img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ipex 2006 – sajam štamparskih tehnologija

Šta bi rekao Gutenberg

26. april 2006, 19:07 Ivana Milanović, Ivan Hrašovec
Copied

Kako izgleda savremena slagalica koja početnu ideju pretvara u odštampani proizvod, pokušao je da prikaže najveći ovogodišnji sajam štamparskih tehnologija Ipex, održan početkom aprila u Birmingemu, u Engleskoj

Od specijalnih izveštača „Vremena“

„Štamparstvo prestaje da bude zanat i postaje industrija.“ Ovim rečima na Ipexu, po veličini drugom svetskom sajmu štamparstva, održanom od 4. do 11. aprila u Birmingemu u Engleskoj, započeo je prezentaciju nove štamparske mašine predstavnik „Hajdelberga“, nemačkog hegemona u toj oblasti. Da li zaista budućnost štamparstva pripada samo velikima? Naravno da ne, rečeno je na ovoj prezentaciji nove, vrhunske štamparske mašine malog formata, Speedmastera 52. Budućnost pripada visokoj tehnologiji koja stalno napreduje, pa se i proces izrade odštampanog materijala sve više usložnjava i prerasta u ozbiljnu industriju. Brzina dolaska do finalnog, odštampanog proizvoda uz prateći kvalitet postaje pravi fetiš savremene štamparske tehnologije, a u njoj digitalna štampa zauzima sve značajnije mesto. Štampari se više ne dele na male i velike po formatu papira na kome štampaju, već po tehnologiji koju koriste, pa je tako i kod klasičnih štampara sve jači trend rasta prihvatanja digitalne tehnologije koja bitno dopunjava i pomaže tradicionalne procese ofset štampe. Jedno istraživanje u Engleskoj pokazalo je da 36 odsto štampara planira da investira u digitalnu opremu, a da će svega do pet odsto njih investirati u klasičnu. Sve to podiglo je tehnologiju digitalnog štampanja veoma visoko, a zemlje nosioci njenog razvoja i dalje su SAD i Velika Britanija, a odmah za njima i Nemačka. Međutim, raspored snaga na tržištu štamparskih usluga i nije tako povoljan za ove inovatore štamparske tehnologije. Njihov sve veći strah od konkurencije koja dolazi s Dalekog istoka, kao i zemalja istočne Evrope sasvim je opravdan. U tim zemljama visoka tehnologija već se primenjuje, kvalitet štampanja jednak je kao na Zapadu, a cena rada je znatno niža što im daje veliku prednost u osvajanju tržišta. Podatak o „najezdi s Istoka“ kaže da su na ovogodišnjem Ipexu kompanije iz Kine, Indije i Japana, zajedno, povećale svoje učešće više od tri puta u odnosu na prethodni Ipex 2002. godine.

Ova izložba se održava svake četvrte godine i naizmenično se smenjuje sa najvećom svetskom smotrom štamparstva koja se takođe održava na četiri godine, a to je Drupa u Nemačkoj. Ipex 2006 je u deset hala sajma predstavio 1200 proizvođača iz celog sveta, a 25 odsto kompanija izlagalo je prvi put. Sajamski prostor zauzeo je 130.000 kvadratnih metara ili, kako štampari vole da kažu, više od dva miliona listova papira A4 formata. Posetioci su došli iz više od 140 zemalja sveta, ukupno ih je bilo oko 75.000, a iz naše zemlje registrovana su 44 gosta.

INOVACIJE: Pošavši od toga da je štamparska mašina odavno samo delić u slagalici koja početnu ideju dovodi do odštampanog proizvoda, Ipex 2006 pokušao je da prikaže kako ta savremena slagalica danas izgleda. Međutim, „problem“ je u tome što ne postoji jedna, jedinstvena slika celokupnog procesa. Sve što se može podvesti pod štampu, poslednjih godina toliko je raspršeno da je teško sve to smestiti pod jedan krov. Današnji tiraži, na primer, kreću se od jednog primerka do više miliona primeraka, na formatima od poštanske marke do mamutskih bilborda, na papiru, kartonu, tekstilu, plastici… U skladu s tim biraju se različite vrste štampe i prateće tehnologije. Recimo, preuzimanje ovog teksta sa interneta i njegovo štampanje na kućnom štampaču takođe postaje deo te industrije.

Držeći se svoje centralne teme, a to su inovacije, ovogodišnja izložba štamparske tehnologije, osim klasičnih načina tabačne i rotacione ofsetne štampe, veliku pažnju posvetila je digitalnoj štampi. Prednost digitalne štampe je u tome što ona prvenstveno popunjava onaj segment štamparske proizvodnje koji broji od jednog do petsto primeraka, a zahvaljujući svojoj fleksibilnosti osvaja sve veći deo tržišta. Posebno su istaknute mogućnosti digitalne štampe u vidu tzv. varijabilnog štampanja i direktnog marketinga, gde dolazi do personalizacije štampanog materijala i gde se svaki odšampani primerak razlikuje od prethodnog. Razlika između pojedinačnih primeraka može biti minimalna – kao, na primer, u običnom cirkularnom pismu kojim neka firma reklamira svoj novi proizvod direktno, imenom se obraćajući pojedincima iz svoje ciljne grupe, ili drastična – kada odštampana stranica može biti potpuno različita od prethodne, sa drukčijim slikama, sve u zavisnosti od toga šta se štampa, za koga se štampa i po kojim kriterijumima se podaci uzimaju iz baze podataka.

Uzmimo kao primer trenutnu ponudu polovnih automobila. Potencijalni kupac želi da ga prodavac obavesti kada se budu pojavili mali automobili sa troja vrata i sa određenom cenom, dok drugu mušteriju interesuje stoji li u ponudi i kakvi su uslovi kupovine žutog kombija nosivosti do tri tone. Iz baze podataka informacije se pretvaraju u materijal koji se štampa u boji, sa slikama odabranih automobila, i šalje se na adresu potencijalnih kupaca. Varijabilna štampa je, recimo, i račun za infostan ili telefon. To su samo neki od primera, ali mogućnosti primene ove štampe veoma su velike. Da bi se iskoristio sav njen potencijal, potreban je i softver koji bi štampanje učinio smislenim. Planet Press Suite, PrintShopMail, PrintSoft, PageFlex, Compart DOPE i DocBridge, samo su neki od proizvoda nezavisnih softverskih kuća koje su prikazale svoje umeće. Naravno, da bi softver za varijabilnu štampu imao materijal koji treba da štampa, potrebni su i podaci, njihovo prikupljanje i analiza. Da bi se za kratko vreme odštampala velika količina ovog materijala potrebna je moćna i pouzdana mašinerija. U osnovi laserski štampač, ali kakav…

BRZINA U MINUTI: Svi proizvođači digitalnih štamparija predstavili su na Ipexu svoje nove pulene. Canon tvrdi da otisak njegovog novog digitalnog kolor štampača ImagePress, upotrebom novog tonera i sistema nanošenja otiska na papir može da se meri s otiskom ofsetne štamparske mašine. Ovom idealu teže i u Konica-Minolti novim digitalnim kolor štampačem C6500 koji je u stanju da odštampa 65 kolor A4 strana u minuti i da ih uz odgovarajuće dodatke poveže u brošuru ili savije na šest različitih načina. Od velikih igrača nisu zaostajali ni Océ (modeli VarioPrint 2110 i 5000), ni HP sa svojom Indigo serijom i novim sedmobojnim w3250, kao ni Xerox koji je osim klasično kvalitetne štampe i modela iGen3 ponudio i celu paletu mašina za doradu tako odštampanog materijala, direktno povezanih na štampače. Zanimljiv je bio i štampač firme Riso, HC5000, koji se ponosi brzinom štampe od 120 strana u minuti i cenom od samo dva penija po strani (2,5 din). Kodakov NexPress se hvalio brzinom od 2500 dvostranih petobojnih otisaka na sat. Japanski Screen je predstavio čudnu zverku – TruepressJet520 štampa brzinom od 420 A4 strana u minuti, ali ink-jet tehnologijom koja kvalitetom nadmašuje lasersku, a delimično i ofset. Sličnu tehnologiju koristi i aparat Dotix firme Agfa.

Sloganom „nekoliko centimetara čini razliku“ Xeikon je hvalio svoju novu mašinu koja štampa iz rolne. Razlika između dosadašnjih 47 cm i novih 50 cm upravo je ona koja je nedostajala do standardnog B2 formata tabaka. Prelaz sa A na B format najavljen je i u DI tehnologiji. Direct Imaging je naziv za klasičnu tabačnu mašinu na koju je montiran osvetljivač štamparskih ploča. Do sada se takva tehnologija, iako vrlo inovativna i napredna, koristila uglavnom za mašine malog tj. proširenog A3 formata. I dok neki predviđaju da je DI sklop tržišno već prevaziđen („Hajdelberg“ je nedavno obustavio proizvodnju svoje DI serije u korist razvoja klasičnih tabačnih), Presstek, rodonačelnik DI i procesless tehnologije, ponudio je novu mašinu u nešto većem, B3 formatu, brzine štampe 10.000 otisaka na sat.

EKOLOGIJA I ČIPOVI: Osnova neposredne pripreme za klasičnu štampu jeste izrada štamparskih ploča. Umesto grafičkih filmova, savremeni osvetljivači direktno osvetljavaju štamparske ploče – osim uštede u vremenu postiže se i bolji kvalitet otiska. Ova tehnologija ozbiljno se koristi nekih pet-šest godina unazad, a najnoviji trend koji je pobudio veliku pažnju na Ipexu jesu štamparske ploče kojima za kreiranje štamparske forme nisu potrebne nikakve hemikalije: u tom nekada ekološki pogubnom poslu sada je dovoljno vodom isprati osvetljenu ploču, a i to se radi automatski. Presstek je predstavio osvetljivač VX52 i odgovarajuće ploče. Svoja rešenja ponudili su i Fuji, Kodak i Agfa, mada se većina glavnih igrača u ovoj oblasti i dalje drži oprobanih tehnologija termalne i ultraljubičaste izrade ploča sa upotrebom hemikalija za njihovo razvijanje.

Zanimljivo je i to da u svetu prepunom video animacija, blještećih ekrana i reklama, ljude još uvek privlače sličice na hrapavim plastičnim folijama koje prikazuju 3D slike ili menjaju izgled u zavisnosti od ugla pod kojim se gledaju. Princip lentikularne štampe relativno je jednostavan – potreban je plastični supstrat i veoma precizna mašina koja je u stanju da u finom rasteru na njemu štampa. Nemačka firma KBA predstavila je svog malog Geniusa 52, UV petobojku koja može da štampa upravo lentikularne motive, ali i sve drugo koristeći UV boje koje se trenutno suše pod uticajem ultraljubičastih zraka.

U istorijskoj trci sa digitalnom, tabačna štampa većih tiraža okreće se sve više ka štampi ambalaže. To je jedan od glavnih aduta nove „Hajdelbergove“ štamparske mašine Speedmaster 105 XL. „Hajdelberg“ je predstavio i svoj sistem sečenja Dymatrix i izrade kutija Diana X. Flekso štampa i tehnologije u vezi sa proizvodnjom ambalaže imale su veoma istaknuto mesto na Ipexu i zauzimale čak dve sajamske hale. U oblasti pakovanja poseban naglasak stavlja se sve više na tzv. RFID (Radio Frequency IDentification) tehnologiju u kojoj se i bukvalno svaka kutija proizvoda obeležava sopstvenim čipom ugrađenim u ambalažu, čime, uz veća ili manja ograničenja, može da se prati njen put od proizvođača do potrošača. Pošto je tehnologija relativno skupa, budućnost primene vidi se u „kritičnim proizvodima“ – na primer, u farmaciji ili u „državnim poslovima“ kao što su akcizne markice ili izrada pasoša.

KONKURENTI: Klasična tabačna štampa će se susretati sa sve većim problemima, a do 2020. godine predviđa joj se skoro potpuno iščeznuće. No, za sada se sasvim dobro drži na 20 odsto štamparskog tržišta. Prvi veliki „sukob“ očekuje se u oblasti malih tiraža od 500 do 1000 primeraka: digitalna štampa će pojeftinjavati, a u klasičnoj ofsetnoj će se smanjiti početni broj otisaka potrebnih da se postigne odgovarajući kvalitet tiraža. U tom smislu, „Hajdelbergov“ Speedmaster 52 s početka teksta izgleda sasvim primamljivo – uz pomoć niza tehnoloških inovacija, za početak štampe biće mu potrebno samo 10 do 20 tabaka, što je do sada moglo da se postigne samo u DI tehnologiji.

I digitalna i ofsetna tehnologija imaju svoje adute za dalju trku – digitalna ima varijabilnu štampu, a ofsetna ima štampu visokog kvaliteta, sa posebnim bojama, UV lakom i metalik efektima (zanimljivo je rešenje nemačkog MetalFX-a koji za metalik efekat traži samo štampanje tzv. pete boje), štancnama na mašini i sl. Dakle, jedna od poruka Ipexa 2006 glasi da štampanje u punom koloru više ne predstavlja izazov, to je postalo odveć obično. Najvažnije je dodati neku specifičnu vrednost štampanom materijalu, kao na primer lak ili metalik efekat, po čemu će se taj primerak razlikovati od uspavane konkurencije.

EIZO TFT MONITORI DOSTIGLI SU SAVRŠENSTVO SVOJE STARIJE I VEĆ UVELIKO PENZIONISANE KATODNE BRAĆE: Novi CG221 može uspešno da se koristi za soft-pruf, predviđanje na ekranu, kako treba da izgleda štampana strana

Roto, štampa velikih tiraža, za sada nema konkurenta u nekoj drugoj ozbiljnoj štamparskoj tehnologiji, osim eventualno u samoj sebi. Proizvođač velikih rotacija MAN Roland još prvog dana sajma najavio je da će ova velika nemačka korporacija razviti i svoj sektor usluga za štampu, novina i magazina, preskačući nezavisne štamparije.

… I KOMPJUTERI: Kompjuterizacija kao nosilac celog štamparskog procesa sve više radi na objedinjavanju svih komponenti – od prijema fajlova za štampu do distribucije. MIS (management information sistem) je nova skraćenica koja opisuje sistem oko kojeg će se u budućnosti zasnivati ne samo proces štampe, već i princip rada cele štamparije. Akcenat je na težnji da se na jednom mestu, u glavnom serveru, vodi briga o mušteriji i poslu. To podrazumeva dostavljanje materijala za štampanje internetom, predviđanje troškova i rokova, praćenje stanja zaliha papira i ostalog potrošnog materijala, podešavanje opreme za konkretan posao (štamparska mašina, mašina za opsecanje, pakovanje, itd.), sve do izdavanja fakture i otpremnice, a da ceo proces mušterija može da prati preko interneta i da zna kada može da očekuje isporuku. Ovo bi trebalo da dovede do smanjenja troškova (tj. broja zaposlenih) u sektoru administracije i dorade, a teži se i što većoj automatizaciji same štampe (tzv. lights–out princip – štamparija bez radnika).

Naravno, taj trenutak je još daleko. Za sada se kreatori novih trendova u štamparskoj industriji trude da nametnu standarde za softversku kontrolu mašina u procesu štampe. Zbog toga se teži uvođenju JDF standarda čijoj je promociji na Ipexu bio posvećen poseban paviljon. Parametri štampe koji „putuju“ zajedno sa samim materijalom koji treba da se štampa zadaju se već u vreme kreiranja dokumenta, u dizajnerskom studiju. Legendarni program za prelom stranica, Quarkov Xpress, od verzije 7 ugradiće podršku za JDF (na Ipexu je prikazana beta-verzija ovog softvera). Format papira, mere opsecanja, parametri savijanja, sve bi to u budućnosti trebalo da se podešava automatski, na osnovu podataka iz JDF fajla. To znači da operateri na svakoj pojedinačnoj mašini neće morati samostalno da podešavaju parametre i da gube vreme na pokušajima i ispravljanju grešaka. U kontroli štampe, takođe, već se koriste sistemi za samostalnu kontrolu i podešavanje nanosa boje i pasovanja. „Hajdelberg“ je predstavio svoj sistem Prinect Inpress Control.

2006: Do samo pre nekoliko godina, mnoga od ovih dostignuća zvučala bi kao naučna fantastika. Kako li bi tek sve to zvučalo Gutenbergu kada bi kojim slučajem reinkarnirao u 2006. godini: tekst pisan na kompjuteru, lokalnom mrežom poslat na prelom, fotografije snimane digitalnim foto-aparatom, sav materijal se internetom šalje na server štamparije odakle u roku od nekoliko minuta izlaze digitalno odštampane i povezane knjige u punom koloru spremne za distribuciju. Poređenja radi, podsetimo na to da je krajem XV veka bilo potrebno četiri godine da se načini prva knjiga. Danas, posle Ipexa 2006 nije teško zaključiti da smo na pragu ere digitalne štampe i da upravo digitalna tehnologija znatno menja ugao posmatranja budućnosti štamparstva.

Ipex kroz istoriju

Od svog nastanka, 1880. godine, Ipex je istovremeno bio mesto za prezentaciju britanskih tipografskih dostignuća, kao i platforma za međunarodne štamparske inovacije. Ova izložba je zapravo evoluirala iz Svetske izložbe u Londonu 1851. godine, kada se 13.000 posetilaca okupilo u Hajd parku da vidi šta se to najnovije događa u svetu štamparstva.

Kao veliki svetski događaj, Ipex je bio svedok mnogih promena u ovoj industriji. Senzacionalne nove mašine i nove kombinacije u tehnici štampanja izazivale su veliko interesovanje na samom početku prošlog veka. Centralna tema Ipexa 1936. godine bila je brža i kvalitetnija proizvodnja.

Ipex 1955 je bila prva izložba posle Drugog svetskog rata i pokazala je značajan tehnološki napredak: foto-slog, automatsko graviranje, kontrolne elektronske uređaje… Godine 1963. ofset štampa zauzimala je centralno mesto, a velike roto štamparije proizvodile su svoj materijal pred oduševljenim posetiocima. Na samom početku sedamdesetih, kompjuterska pomoć u slaganju teksta već je postala nešto što je moguće priuštiti. Ipex 1984 objedinio je elektronske sisteme za unošenje teksta i digitalne sisteme za štampanje teksta. I pored toga što je razvoj u oblasti skeniranja bio veliki, Ipex 1988 je pokazao da je priprema za štampu ipak područje koje se najbrže menja. Kao jedna od najvećih atrakcija 1993. godine bila je masovnija pojava digitalnih kolor štampača.


Hamburgeri i papagaji

Ipex 2006 nisu činili samo štandovi kompanija, brujanje mašina i sklapanje „teških“ ugovora. Ipex su bili i krcati brzi vozovi od Birmingema do sajma, baksuzne mašine poznatih proizvođača koje su se baš sad pokvarile, dugačke tube i velike kese prepune reklamnog materijala, papreno skupi sendviči i kafe, trka za slobodnim mestom u ložama za pušače… Ipex je veliki metež ozbiljnog, poslovnog sveta, modna pista klasičnih odela, ali i sajamska publikacija „Ipex daily“ na čiji su upitnik odgovarali poznati engleski biznismeni:

Šta je najbolje što ste videli na Ipexu?

– Oprema koja ne radi dobro na konkurentskom štandu.

Šta je najgore što ste videli na Ipexu?

– Oprema koja ne radi dobro na našem štandu.

– Moj autobus koji odlazi bez mene.

Postoji li nešto što je trebalo da ponesete sa sobom?

– Da, električni skuter.

– Stare cipele.

Koji trenutak na Ipexu pamtite kao omiljeni?

– Ugovor vredan 600.000 dolara.

– Odsedanje u Hiltonu, 500 metara od sajma.

Šta biste voleli da vidite na sledećem Ipexu?

– Restoran sa pravim mesom i sa dovoljno stolica.

Koja je vaša omiljena izreka?

– Ako ne tražiš, nećeš ni dobiti.

– Šta piješ?

Šta bi izlagači mogli da urade da bi privukli posetioce na svoj štand?

– Da dele besplatne karte za Vimbldon.

Koji je vaš najbolji poslovni potez na Ipexu?

– To što sam zamenio odvratni hamburger za papagaja na naduvavanje.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure