Krv, lobanje, kosti, životinjske kože, creva, crkotine, olupine automobila, tone krpa i najlonskih kesa na drveću, špricevi, kiša i magla na plavoj, crvenoj, beloj i sivoj reci po čijoj površini plove fekalije – idealna scenografija za snimanje horor filma. Ova, dvadesetak kilometara duga deponija inače je reka Raška
Zadivljen lepotom kraja, kralj Uroš Prvi odlučio je da tu, na izvoru Raške podigne zadužbinu, manastir Sopoćane. Ime se povezuje s rečju sopote, izvor. Raška je tu bistra, brza i hladna. Nešto dalje podignuto je stotinak bazena jednog od najvećih ribnjaka u Evropi, na površini od oko 2000 kvadratnih metara, kapaciteta mrestilišta od preko pet miliona mladica, odnosno preko 700 tona ribe godišnje.
Nadomak Novog Pazara voda je sve mutnija, srazmerno sve većem broju otpada i „deponija“ pored reke. Ispred Novog Pazara Raška ulazi u „regulisani tok“ ozidan kamenjem. Reklo bi se da više služi bržem protoku smeća nego sprečavanju poplava.
SIROTINJA DVAPUT PLAĆA: Mithat Notić
Naselje Selakovac ima oko 20.000 stanovnika. Iz ogromnih cevi koje vire iz zidova regulisanog vodotoka širi se smrad izliva kanalizacije cele varoši. Nema kolektora ni prečistača. „To je tako urađeno 2006. da bi se bivša vlast dodvorila biračima“, kaže Mithat Nokić, predsednik Zelenih iz Novog Pazara. „Kanalizacione cevi sprovedene su direktno u reku. Jeftinije je bilo da su odmah uradili sve kako valja, ali sirotinja uvek plaća dva puta.“ I bez drugih zagađivača, samo direktno izlivanje kanalizacije je više nego dovoljno.
Na izlazu iz Novog Pazara stanje reke je takođe alarmantno: Deževska ulica, dugačka skoro kilometar, takođe izliva kanalizaciju direktno u reku.
Na obali reke mogu se naći kompletni skeleti i kože ovaca, krava, pasa i ko zna čega još. Usirena i sasušena krv, takođe: nesnosni tragovi brojnih mesara u Novom Pazaru i okolini, ali i „individualnih koljača“. „Mesari izručuju burad sa krvlju, bacaju kosti, kožu, creva i ostale viškove u reku, a sve prolazi nekažnjeno“, kaže Nokić.
Za Rašku i njen sliv mnogo veći problem od dodatnog zagađivanja kućnom hemijom i deterdžentima predstavlja stotinak „kamenjara“ koje služe za preradu teksas platna. Za „kamenovanje“ teksasa koriste se natrijum-hipohlorid i njegovi izomeri. Upotrebljeni za izbeljivanje teksasa u skladu s modnim trendovima, ovi otrovi se izlivaju direktno u reku bez ikakvog filtriranja ili prečišćavanja. Izlivaju se u tonama, zavisno od kapaciteta kamenjare. Gotovo dve decenije kamenjare od Raške prave „Teksas river“.
Nijansa bele boje potiče od fabrike „Ukras“ koja ispira kamenu prašinu, a nova violina ekološkog horora je firma „Megalit Šumnik“, koja se nalazi petnaestak kilometara od Novog Pazara prema Raški. Oni se bave istim „sportom“, samo je njihova kamena prašina sive boje. Ribolovci tvrde da zbog ove firme ribe odumiru i u Ibru, u koji se Raška uliva. „Prašina im se lepi za škrge i masovno nestaju. Ribe iz Ibra više ne dolaze ovde da se mreste“, kaže jedan od ribolovaca.
Zato Raškom plivaju gume, frižideri, daske za peglanje, olupine automobila i tone zastarelih veš-mašina, plastične flaše i kese. U malom vodopadu ispod hotela „Tadž“ u centru Novog Pazara stalno se kovitla stotinak plastičnih flaša. Na potezu Novi Pazar – Raška ima stotinu malih i velikih deponija na obalama reke. Posle jakih kiša ili topljenja snega Raška s obale kupi i nosi otpad od lakih materijala, plastike ili najlona. Ostatak visi s grana drveća i u šipražju kraj reke. Ljudske ruke u Selakovcu i Novom Pazaru uglavnom istresaju kante s đubretom direktno u vodu, a ekološki svesniji građani to rade – pod okriljem mraka. „Nedostaju kontejneri, a kamioni retko dolaze“, žali se stanovnik kom se bacanje đubreta u reku ne sviđa. Stanje nije bolje ni u selima između Novog Pazara i Raške, u kojima živi desetak hiljada ljudi. Pored svakog od njih bar po jedna divlja deponija. Po njihovom broju i stanju reklo bi se da đubretari tu nikad ne zalaze. O kaznama nema govora.
Nekoliko ribolovaca iz Raške je u akciji na samo jednoj livadi skupilo 220 džakova plastičnih flaša.
Nevladina organizacija „Zeleni putokazi“ iz Raške sprovela je anketu među građanima koji su na prva tri mesta liste akutnih problema stavili ekološke. Na prvom su divlje deponije, zatim zagađenje reka. Mladi iz Novog Pazara su takođe osetljivi na ovaj problem, ako je suditi po onima s kojima smo razgovarali. „Ne predajemo se i verujemo da je sve više ekološki svesnih ljudi. Obratićemo se na sve adrese za koje mislimo da nam mogu biti od pomoći. Svi žmure, a mi ćemo i dalje nastaviti drugima da otvaramo oči“, kažu Zeleni iz Novog Pazara.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Najbolji teniser ikada, Novak Đoković, savladao je Janika Sinera u polufinalu Australijan opena rezultatom 3:2 u setovima i plasirao se u svoje 11. finale u Australiji i ukupno 38. na grend slemu
Remijem sa španskom Seltom u poslednjem kolu Lige Evrope, ekipa Crvene zvezde ipak nije uspela da se domogne direktnog prolaza u osminu finala drugog po snazi UEFA takmičenja. Šta Zvezdu čeka u nokaut fazi Lige Evrope?
Najbolji teniser svih vremena Novak Đoković danas igra protiv drugog reketa sveta i prvog favorita za osvajanje Australijan opena Janika Sinera. Može li Nole da naruši novi teniski poredak?
Dok su građani Evropske unije dobili mogućnost da se izjasne o korišćenju svojih podataka za treniranje veštačke inteligencije kompanije Meta, korisnici iz Srbije ostali su bez obaveštenja i stvarnog izbora. Ovaj slučaj ponovo otvara pitanje koliko su digitalna prava u Srbiji zaista zaštićena i da li preslikani zakoni bez efikasnog nadzora imaju ikakvu snagu pred globalnim tehnološkim gigantima
Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara
Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!