img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekološka stvarnost

Zadužbina i katastrofa

28. januar 2009, 18:31 Prvoslav Karanović
Copied

Krv, lobanje, kosti, životinjske kože, creva, crkotine, olupine automobila, tone krpa i najlonskih kesa na drveću, špricevi, kiša i magla na plavoj, crvenoj, beloj i sivoj reci po čijoj površini plove fekalije – idealna scenografija za snimanje horor filma. Ova, dvadesetak kilometara duga deponija inače je reka Raška

Zadivljen lepotom kraja, kralj Uroš Prvi odlučio je da tu, na izvoru Raške podigne zadužbinu, manastir Sopoćane. Ime se povezuje s rečju sopote, izvor. Raška je tu bistra, brza i hladna. Nešto dalje podignuto je stotinak bazena jednog od najvećih ribnjaka u Evropi, na površini od oko 2000 kvadratnih metara, kapaciteta mrestilišta od preko pet miliona mladica, odnosno preko 700 tona ribe godišnje.

Nadomak Novog Pazara voda je sve mutnija, srazmerno sve većem broju otpada i „deponija“ pored reke. Ispred Novog Pazara Raška ulazi u „regulisani tok“ ozidan kamenjem. Reklo bi se da više služi bržem protoku smeća nego sprečavanju poplava.

SIROTINJA DVAPUT PLAĆA: Mithat Notić

Naselje Selakovac ima oko 20.000 stanovnika. Iz ogromnih cevi koje vire iz zidova regulisanog vodotoka širi se smrad izliva kanalizacije cele varoši. Nema kolektora ni prečistača. „To je tako urađeno 2006. da bi se bivša vlast dodvorila biračima“, kaže Mithat Nokić, predsednik Zelenih iz Novog Pazara. „Kanalizacione cevi sprovedene su direktno u reku. Jeftinije je bilo da su odmah uradili sve kako valja, ali sirotinja uvek plaća dva puta.“ I bez drugih zagađivača, samo direktno izlivanje kanalizacije je više nego dovoljno.

Na izlazu iz Novog Pazara stanje reke je takođe alarmantno: Deževska ulica, dugačka skoro kilometar, takođe izliva kanalizaciju direktno u reku.

Na obali reke mogu se naći kompletni skeleti i kože ovaca, krava, pasa i ko zna čega još. Usirena i sasušena krv, takođe: nesnosni tragovi brojnih mesara u Novom Pazaru i okolini, ali i „individualnih koljača“. „Mesari izručuju burad sa krvlju, bacaju kosti, kožu, creva i ostale viškove u reku, a sve prolazi nekažnjeno“, kaže Nokić.

Za Rašku i njen sliv mnogo veći problem od dodatnog zagađivanja kućnom hemijom i deterdžentima predstavlja stotinak „kamenjara“ koje služe za preradu teksas platna. Za „kamenovanje“ teksasa koriste se natrijum-hipohlorid i njegovi izomeri. Upotrebljeni za izbeljivanje teksasa u skladu s modnim trendovima, ovi otrovi se izlivaju direktno u reku bez ikakvog filtriranja ili prečišćavanja. Izlivaju se u tonama, zavisno od kapaciteta kamenjare. Gotovo dve decenije kamenjare od Raške prave „Teksas river“.

Nijansa bele boje potiče od fabrike „Ukras“ koja ispira kamenu prašinu, a nova violina ekološkog horora je firma „Megalit Šumnik“, koja se nalazi petnaestak kilometara od Novog Pazara prema Raški. Oni se bave istim „sportom“, samo je njihova kamena prašina sive boje. Ribolovci tvrde da zbog ove firme ribe odumiru i u Ibru, u koji se Raška uliva. „Prašina im se lepi za škrge i masovno nestaju. Ribe iz Ibra više ne dolaze ovde da se mreste“, kaže jedan od ribolovaca.

Zato Raškom plivaju gume, frižideri, daske za peglanje, olupine automobila i tone zastarelih veš-mašina, plastične flaše i kese. U malom vodopadu ispod hotela „Tadž“ u centru Novog Pazara stalno se kovitla stotinak plastičnih flaša. Na potezu Novi Pazar – Raška ima stotinu malih i velikih deponija na obalama reke. Posle jakih kiša ili topljenja snega Raška s obale kupi i nosi otpad od lakih materijala, plastike ili najlona. Ostatak visi s grana drveća i u šipražju kraj reke. Ljudske ruke u Selakovcu i Novom Pazaru uglavnom istresaju kante s đubretom direktno u vodu, a ekološki svesniji građani to rade – pod okriljem mraka. „Nedostaju kontejneri, a kamioni retko dolaze“, žali se stanovnik kom se bacanje đubreta u reku ne sviđa. Stanje nije bolje ni u selima između Novog Pazara i Raške, u kojima živi desetak hiljada ljudi. Pored svakog od njih bar po jedna divlja deponija. Po njihovom broju i stanju reklo bi se da đubretari tu nikad ne zalaze. O kaznama nema govora.

Nekoliko ribolovaca iz Raške je u akciji na samo jednoj livadi skupilo 220 džakova plastičnih flaša.

Nevladina organizacija „Zeleni putokazi“ iz Raške sprovela je anketu među građanima koji su na prva tri mesta liste akutnih problema stavili ekološke. Na prvom su divlje deponije, zatim zagađenje reka. Mladi iz Novog Pazara su takođe osetljivi na ovaj problem, ako je suditi po onima s kojima smo razgovarali. „Ne predajemo se i verujemo da je sve više ekološki svesnih ljudi. Obratićemo se na sve adrese za koje mislimo da nam mogu biti od pomoći. Svi žmure, a mi ćemo i dalje nastaviti drugima da otvaramo oči“, kažu Zeleni iz Novog Pazara.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Povodom knjige

18.decembar 2025. Sonja Ćirić

Svevremena potreba vlasti da cenzuriše

Tekstovi izabrani za knjigu Pozorišna posla Vladete Jankovića pisani su u neka druga vremena o nekim prošlim događanjima. Međutim, vreme kao da stoji

Strip

18.decembar 2025. Nikola Dragomirović

Monumentalna lepota umetnosti

Sedam stotina strana Louna Slouna definisalo je Filipa Drijea u istoj meri koliko je i umetnik definisao taj serijal. Njihova spona je neraskidiva

Solarna energija

17.decembar 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

„Solarne mame“: Kako su žene uvele struju u preko 1.800 domova u Zanzibaru

Na Zanzibaru, gde skoro polovina domaćinstava nema pristup struji, noći su obeležene dimom petrolejskih lampi. Program „Solarne mame” pokazuje da rešenje ne mora doći iz velikih sistema – već iz ruku lokalnih žena koje, uz znanje i solarnu energiju, menjaju svakodnevni život svojih zajednica

Napredak tehnologije

17.decembar 2025. Nikola Zivlak, Gagan Narang, Usharani Hareesh Govindarajan, Bojan Lalić

Kako oblikovati eru humanoidnih robota?

Deceniju nakon što je Kina iznenadila globalni lanac snabdevanja dominacijom u električnim vozilima, analitičari primećuju da se ista strateška igra primenjuje i u robotici - ovoga puta sa ključnim novim obrtom: ekosistemima otvorenog koda

Nagrade za inovacije

16.decembar 2025. R.V.

StarTech proglasio dobitnike petog ciklusa – Pola miliona dolara za 12 domaćih inovacija

StarTech program dodelio je ukupno 500.000 dolara za 12 izuzetnih domaćih inovacija koje nude rešenja za ključne društvene i industrijske izazove – od bezbednosti hrane i sajber zaštite, preko pametnog transporta, do održivog pčelarstva i digitalnog zdravlja.

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1824
Poslednje izdanje

Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture

Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati se
Intervju: Slobodan Beljanski, advokat

Demon zla hara našom državom

Intervju: Nikola Radin

Budžet Beograda – bankomat za povlašćene

Novi Pazar: Bitka za DUNP

Razvejavanje neznanja, propagande i predrasuda

Intervju: Anja Šifrin, predavačica na Univerzitetu Kolumbija

Suočavmo se sa fašizmom

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure