img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Deca i zdravlje

Zašto pubertet nastupa sve ranije, naročito kod devojčica

21. oktobar 2024, 11:32 Žanet Cvink (DW)
Foto: Freepik
Copied

Za nešto manje od četiri decenije početak puberteta se pomerio za oko godinu dana. Zbog čega decu sve ranije počinju da "drmaju" harmoni i šta roditelji mogu da urade

Sin moje koleginice je ranije za njene šarene pramenove govorio da su kul. Sad je u fazonu: „Mama, zar ne možeš da izgledaš normalno?

Najkasnije kada počne da ih bude „blam“ roditelja, potomstvo verovatno prolazi kroz pubertet.

Tada telo proizvodi više polnih hormona: estrogen i progestogen kod devojčica i testosteron kod dečaka. Oni izazivaju fizičke i psihičke promene. Promene raspoloženja su normalne – pa tako i distanciranje od roditelja.

Stidne dlake rastu kod oba pola. Kod devojčica rastu grudi, a zatim dolazi do menstruacije. Dečacima se menja glas, rastu testisi i penis, i dolazi do prve ejakulacije.

Pubertet danas počinje skoro godinu dana ranije

Sve se to danas dešava u mlađim godinama nego ranije. Studija je pokazala da je 2013. godine pubertet kod devojčica počeo u proseku skoro godinu dana ranije nego 1977.

Dečaci takođe ranije ulaze u pubertet, ali rezultati studije ovde nisu tako jasni kao kod devojčica.

U 19. veku mlade žene u Evropi dobijale su prvu menstruaciju sa 17 godina, a početkom šezdesetih sa oko 13 godina. Prosek u Nemačkoj je trenutno 12,8 godina, izveštava Betina Golke, šefica odeljenja pedijatrijske endokrinologije na Univerzitetskoj bolnici u Bonu.

Veći životni standard je možda igrao ulogu u ovom razvoju, kaže Golke za DW. U boljim uslovima, potomstvo se može ranije podići. „Međutim, pubertet ne počinje sa prvom menstruacijom, već sa rastom grudi“, naglašava naučnica.

Ali zašto se ovaj trenutak pomerio za oko godinu dana u nešto manje od četiri decenije? Razlozi za to su različiti i ne mogu se svi jasno dokazati.

Prekomerna težina u vreme korone

Istraživanja su pokazala da deca sa viškom kilograma ranije ulaze u pubertet. Neurotransmiter leptin se sve više proizvodi u njihovom masnom tkivu i šalje signal mozgu da započne pubertet.

Činjenica da su se deca manje kretala i više gojila tokom pandemije mogla bi da bude jedan od razloga što je znatno više devojčica doživelo takozvani prerani pubertet (pubertas praecox) tokom pandemije.

Spoljne polne osobine razvijaju se pre osme godine kod devojčica i pre devete godine kod dečaka.

„Pored toga, promenjen je ceo način života, kao što je ritam dan-noć, deca su bila pod psihosocijalnim stresom i više su sedela za računarom – a plava svetlost, kako su pokazala istraživanja na životinjama, utiče na hormone. Ispostavilo se da trend preranog puberteta sada ponovo popušta“, izveštava Golke, koja istražuje taj fenomen.

Kakav uticaj hemikalije imaju na pubertet?

Naučnici sumnjaju da hemikalije iz okruženja utiču na pubertet. Pokazalo se da je insekticid DDT doveo do ranijeg dobijanja menstruacije.

Supstance u proizvodima za ličnu negu, kao što su ftalati, parabeni i drugi fenoli, takođe se sumnjiče da ranije pokreću pubertet, posebno kod devojčica.

„Moguće je da hormonski aktivni omekšivači u plastici takođe mogu uticati na početak puberteta“, kaže Golke.

Ona smatra da je to vrlo verovatno, jer se globalni trend ranijeg ulaska u pubertet razvio u tako kratkom vremenskom periodu da se ne može objasniti genetskim promenama.

Ali koje tačno supstance su odgovorne za ovo ne može se razjasniti. Jer: „Postoji preko sto različitih supstanci koje bi mogle biti mogući uzroci, kao što su pokazali eksperimenti na životinjama – a mi smo izloženi čitavom nizu supstanci.“

Pored toga, uvek se postavlja pitanje doze: količina koja se još uvek smatra bezopasnom u eksperimentima na životinjama definitivno može imati uticaja na decu.

Ulje lavande i sojino mleko

Eterična ulja takođe mogu uticati na hormone – a samim tim i na početak puberteta. Devojčicama prerano rastu grudi nakon upotrebe proizvoda od lavande.

Laboratorijski nalazi su pokazali da 65 eteričnih ulja sadrži određene supstance koje imaju hormonski efekat na ćelije čoveka. Rast grudi se smanjio kod sve dece kada su parfimisani proizvodi prestali da se koriste.

Proizvodi od soje takođe imaju hormonski efekat. Soja sadrži takozvane fitoestrogene, odnosno biljne supstance koje su slične ljudskom hormonu estrogenu – doduše kao i pivo.

Još nije dokazan uticaj na početak puberteta. Ali žene koje su kao bebe hranjene sojinim proteinima prijavile su značajno duže periode i teže menstrualne grčeve u jednoj studiji.

Nemačko društvo za dečju i adolescentnu medicinu stoga savetuje da se odojčad ne hrane standardnom ishranom na bazi soje.

Jedinci ulaze u pubertet ranije

I čini se da još nešto utiče na početak puberteta: u proseku, jedinci ulaze u pubertet ranije od dece koja imaju braću i sestre, polubraću i polusestre, kao što pokazuje danska studija.

Jedno objašnjenje moglo bi biti da jedinci ne mogu da se oslone na braću i sestre da prenesu porodične gene – tako da se njihova tela oslanjaju na sopstvenu reproduktivnu sposobnost još od ranog detinjstva.

Izvor: Dojče vele

Tagovi:

Deca Devojčice Hormoni Pubertet
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Dvoje novinara Informera u kafiću

Život na internetu

28.januar 2026. Jovana Gligorijević

Kako je Informer pokušao da mi ugasi Tviter

Dobila sam opomenu od Tvitera i nisam mogla da ga koristim dok ne obrišem objavu u kojoj sam, kažu oni, objavila tuđu privatnu fotografiju. A na toj fotografiji paparaco-ekipa Informera koja je došla nas da slika

Novak Đoković, Australijan open

Tenis

28.januar 2026. N. M.

Polufinale Australijan opena: Koliko može Novak Đoković

Prošao je najbolji teniser svih vremena uz dosta sreće u polufinale Australijan opena, a tamo ga čeka drugi teniser sveta i prvi favorit turnira, Janik Siner. Može li Đoković do najvećeg podviga još od Pariza 2024. godine

Ilustracija veštačke inteligencije

Veštačka inteligencija

28.januar 2026. Uroš Mitrović

Test zrelosti civilizacije: Između ambisa prosperiteta

Vrtoglav razvoj veštače inteligencije svet vodi na teritoriju do sada nepoznatih rizika i poremećaja. Pred našim očima menjaju se granice moći, poslovanja i egzistencije

Fabrika vakcina u Zemunu

Fabrika vakcina

28.januar 2026. Katarina Stevanović

Kineski Sinofarm u Zemunu: Regionalno čudo koje nikada nije proradilo

Najavljivana kao „regionalno čudo i srpski ponos”, fabrika vakcina u zemunskom naselju Soko Salaš, u koju je država uložila više od 48 miliona evra, pet godina kasnije stoji tiha i prazna, bez ijedne proizvedene bočice

Novak Đoković

Australijan open

28.januar 2026. I.M.

Đoković bio nadomak poraza, u polufinale ga poslala povreda Muzetija

Novak Đoković plasirao se u polufinale Australijan opena iako je bio na korak od eliminacije. Lorenco Muzeti vodio je sa 2:0 u setovima i imao potpunu kontrolu meča, pre nego što je zbog povrede morao da preda duel

Komentar
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure