

Životna sredina
Kako Kina pustinju pretvara u šumu
Kako su Kinezi sagradili Veliki zeleni zid koji ima kako lokalni, tako i globalni značaj za klimu




Film „Grešnici“, favorit za Oskare, pokazuje da su vampiri evergrin. Vampir je jedina srpska reč koju izgovara ceo svet
Na dodeli Oskara u martu veliki favorit je natprirodni horor „Grešnici“. Film Rajana Kuglera ima rekordnih šesnaest nominacija.
Radi se o borbi protiv rasizma i vampira, u Misisipiju tridesetih godina. Filmska industrija zna – vampiri su uvek in.
Tako jednu srpsku reč izgovaraju usta u celom svetu. Vampir je jedini srpski lingvistički izvozni hit.
Na engleskom vampire, na tagalskom (Filipini) kaže se bampira, svoje varijante koje se čuju kao vampaio imaju Japanci (ァンパイア), Korejci (뱀파이어) i Tajlanđani (แวมไพร์).
Neki drugi jezici, poput arapskog, amharskog i kineskog, koriste složenice koje doslovno znače – „onaj koji siše krv“.
Reč vampir razvila se od reči upir, koja je verovatno nastala od slovenske konstrukcije o+pir, što znači „nespaljen“. Stari Sloveni su svoje mrtve spaljivali da se ne bi vraćali živima.
Deo reči pir (vatra) dolazi iz grčkog πῦρ. I danas kažemo piromanija. A to ne treba mešati sa poreklom reči pir kada se misli na gozbu, svečanost.
Belosvetski pohod reči vampir ima se zahvaliti pedantnim Austrougarima koji su 1725. zabeležili slučaj prvog vampira, Petra Blagojevića iz Kisiljeva.
Još se može zahvaliti bečkoj preteči tabloidne štampe jer je tada pokrenula vampiromaniju u Evropi.
Mnogi u svetu misle da je poreklo vampira i reči u Rumuniji. Za to je kriv irski pisac Brem Stoker koji je napisao čuvenog „Drakulu“ 1897. godine. Smestio ga je u Transilvaniju, verovatno inspirisan surovim vladarom Vladom Cepešom.
Drakula mu dođe kao fensi-vampir, ali prava stvar je na istoku Srbije. U nekim selima se i danas pokojnicima rutinski probada glogov kolac kroz srce da se ne povampire.
U Holivudu se vampiri mogu ubiti i srebrom. Umeju da hipnotišu, pretvaraju se u slepe miševe, nemaju odraz u ogledalu, ne smeju na sunce niti da negde uđu nepozvani. I zarađuju silne pare na filmskom platnu.
**Ovaj tekst najpre je objavljen u njuzleteru Međuvreme. **Prijavite se besplatno** ili se **pretplatite na bolju verziju.


Kako su Kinezi sagradili Veliki zeleni zid koji ima kako lokalni, tako i globalni značaj za klimu


Maja 1907, pisalo je u novinama, kralj Petar I učinio je najvišu milost jednog evropskog vladara prema svojim jevrejskim podanicima u hiljadugodišnjoj istoriji ovog naroda: “svojoj braći Srbima Mojsijevcima” položio je kamen temeljac nove sinagoge


U polemičkim, svađalačkim, zajedljivim i diskvalifikatorskim tekstovima Miloša Crnjanskog nema ni traga eteričkog, sumatraističkog, poetskog, metafizičkog, što su ključne odlike njegovog pisanja, a skupljeni su u novom trobroju časopisa “Gradac”


U svetu u haosu, španski mediteranski grad Alikante u kojem se ukrštaju migrantski talasi iz Afrike i Rusije čini se kao gotovo nestvarna oaza mira


Kratko podsećanje na Dečje novine, najvećeg izdavača stripa u socijalističkoj Jugoslaviji i šire, i njegove čudnovate početke
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve