

Redakcija
Stižu dvobroj „Vremena“ i poklon-članak za sve!
„Vreme“ ovog četvrtka (30. jul) izlazi kao dvobroj, a to znači više dobrih tekstova za iste pare




Film „Grešnici“, favorit za Oskare, pokazuje da su vampiri evergrin. Vampir je jedina srpska reč koju izgovara ceo svet
Na dodeli Oskara u martu veliki favorit je natprirodni horor „Grešnici“. Film Rajana Kuglera ima rekordnih šesnaest nominacija.
Radi se o borbi protiv rasizma i vampira, u Misisipiju tridesetih godina. Filmska industrija zna – vampiri su uvek in.
Tako jednu srpsku reč izgovaraju usta u celom svetu. Vampir je jedini srpski lingvistički izvozni hit.
Na engleskom vampire, na tagalskom (Filipini) kaže se bampira, svoje varijante koje se čuju kao vampaio imaju Japanci (ァンパイア), Korejci (뱀파이어) i Tajlanđani (แวมไพร์).
Neki drugi jezici, poput arapskog, amharskog i kineskog, koriste složenice koje doslovno znače – „onaj koji siše krv“.
Reč vampir razvila se od reči upir, koja je verovatno nastala od slovenske konstrukcije o+pir, što znači „nespaljen“. Stari Sloveni su svoje mrtve spaljivali da se ne bi vraćali živima.
Deo reči pir (vatra) dolazi iz grčkog πῦρ. I danas kažemo piromanija. A to ne treba mešati sa poreklom reči pir kada se misli na gozbu, svečanost.
Belosvetski pohod reči vampir ima se zahvaliti pedantnim Austrougarima koji su 1725. zabeležili slučaj prvog vampira, Petra Blagojevića iz Kisiljeva.
Još se može zahvaliti bečkoj preteči tabloidne štampe jer je tada pokrenula vampiromaniju u Evropi.
Mnogi u svetu misle da je poreklo vampira i reči u Rumuniji. Za to je kriv irski pisac Brem Stoker koji je napisao čuvenog „Drakulu“ 1897. godine. Smestio ga je u Transilvaniju, verovatno inspirisan surovim vladarom Vladom Cepešom.
Drakula mu dođe kao fensi-vampir, ali prava stvar je na istoku Srbije. U nekim selima se i danas pokojnicima rutinski probada glogov kolac kroz srce da se ne povampire.
U Holivudu se vampiri mogu ubiti i srebrom. Umeju da hipnotišu, pretvaraju se u slepe miševe, nemaju odraz u ogledalu, ne smeju na sunce niti da negde uđu nepozvani. I zarađuju silne pare na filmskom platnu.
**Ovaj tekst najpre je objavljen u njuzleteru Međuvreme. **Prijavite se besplatno** ili se **pretplatite na bolju verziju.


„Vreme“ ovog četvrtka (30. jul) izlazi kao dvobroj, a to znači više dobrih tekstova za iste pare


Evropska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN) će na specijalizovanoj izložbi Ekspo 2027 u Beogradu imati sopstveni izložbeni prostor


Prvo je Folksvagen uhvaćen da vara sa emisijama izduvnih gasova. Sada je u okviru afere „dizelgejt“ u Francuskoj pokrenut krivični postupak i protiv Renoa. Tužbe su teške više desetina milijardi evra


Svake godine u EU se uništi između 264.000 i 594.000 tona odeće i obuće, a da ih prethodno niko nije nosio. Neke firme to čine jer im se ne isplati da skladišti suvišnu robu, neki da bi sačuvali dizajnersku ekskluzivnost. Velikim modnim kompanijama nije padalo na pamet da odeću i obuću, recimo, ustupe Crvenom krstu


Kao što bacanje dece u vodu češće stvara doživotne strahove nego plivače, tako i primoravanje na učenje može od škole da stvori moru. Ali, ako postoji izbor, onda postoji i izlaz
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve