img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Praznik

Za sve što vam treba

21. jul 2021, 23:00 Aco Divac
foto: privatna arhiva
Copied

Da li znate šta se u svetu obeležava 27. jula? Ne zaboravite taj dan, važan je

Za nama su Svetski dan porodice 15. maj, Dan majki, Dan očeva, Dan braće i sestara, i sve tako do Dana baka i deka i starijih članova porodice koji se obeležava u četvrtoj nedelji jula. Neki od ovih praznika su stari, neki su novoustanovljeni, neki su fiksni a drugi klizni. Neke su pokrenule značajne institucije, a neki su potekli spontano iz naroda. Razne zemlje ih obeležavaju u različita vremena u skladu sa svojim običajima i tradicijom, ali svi sa istim ciljem: da istaknu značaj porodičnih veza i doprinos različitih članova porodice u njenom funkcionisanju i dobrobiti.

Ove godine Svetski dan porodice i sve prateće aktivnosti obeležene su naslovom „Porodica i nove tehnologije“. Spisak naslova pod kojima se obeležavao ovaj praznik od ustanovljenja, a tome ima skoro četrdeset godina, sažet je spisak izazova s kojima se suočava savremena porodica – sida, siromaštvo, migracije i slično. Suočava se, ali i odoleva. Institucija koja odoleva vremenu i menja se u skladu s vremenom – svi znamo da je porodica osnovna ćelija društva, ali spojena sa svim ostalim ćelijama društva.

Glavni akteri porodice su otac, majka, deca, braća i sestre, bake i deke. Najnovija statistika kaže da u dve trećine porodica osim roditelja i deca pod istim krovom živi još neki član porodice. Neki jezici i kulture poznaju vrlo razvijenu i raznovrsnu nomenklaturu i funkcije rođaka i rođačkih veza, na primer srpski jezik, dok ih drugi sve svrstavaju u široku kategoriju – rođaci. Eventualno imaju odrednicu za tetke i teče.

Šta reći o pratiocu porodice – tetki? Ne mislim na žargonsko i pežorativno značenje koje ova reč ima u značenju staromodne, krute i dosadne osobe. To je zabluda koja je nastala na osnovu nepoznavanja uloge tetaka, a tetke, imajući važnija posla, nisu se pozabavile rušenjem tog stereotipa.

Elem: trijumvirati su padali, bračni trouglovi su rušili porodice, jedino trojstvo koje je uvek radilo i radi za dobrobit porodice, treći stožer koji je podržava, jeste tetka. Nema dileme da je na roditeljima glavni teret porodice, ali treba reći da iza svakog dobrog deteta stoji bar jedna odgovorna tetka. Niti je zakonodavac definisao ulogu tetke niti je bilo ko ikada sastavio opis poslova i zadataka koje imaju tetke. Ali, kada bi postojale nagrade za doprinos tetaka porodici, onda bi to bilo nešto kao Oskar za najbolju pomoćnu / sporednu ulogu. Jer kao na filmu tako i u životu nema velikih glavnih uloga bez snažnih sporednih to jest pomoćnih.

Na primer: pomoć tetaka u kontekstu doprinosa porodičnom budžetu je neprocenjiv. Neki pedantan ekonomista i analitičar možda će moći da ga kvantifikuje, ali kako će da izrazi vrednost novih patika koje smo strašno želeli, dugo čekali i dobili zahvaljujući tetki. Jer tetka je bila tu da doda vrednost koja nedostaje i da nam tako omogući da ih kupimo. Samo tetke znaju vrednost i značaj dodate vrednosti željenih patika, fudbalske lopte, bicikla, maturske haljine. Samo one znaju gde smo i s kim smo kad odemo na letovanje sa društvom, ili kod koga smo prespavali kad s drugaricom učimo za ispit.

Tetka Džona Lenona, Mima, nije bila baš ubeđena da je muzika najbolji izbor za Džona ili je bolje da završi koledž, ali mu je ipak kupila gitaru. Ko zna gde bi bili Džon i Bitlsi i moderna muzika i svi mi bez jedne mudre, brižne, osećajne i uviđavne tetke.

Nisu tetke lakoverni saučesnici dece u izvrdavanju roditelja i njihove vaspitne delatnosti. Nisu ni površni popravljači roditeljskih propusta i previda. Njihova uloga sličnija je onoj koju igraju „dobar i loš policajac“. One su stalni moderatori između roditelja i dece. Znamo da nam roditelji žele dobro, ali ponekad zastrane, bilo da vuku i guraju u jednom pravcu ili pak svaki na svoju stranu. Tu dolaze tetke koje moderiraju slaganje sila. Mislim da bi svaki pregovarački tim trebalo da ima osobu sa potvrđenim stažom tetke u svom CV-ju.

Nije to lak zadatak. I, kao i sve, može da se nauči, ali se pre svega postiže iskrenom posvećenošću porodici i deci. To je toliko veliki zadatak da neke tetke često i ne stignu da zasnuju svoju porodicu te ostanu u stalnoj ulozi tetke. Zato u nedelju, pred Svetski dan tetaka, setite se svoje i obradujte je omiljenom tortom, kao što je ona obradovala vas ko zna koliko puta do sad. Pošaljite joj kartu ili makar veseli razigrani SMS, GIF, i to znači mnogo. Najbolje je, naravno, da ih posetite. I da se družite.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Toplotne pumpe

Energetika

17.jul 2026. B. B.

Procvat toplotnih pumpi u Nemačkoj: Najmanji troškovi za grejanje i hlađenje, a još i ekološki čiste

Toplotne pumpe su 2025. godine bile najčešći instaliran tip sistema grejanja u Nemačkoj - em najviše smanjuju račune za grejenje, em mogu i da hlade, em su ekološki čiste. Nemačka država je davala ogromne subvencije za njihovu ugradnju. Kakva je situcija u Srbiji

Fudbaleri Argentine sa spornim transparentom

Fudbal

17.jul 2026. B. B.

„Malvini su argentinski“: FIFA će možda kazniti Argentinu i to tek nakon finala SP

FIFA bi mogla da kazni argentinske igrače i fudbalski savez zbog transparenta „Malvini su argentinski“ na utakmici sa Engleskom, jer njen kodeks zabranjuje na stadionima bilo kakvu „poruku koja nije prikladna za sportski događaj“. Foklandska ostrva (Malvini), zbog kojih su dve države ratovale, su pod britanskom upravom

Žene u haljinama, moda

Moda

16.jul 2026. Katarina Abel (DW)

„Smrtonosne pantalone“ iz Zare nisu prvi opasan trend, u istoriji mode bilo je i mnogo gorih

„Smrtonosne pantalone Zara" postao je izuzetno viralan trend na društvenim mrežama, ali moda je i ranije umela da bude surova, pa čak i smrtonosna

Klimatske promene

16.jul 2026. A.I.

Fizički fakultet: Toplotni talas u Srbiji 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka

Toplotni talas koji je krajem juna pogodio Srbiju usled klimatskih promena danas je čak 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka, pokazuje studija naučnika sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Naravoučenije

15.jul 2026. Sonja Ćirić

Kad nevaljalci i neznalice dođu na vlast

U Andrićevom prevodu, Političke i društvene napomene Frančeska Gvičardinija čitaju se kao zbirka pouka i saveta savremenom čoveku, i to ne samo u Srbiji

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure