafanama da se Kingsima priredi svečani doček ispred Skupštine grada ako osvoje šampionski prsten… Uprkos očajno glupom porazu u četvrtom meču, što je dovelo do 2-2 umesto da bude 3-1 za njih, Kingsi i dalje imaju prednost terena, ali je psihološka prevaga prešla na stranu Lejkersa jer su dobili izgubljeno. Bilo kako bilo, Kingsi su u Srbiji postali svojevrstan sociološki fenomen, došlo je do kolektivne identifikacije a njihovi rezultati pretvoreni su u „srpsko nacionalno pitanje“. Divac je još 1991, u svojoj drugoj godini u NBA, igrao finale NBA sa Lejkersima protiv Čikaga (1-4), ali šampionskom prstenu nikada nije bio bliži nego sada. Ako ga osvoji, biće to pravedna nagrada za evropskog pionira u NBA koji je 1989. došao da uči, a već godinama on podučava Amerikance. Ne samo košarci.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr