img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mon Blan

Tunel ponovo radi

05. jul 2002, 18:21 N. V
Copied

Opravdani su strahovi lokalnog stanovništva i ekologa da bi tranzit kamiona, pogotovo onih koji prenose hemijski opasne materije, mogao mnogo da naudi prirodi Mon Blana

Prolaz tunelom kroz Mon Blan koji spaja Italiju i Francusku ponovo je od prošlog ponedeljka dozvoljen za teške kamione. Tri godine i tri meseca nakon katastrofalnog požara u tunelu, u kojem je poginulo 39 osoba, a koji je prouzrokovao jedan belgijski kamion, prvi kamioni su prošlog utorka ujutro prešli na francusku stranu. Celodnevni zastoj prouzrokovali su aktivisti ekoloških organizacija i lokalno stanovništvo koji su se usprotivili ovoj odluci zbog straha od novih nesreća.

Akcijom je koordinirala Asocijacija za poštovanje Mon Blana, koja je pre objavljivanja odluke o tranzitu upozorila vlasti da će „interventne grupe“ pokušati da spreče ovu odluku. U noći između ponedeljka i utorka to se zaista i dogodilo. Nakon što je jedan kamion probio blokadu ispred ulaza u tunel, četvoro „ambijentalista“ stalo je pred vozilo i sprečilo prolaz. Posle toga usledila je celodnevna blokada, pri čemu u tunel nisu puštana putnička vozila, da bi se sve okončalo u utorak u ranim jutarnjim časovima, kada je policija intervenisala uz upotrebu suzavca i rasterala pripadnike ekoloških organizacija. To je omogućilo normalan protok saobraćaja, a dva holandska kamiona su uz pratnju policije prešla na francusku stranu.

Tunel koji povezuje Kurmajer na italijanskoj i Šamoni na francuskoj strani zatvoren je za saobraćaj kamiona nakon incidenta koji se dogodio 24. marta 1999. godine.

To je bila prva nesreća tih razmera koja se desila 33 godine od otvaranja tunela. Incident je započeo kada se u tunelu zapalio jedan belgijski kamion koji je prevozio hranu. Italijanski tehničar odgovaran za bezbednost u tunelu video je na monitoru da na oko 300 metara od tog kamiona ljudi izlaze iz vozila i pustio kroz ventilaciju svež vazduh, umesto da je uključi u suprotnom smeru i izvuče dim koji je kuljao iz kamiona. To je doprinelo da se požar razbukti i zahvati ostala vozila, nakon čega su usledile eksplozije motora.

Oko broja poginulih dugo se kalkulisalo, jer su u olupinama spasioci danima nalazili tela, da bi se na kraju došlo do brojke od 39 žrtava. Manji požari su se javljali još nedelju dana nakon glavnog, a nakon toga usledila su prepucavanja italijanske i francuske strane oko toga ko je odgovoran za incident. Francuski list „Figaro“ izrekao je optužbe na račun proizvođača kamiona „Volvo“, čije se vozilo prvo zapalilo. Po njima, ovaj kamion nije bio dovoljno tehnicčki obezbeđen protiv požara. Nakon toga, tunel je potpuno zatvoren zbog javne istrage, da bi nakon međudržavnog sporazuma u Nimu (septembar ’99) bilo odlučeno da se za putnička vozila otvori u jesen 2000. godine.

Ekološke organizacije zalažu se za očuvanje prirode Mon Blana, najvišeg planinskog masiva u Evropi. To je severozapadni stub Alpa, čiji je najviši vrh 4810 metara (mereno uz primenu GPS-Global Positioning System). Ovaj prelepi masiv, ispunjen glečerima, predstavlja pravu divljinu koje je sve manje na ovoj planeti. Zato su opravdani strahovi lokalnog stanovništva i ekologa da bi tranzit kamiona, pogotovo onih koji prenose hemijski opasne materije, mogao mnogo da naudi prirodi Mon Blana.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Toplotne pumpe

Energetika

17.jul 2026. B. B.

Procvat toplotnih pumpi u Nemačkoj: Najmanji troškovi za grejanje i hlađenje, a još i ekološki čiste

Toplotne pumpe su 2025. godine bile najčešći instaliran tip sistema grejanja u Nemačkoj - em najviše smanjuju račune za grejenje, em mogu i da hlade, em su ekološki čiste. Nemačka država je davala ogromne subvencije za njihovu ugradnju. Kakva je situcija u Srbiji

Fudbaleri Argentine sa spornim transparentom

Fudbal

17.jul 2026. B. B.

„Malvini su argentinski“: FIFA će možda kazniti Argentinu i to tek nakon finala SP

FIFA bi mogla da kazni argentinske igrače i fudbalski savez zbog transparenta „Malvini su argentinski“ na utakmici sa Engleskom, jer njen kodeks zabranjuje na stadionima bilo kakvu „poruku koja nije prikladna za sportski događaj“. Foklandska ostrva (Malvini), zbog kojih su dve države ratovale, su pod britanskom upravom

Žene u haljinama, moda

Moda

16.jul 2026. Katarina Abel (DW)

„Smrtonosne pantalone“ iz Zare nisu prvi opasan trend, u istoriji mode bilo je i mnogo gorih

„Smrtonosne pantalone Zara" postao je izuzetno viralan trend na društvenim mrežama, ali moda je i ranije umela da bude surova, pa čak i smrtonosna

Klimatske promene

16.jul 2026. A.I.

Fizički fakultet: Toplotni talas u Srbiji 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka

Toplotni talas koji je krajem juna pogodio Srbiju usled klimatskih promena danas je čak 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka, pokazuje studija naučnika sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Naravoučenije

15.jul 2026. Sonja Ćirić

Kad nevaljalci i neznalice dođu na vlast

U Andrićevom prevodu, Političke i društvene napomene Frančeska Gvičardinija čitaju se kao zbirka pouka i saveta savremenom čoveku, i to ne samo u Srbiji

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure