img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bosna i Hercegovina

Crna rupa belog šengena

22. jul 2009, 11:16 Prvoslav Karanović
Copied

Trusno političko tlo Bosne i Hercegovine prošle nedelje dodatno je uzdrmala vest da Evropska komisija planira da iznese predlog po kojem bi se građanima Srbije, Crne Gore i Makedonije dopustilo da putuju u zemlje EU bez viza od početka sledeće godine, dok su građani Bosne i Hercegovine uskraćeni – do daljnjeg.

Sarajevo. foto: p. karanović

Tim povodom, list „Dnevni avaz“ u redakcijskom komentaru, pod naslovom „Nemoralni bošnjački političari dali izgovor EU“, predložio je potpisivanje peticije pod sloganom: „Nismo zaslužili geto – želimo slobodu“. Ovaj list smatra da je odluka Evropske komisije „karantin za Bošnjake, koji su bili žrtve genocida“.

„Kako je u pitanju historijski trenutak za ovu zemlju, njenu budućnost i budućnost sadašnjih i budućih generacija, redakcija „Dnevnog avaza“, kao inicijator peticije, s razlogom očekuje više stotina hiljada potpisa koji će kao zvanična peticija i kolektivni stav građana BiH biti uručeni evropskim institucijama u Briselu i Vijeću ministara BiH“, navodi se u ovom dnevniku.

Zainteresovani peticiju mogu potpisati na sajtu „Dnevnog avaza“, poštom ili tako što će ostaviti lične podatke prodavcima na kioscima gde se prodaje „Dnevni avaz“.

Sudeći prema komentarima, čitaoci su podeljeni u nekoliko „škola mišljenja“. Jedni optužuju EU, drugi domaće političare zbog sporih reformi, treći optužuju u kombinaciji, a ima i onih koji su skeptični kada je reč o smislu peticije.

Sama ideja peticije proširila se na skoro sve gradove Federacije BiH. Kako mediji prenose, u Zenici je za svega nekoliko sati prikupljeno više od 300 potpisa. Jedna od potpisnica, Duška Andrić-Ruzičić, iz ovog grada, kaže za „Vreme“ da je BiH jako sporo usvajala reformske promene koje se zahtevaju pre ulaska u EU, pa samim tim i one koje su potrebne za „beli šengen“. „Biometrijski pasoši su, mislim, najmanji problem – to je tehnička stvar“, zaključuje ova Zeničanka.

U Sarajevu se takođe prikupljaju potpisi, a sam tok prikupljanja peticije pomno prati „Dnevni avaz“. „Velika podrška građana Sarajeva potpisivanju peticije ‘Nismo zaslužili geto – želimo slobodu’ bila je očita i jučer, a dokaz su redovi ispred štanda u ulici Ferhadija. Potvrda da građani podržavaju ovu akciju najtiražnijeg bh lista jeste to da je za tri sata njih oko 1000 potpisalo peticiju“, samo je jedna u nizu vesti ovog dnevnika.

Sejla Spahić iz Sarajeva u razgovoru za „Vreme“ kaže da će dati potpis kao doprinos liberalizaciji viznog režima. Ona smatra da je liberalizacija viznog režima važan korak u procesu koji će omogućiti ljudima sa Zapadnog Balkana da slobodno putuju Evropom. Što se tiče Bosne i Hercegovine, liberalizacija bi ipak napravila diskriminaciju među konstitutivnim narodima u BiH.

„Ustav BiH dozvoljava Srbima i Hrvatima dvojno državljanstvo tako da mogućnosti da isti putuju bez viza po EU zavisi isključivo od Srbije i Hrvatske, a Bošnjaci nemaju ‘rezervnu’ domovinu, kao ni ostali koji se ne izjašnjavaju kao Srbi ili Hrvati. Oni su prinuđeni da čekaju zeleno svetlo iz EU, a politička situacija i nesloga političara u BiH im to ne dozvoljava“, navodi Spahićeva.

Ona smatra da Bošnjake u BiH predstavljaju isključivo nacionalističke i „nereformske“ stranke, kojima rukovodstvo EU nije naklonjeno zbog pasivnosti i neispunjavanja obaveza prema Uniji, dok su se u Srbiji desile promene, i „vlasti Srbije i Hrvatske su uradile mnogo više ka kretanju prema evroatlantskim integracijama, za razliku od one u BiH“, zaključuje Spahićeva.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm

Komentar

Srećan Ćacilend, svima koji slave

Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure