img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekološka stvarnost

Zadužbina i katastrofa

28. januar 2009, 18:31 Prvoslav Karanović
Copied

Krv, lobanje, kosti, životinjske kože, creva, crkotine, olupine automobila, tone krpa i najlonskih kesa na drveću, špricevi, kiša i magla na plavoj, crvenoj, beloj i sivoj reci po čijoj površini plove fekalije – idealna scenografija za snimanje horor filma. Ova, dvadesetak kilometara duga deponija inače je reka Raška

Zadivljen lepotom kraja, kralj Uroš Prvi odlučio je da tu, na izvoru Raške podigne zadužbinu, manastir Sopoćane. Ime se povezuje s rečju sopote, izvor. Raška je tu bistra, brza i hladna. Nešto dalje podignuto je stotinak bazena jednog od najvećih ribnjaka u Evropi, na površini od oko 2000 kvadratnih metara, kapaciteta mrestilišta od preko pet miliona mladica, odnosno preko 700 tona ribe godišnje.

Nadomak Novog Pazara voda je sve mutnija, srazmerno sve većem broju otpada i „deponija“ pored reke. Ispred Novog Pazara Raška ulazi u „regulisani tok“ ozidan kamenjem. Reklo bi se da više služi bržem protoku smeća nego sprečavanju poplava.

SIROTINJA DVAPUT PLAĆA: Mithat Notić

Naselje Selakovac ima oko 20.000 stanovnika. Iz ogromnih cevi koje vire iz zidova regulisanog vodotoka širi se smrad izliva kanalizacije cele varoši. Nema kolektora ni prečistača. „To je tako urađeno 2006. da bi se bivša vlast dodvorila biračima“, kaže Mithat Nokić, predsednik Zelenih iz Novog Pazara. „Kanalizacione cevi sprovedene su direktno u reku. Jeftinije je bilo da su odmah uradili sve kako valja, ali sirotinja uvek plaća dva puta.“ I bez drugih zagađivača, samo direktno izlivanje kanalizacije je više nego dovoljno.

Na izlazu iz Novog Pazara stanje reke je takođe alarmantno: Deževska ulica, dugačka skoro kilometar, takođe izliva kanalizaciju direktno u reku.

Na obali reke mogu se naći kompletni skeleti i kože ovaca, krava, pasa i ko zna čega još. Usirena i sasušena krv, takođe: nesnosni tragovi brojnih mesara u Novom Pazaru i okolini, ali i „individualnih koljača“. „Mesari izručuju burad sa krvlju, bacaju kosti, kožu, creva i ostale viškove u reku, a sve prolazi nekažnjeno“, kaže Nokić.

Za Rašku i njen sliv mnogo veći problem od dodatnog zagađivanja kućnom hemijom i deterdžentima predstavlja stotinak „kamenjara“ koje služe za preradu teksas platna. Za „kamenovanje“ teksasa koriste se natrijum-hipohlorid i njegovi izomeri. Upotrebljeni za izbeljivanje teksasa u skladu s modnim trendovima, ovi otrovi se izlivaju direktno u reku bez ikakvog filtriranja ili prečišćavanja. Izlivaju se u tonama, zavisno od kapaciteta kamenjare. Gotovo dve decenije kamenjare od Raške prave „Teksas river“.

Nijansa bele boje potiče od fabrike „Ukras“ koja ispira kamenu prašinu, a nova violina ekološkog horora je firma „Megalit Šumnik“, koja se nalazi petnaestak kilometara od Novog Pazara prema Raški. Oni se bave istim „sportom“, samo je njihova kamena prašina sive boje. Ribolovci tvrde da zbog ove firme ribe odumiru i u Ibru, u koji se Raška uliva. „Prašina im se lepi za škrge i masovno nestaju. Ribe iz Ibra više ne dolaze ovde da se mreste“, kaže jedan od ribolovaca.

Zato Raškom plivaju gume, frižideri, daske za peglanje, olupine automobila i tone zastarelih veš-mašina, plastične flaše i kese. U malom vodopadu ispod hotela „Tadž“ u centru Novog Pazara stalno se kovitla stotinak plastičnih flaša. Na potezu Novi Pazar – Raška ima stotinu malih i velikih deponija na obalama reke. Posle jakih kiša ili topljenja snega Raška s obale kupi i nosi otpad od lakih materijala, plastike ili najlona. Ostatak visi s grana drveća i u šipražju kraj reke. Ljudske ruke u Selakovcu i Novom Pazaru uglavnom istresaju kante s đubretom direktno u vodu, a ekološki svesniji građani to rade – pod okriljem mraka. „Nedostaju kontejneri, a kamioni retko dolaze“, žali se stanovnik kom se bacanje đubreta u reku ne sviđa. Stanje nije bolje ni u selima između Novog Pazara i Raške, u kojima živi desetak hiljada ljudi. Pored svakog od njih bar po jedna divlja deponija. Po njihovom broju i stanju reklo bi se da đubretari tu nikad ne zalaze. O kaznama nema govora.

Nekoliko ribolovaca iz Raške je u akciji na samo jednoj livadi skupilo 220 džakova plastičnih flaša.

Nevladina organizacija „Zeleni putokazi“ iz Raške sprovela je anketu među građanima koji su na prva tri mesta liste akutnih problema stavili ekološke. Na prvom su divlje deponije, zatim zagađenje reka. Mladi iz Novog Pazara su takođe osetljivi na ovaj problem, ako je suditi po onima s kojima smo razgovarali. „Ne predajemo se i verujemo da je sve više ekološki svesnih ljudi. Obratićemo se na sve adrese za koje mislimo da nam mogu biti od pomoći. Svi žmure, a mi ćemo i dalje nastaviti drugima da otvaramo oči“, kažu Zeleni iz Novog Pazara.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Fišing

Fišing

29.april 2026. Nemanja Rujević

Pozdrav, nemojte nikako glasati za Mariju!

Aplikacijom Vocep kruži naizgled nevini poziv da se glasa za malu Mariju, valjda u nekom baletskom takmičenju. U pitanju je fišing

Odmor Bašibozoka

Aukcija u Sotbiju

29.april 2026. I.M.

Srbija kupila sliku Paje Jovanovića u Londonu za skoro 200.000 evra

Ministarstvo kulture Srbije otkupilo je delo Paja Jovanović „Stražar koji se odmara” na aukciji u Londonu za 170.000 funti, odnosno oko 196.000 evra. Slika iz čuvenog orijentalističkog ciklusa biće smeštena u zbirku Istorijskog muzeja Srbije

Veštačka inteligencija

Industrija veštačke inteligencije

28.april 2026. Uroš Mitrović

Ilon Mask protiv Sema Altmana: Sudski rat za dušu veštačke inteligencije

Sukob bivših saradnika oko milijardi dolara i budućnosti OpenAI-ja seli se u sudnicu. Da li je vizija o neprofitnoj tehnologiji bila samo varka

Pompeja

28.april 2026. N.R.

Kako izgleda čovek kojeg je ubila kiša vulkanskog kamenja

Arheološki park u Pompeji prvi put je probao da veštačkom inteligencijom generiše jednu od žrtava čuvene erupcije vulkana

Maraton u Londonu

Maraton u Londonu

27.april 2026. N. M.

Naučnici predviđali tek za 50 godina: Kako je Kenijac uspeo da obori neverovatan rekord

Kenijski atletičar Sebastijan Save ispisao je istoriju na 46. Londonskom maratonu, postavši prvi čovek koji je zvaničnu maratonsku trku završio za manje od dva sata. Naučnici su tvrdili da ovaj rezultat nije dostižan još 50 godina

Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure