img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zima i umetnost održavanja motocikla

Strah od ledenog čike

25. oktobar 2001, 00:09 Zoran Majdin
Copied

Motociklisti se vešto provlače u gužvi saobraćaja, ne mogu im ništa ni štrajkačke blokade ni pauk Parking servisa, ali u najvećem broju kapituliraju pred vremenskim neprilikama

DOBAR ZA SVAKU PRILIKU: Beogradski mladenci na motoru

Motocikl je, uprkos mnogim zabludama, po skoro svim performansama superiorno prevozno sredstvo. Ma koliko slabašan bio, na semaforu je uvek prvi, lako ubrzava i lako pretiče iako u levoj, susretnoj traci ima nekoga. Može se parkirati bilo gde bez straha da će ga pauk odneti. Čineći skladnu celinu sa vozačem krivinu prolazi elegantno, uz pomoć a ne uprkos centrifugalnoj sili da je to milina za videti. Bez muke prolazi i onuda gde je i džipu teško, pruža vozaču osećaj neograničene slobode koji brzinu, zahvaljujući vetru, doživljava svim čulima, kao konjanik na konju. Ima samo jednu manu: na užitak bitno utiču vremenske prilike, što je ujedno i jedina prednost četvoro i više točkaša ako se, naravno, zanemari broj sedišta. Ko ima opremu: kožno odelo, čizme, rukavice i kacigu i srce rokersko voziće dok god je moguće, do snega a i posle ako se ukaže potreba. Sloboda, dakle, ima svoju cenu.

„Što me pitaš kad znaš i sam“, čudi se Zoran Kegelj, dvotočkaš sa tridesetogodišnjim stažom. „Motor se vozi dok ne počnu da padaju sekire, tada se remontuje, glanca, licka, ali čim se sekire malo otope i kolovoz zasuši, pravac Ušće. Koliko smo samo novih godina tamo dočekali.“ Trenutno je bez mašine jer mu je ukraden onomad „kad je onaj ruski avion leteo nisko nad gradom i potom se srušio“. Sada skuplja novac za sledeći. „Skupi su. Ko je uvezao dok je bila ‘legalizacija’, taj je uvezao za soma, soma i po i to je bilo ‘laća’. Sad se isti motori prodaju za tri do pet al’ kao da se čuje da će da dozvole opet.“ Zoran radi na prometnoj benzinskoj pumpi i ima uvid ko se kada vozi, mnoge poznaje. „Vikendom je više njih, radnim danom manje a kad malo ‘prsne’ odozgo, nema skoro nikoga. Čast izuzecima.“

ZIMSKI REŽIM: Ohrabren povlačenjem sunca „s onu stranu“ polutara, hladan vazduh nadire sa Severnog ledenog okeana i sibirske visoravni gurajući pred sobom topao, a linija dodira između dve suprotstavljene vazdušne mase, koja se može videti na satelitskim snimcima, uskoro će „pretrčati“ preko naše teritorije obeležavajući prelazak sa letnjeg na zimski režim življenja.

Po tradicionalnom srpskom kalendaru, mi’oljsko ili babije leto, počinje 28. septembra, na Veliku gospojinu ili Uspenije presvete Bogorodice, nedelju dana posle jesenje ravnodnevice, a završava se 12. oktobra, na varovni prazni Miholjdan. Karakteriše ga stabilno i toplo vreme koje neiskusne ili one kratkopamteće zavarava da će leto još potrajati, dok je onim drugima znak da će se uskoro, kao i svake godine uostalom, vremenske prilike izmeniti „na prekidač“. Dublje zadiranje u oktobar, kao što je ove godine slučaj, ukazuje da će promena biti dramatična i da nastupajuća zima, po svemu sudeći, nimalo neće ličiti na prethodnu.

Pretprošlog vikenda su se u Grockoj okupili „bajkeri“ iz cele Srbije, kako po američki sebe nazivaju, da uz potoke piva, kazan pasulja impozantne veličine, bluz svirku i egzibicije na bajkovima obeleže kraj ovogodišnje „bajk-sezone“.

„Ma, sramota. Išao sam na skup kolima“, kaže Babura, gitarista legendarnih Silueta, roker koga retko ko prepoznaje bez kose, gitare i motocikla, ne verujući u sopstveni iskaz. „Vodio sam ćerku pa sam se time, kao,‘vadio’ sam pred sobom.“ Njegova čuvena jamaha 350 RD, „fina, smirena trkalica“ čami u garaži, ali ne zbog nailazeće zime, već zato što mu je „riknula“ radilica. „Nije ni čudo, posle sto osamdeset ‘iljada’. Davno je njoj bilo vreme…“

Dan za danom, atovi idu u štale, na timarenje, da prezime. Na ulicama će se viđati sve ređe i ređe. Već ovog vikenda, na „malom ušću“, višedecenijskom tradicionalnom okupljalištu „motordžija“, bilo ih je svega nekolicina.

VIKEND VOZAČI: U podne, kad bi trebalo da bude puno ko oko, samo jedan. Zoran, kaže da se zove, vozi kavu 750, stotinu i oho-ho konja, „po papirima“ dvesta pedeset na sat, ubrzanje do sto za malo jače od četiri sekunde, on je najbrže vozio dvesta dvadeset-trideset. Za sebe kaže da je „vikend“ vozač, motocikl mu je užitak, ne prevozno sredstvo. „Vozim u stalnoj ekipi, obavezno van grada. Volimo brzu vožnju a po gradu to nije bezbedno. Ne pravimo nikakve egzibicije da bi nas neko gledao, samo uživamo u brzini, pazimo šta radimo, poštujemo druge.“ Kaže da je privatnik i da preko nedelje radi non-stop a vikendom koristi svaki lep dan da se provoza. Zašto je sada sam? „Oblačno je pa se nekima, izgleda, čini da će kiša. Sada će doći još dvojica-trojica, samo dok ručaju i čim se skupimo idemo na vožnju. Pravim motociklistima ovo ne smeta.“ Voziće još neki vikend i onda motor ide u garažu do nove sezone a čim otopli, eto njega ovde.“ Motor ulašten, bljeska iako je oblačno. Vidi se da je dobro negovan.

Polako pristiže još njih, više nego je očekivano, svi na sličnim motorima, jakim i brzim, liče na trkačke, ako već i nisu. „Ako o nekome treba da se piše to sam ja“, nameće se junoša od dvadeset i kusur, Urke se zove i iz Pančeva je, član je tamošnjeg moto-kluba. „Vozim motore na prednjem i na zadnjem točku!“ Je l’ na oba? „Na oba zajedno, ali i na zadnjem i prednjem obaška.“ Kako to, na prednjem? „Prvo ga dignem na zadnji, šaltujem: prva, druga, treća, zavisi od prilike a na sledećem semaforu zakočim da podignem dupe metar, metar i po u vis. Jedan sam od deset u državi, brate, u tim egzibicijama. Pobednik sam na više moto-skupova u vožnji na jednom točku.“ Očigledno voli da je u centru pažnje i zasigurno vozi pre svega za publiku, čak ako je i nema. Kad prođe miholjsko leto on oblači, kaže, deblju jaknu pa se i dalje vozi, mada na kraćim relacijama. Do i od kafane.

Ćućore nešto, gestikuliraju, dogovaraju se gde će. Pale mašine, kreću. Pored njih, kao poručeni za ilustraciju teksta, projahuju dva konjanika, policajci koji patroliraju Ušćem. Prizor ne biva zabeležen i obnarodovan jer novinar „Vremena“ nije dobro ušnirao film u foto-aparat i škljocao je na prazno.

STARI JAHAČI: Podugačka „zmija“ dvotočkaša i melodija koju „slažu“ prolazeći krivinu prema Novom Beogradu, Ostarelom Rokeru nužno budi sećanje na „korene“, naročito posle susreta sa „obezmotorljenom“ generacijom. Pominju se nadimci: Čubra, Patak, Keboja, Beli, Stankara, Kocka, Debeli, Jumba… I događaji iz vremena kada su „jahali“ zajedno.

Elem, krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih, u skladu sa porastom opšteg standarda i proširenjem kapaciteta Zastave, automobil je bivao sve pristupačniji radničkoj klasi i motocikli su, naročito posle filma Goli u sedlu, postali obeležje buntovne generacije, zabava, stil života, poruka. Tadašnja mlađarija, danas prosedi i proćelavi, privlačila je pažnju brzom i naizgled rizičnom vožnjom po gradu, uživajući u zamišljanom divljenju publike.

Svi koji su imali bilo šta na dva točka dolazili su na „malo Ušće“, da vide i da budu viđeni, da se vreme „međ’ svojima“ provede i da se u grupama krstari gradom. Generacijski jaz su premošćavali veterani: Deda Voja sa nortonom i Majstor Oto sa arijelom. Ušće je bilo centar sveta, vožnja motocikla – smisao. Moto-sport je bio u usponu, budući trkači su baš tu imali prvo međusobno odmeravanje. Rekord „malog kruga“ iznosio je neverovatnih 17,2 u letećem startu. Uvežbavalo se podizanje na zadnji točak, ispitivalo „obaranje“ do auspuha, maštalo o skorim vremenima kad će se voziti isključivo „japancima“…

Socijalizam i zatvoreno tržište je nametalo uravnilovku te su se najviše vozile češke jave i če-zetke, istočnonemački em-zejci i domaći tomosi. U potrazi za prepoznatljivošću mlađahni „rokeri“ su iskazivali zavidnu kreativnost i dovitljivost u sređivanju svojih ljubimaca. Tako su nastali različiti klonovi istih modela, unikatne kreacije koje su nosile pečat svog tvorca i bile deo njegove ličnosti. Sezona je prekidana nakratko, samo kad zagudi i stegne minus. Već u januaru, po zubatom suncu i dok su se travnjaci još beleli, okupljali su se na Ušću makar nakratko, dokazujući ko zna kome da je automobilska prednost kratkog veka.

„Beograd je, po kilometraži gledano, mali grad“, objašnjava Babura tajne zimske vožnje. „S kraja na kraj možeš se prevesti motorom za desetak minuta. Za to vreme, koliko god da je hladno, ali da nije baš minus, mogu samo malo ruke da se smrznu i ništa više. Ne mora se voziti brzo. Ono, kad zrelo razmisliš i ne može.“

Sve što je lepo ima svoj kraj a posle velikog sunca dolazi velika kiša. Kalendar i sinoptička karta su neumoljivi. „Dolazi zima/ duga i hladna/ zatvori prozor/ upali vatru/ pada prvi sneg/ aaa…“

Kako stvari stoje, prvi snegovi sateraće bajkere u zimovnike, a „boje“ dvotočkaša, neka bude zabeleženo, braniće na ponos generacije još samo Mali Džon na svojoj „četrnaestici“, poslednji mohikanac beogradskog motociklizma koji vozi po svakom vremenu. A možda ipak neće biti jedini.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Veštačka inteligencija

Industrija veštačke inteligencije

28.april 2026. Uroš Mitrović

Ilon Mask protiv Sema Altmana: Sudski rat za dušu veštačke inteligencije

Sukob bivših saradnika oko milijardi dolara i budućnosti OpenAI-ja seli se u sudnicu. Da li je vizija o neprofitnoj tehnologiji bila samo varka

Pompeja

28.april 2026. N.R.

Kako izgleda čovek kojeg je ubila kiša vulkanskog kamenja

Arheološki park u Pompeji prvi put je probao da veštačkom inteligencijom generiše jednu od žrtava čuvene erupcije vulkana

Maraton u Londonu

Maraton u Londonu

27.april 2026. N. M.

Naučnici predviđali tek za 50 godina: Kako je Kenijac uspeo da obori neverovatan rekord

Kenijski atletičar Sebastijan Save ispisao je istoriju na 46. Londonskom maratonu, postavši prvi čovek koji je zvaničnu maratonsku trku završio za manje od dva sata. Naučnici su tvrdili da ovaj rezultat nije dostižan još 50 godina

Deveta titula u nizu za Crvenu zvezdu

Fudbal

27.april 2026. N. M.

Neprikosnovena Crvena zvezda: Deveta šampionska titula zaredom

Crvena zvezda je na stadionu „Rajko Mitić“ ubedljivo pobedila Partizan sa 3:0 i tako obezbedila 37. titulu šampiona Srbije, devetu u nizu

KK Partizan

Partizan

23.april 2026. Dušan Mihajilović

Životopis jednog kluba: Sve je to Partizan

Monografija „Prvih 80 godina“ posvećena košarkaškom klubu Partizan je nešto između enciklopedije i bildungsromana. Tu se ni od čega ne beži, pa ni od trauma. A posao je bio veliki – pobrojati samo te utakmice…

Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure