img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kirgistan

Skoro 4.300 kilometara od Beograda: Kako se srpski fudbaler obreo u Kirgistanu

25. septembar 2025, 13:28 Novak Marković
Foto: Alga Bishkek
Andrija Milić od leta nastupa za Algu Biškek
Copied

Biškek, glavni grad Kirgistana, retko se pominje u Srbiji. Malo ko bi umeo da ga pronađe na mapi, a još manje ljudi zna kako tamo izgleda svakodnevni život. Upravo tu živi i igra srpski fudbaler Andrija Milić

„Kirgistan, da li se tamo uopšte igra fudbal, a i gde je to tačno?“, bile su prve reči Andrije Milića, nekadašnjeg fudbalera Radnika iz Surdulice i Spartaka iz Subotice, kada je na njegovu adresu stigao poziv iz Kirgistana i tamošnjeg kluba iz Biškeka.

Malo ko iz Srbije je čuo išta više od imena bivše sovjetske republike, a još ređe je da neko zna kako tamo zapravo izgleda život. O Kirgistanu se u Srbiji ne govori mnogo. Sigurno je, međutim, da se i tamo igra fudbal – najvažnija sporedna stvar na svetu.

Biškek, grad smešten između planinskih venaca Tjen Šana, skriva jedan drugačiji svet. Tamo se susreću sovjetska arhitektura, srednjoazijska tradicija i savremeni pokušaji modernizacije.

Dvadesetčetvorogodišnji fudbaler Andrija Milić – igrao je za Jagodinu, Spartak iz Subotice, Radnik iz Surdulice – od jula nastupa za fudbalski klub Alga iz Biškeka.

Posle uspešne sezone u Radniku iz Surdulice i osvajanja titule šampiona Prve lige Srbije, ruski skaut javio se Andriji sa ponudom fudbalskog kluba Alga Biškek. Kako je i sam hteo da se oproba van granica Srbije, odluka, prema njegovim rečima, nije bila teška, pogotovo zbog sjajnih uslova koje je klub nudio.

„Jeste da ovo nije veliki i poznat klub, ali zaista nisam bio prezadovoljan uslovima u Srbiji, pa je zbog toga došlo do neke želje da se oprobam negde izvan granica. Kirgistan jasno nije toliki fudbalski izazov, ali životno već jeste, meni je ovo prvi put da igram za klub koji nije iz Srbije i velika je to promena “ priča Milić za „Vreme“.

Sa lokalcima je lakše na srpskom nego na engleskom

Iznenađen je gostoprimstvom u glavnom gradu i kako je uvek sve u najboljem redu, osim saobraćaja, koji u ovom delu sveta ima drugačija pravila.

„Ljudi su dosta prijatni i gostoljubivi, gde god da sedneš čeka te brza usluga, sve je u najboljem redu zaista, iako se to recimo ne odražava na saobraćaj. Ovde je totalni haos u saobraćaju, možeš da pređeš ulicu jedino na semaforu jer vozači poštuju samo semafor i ništa više“, kaže Milić.

Biškek je prepoznatljiv po svojoj brutalističkoj sovjetskoj arhitekturi, koja dominira mnogim delovima grada, dok ga sa druge strane krase brojni parkovi i zeleni prostori, što ga čini prijatnim mestom za život, uprkos veoma niskim temperaturama u zimskim mesecima.

„Grad je dosta živ. Primetio sam da se mnogo voze bicikli, za razliku od nas koji uopšte nemamo tu kulturu. Takođe ima dosta parkova koji su gotovo uvek puni. Sam grad je lep, dosta sovjetske arhitekture i dosta spomenika po centru, mnogo se trenutno gradi po Biškeku, a mislim i da je metro u fazi izgradnje“, priča Milić.

Foto: Andrija Milić
Jedan od brojnih spomenika u Biškeku

Andrija za „Vreme“ kaže i da je engleski apsolutno strani jezik za lokalce pa da se u nekim situacijama lakše sporazumeva na srpskom nego na engleskom, zbog sličnosti sa ruskim.

Niske cene, plate po 400 dolara

Kirgistan je jedna od siromašnijih zemalja centralne Azije, a Biškek, kao glavni grad, ipak nudi bolje prilike. Ipak, životni standard je znatno niži nego u Srbiji, što podrazumeva niže plate, ali i niže cene, naročito hrane i osnovnih usluga.

„Cene su niže nego u nekim našim manjim mestima, a pogotovo manje nego u Novom Sadu ili Beogradu. Koliko sam čuo prosečna plata je oko 400 dolara, a opet svi žive manje više dobro, makar u Biškeku“, napominje Milić.

Što se ishrane tiče, preovladavaju žitarice i povrće, dok je meso retko deo obroka.

„Iskreno, najteže mi je bilo da se priviknem na hranu, tačnije na ishranu sa veoma malo mesa, oni ga ovde baš malo jedu. Najviše ima žitarica i povrća, ali i dosta drugačijih začina. Međutim, sada kada sam se privikao nemam nikakav problem, osim što mi eto ponekad fali još malo više mesa“.

Moldavac koji zna srpski

Sve veći broj mladih sportista iz Srbije odlučuje se da karijeru nastavi van granica zemlje, u potrazi za boljim uslovima i prilikama. Odluka o odlasku u daleku centralnoazijsku državu nije samo sportski izazov, već i životna prilika koja donosi nove perspektive i izazove.

„Daleko od toga da sam sanjao da igram ovde, ali sada kada pogledam mnogo je bolje nego u Srbiji. Kvalitet lige je u rangu naše druge lige. Međutim, što se tiče uslova života ovde je dva nivoa iznad, pa čak većina najjačih klubova u Srbiji ima lošije uslove od nas ovde“, kaže mladi Milić, pa nabraja nekolicinu velikih razlika u kvalitetu usluga po fudbalskim klubovima.

„Medicinsko osoblje, suplementi, pa čak i masaže, koje u većini slučajeva u Srbiji moraš sam da zakazuješ, ovde dobijaš posle svake utakmice ili treninga. Na gostovanja se ide avionom, nema vožnji busom od nekoliko sati, tako da je sa te strane mnogo bolje nego u 90 odsto slučajeva u Srbiji“, dodaje on.

Foto: Alga Bishkek
Andrija Milić

Kako sa lokalcima tako i u klubu govori se malo srpski, malo ruski i engleski, međutim tu je golman, dečko iz Moldavije koji je zbog fudbala naučio srpski.

„U klubu se, kao i u ostatku države, priča ruski i kirgistanski, ja trenutno učim ruski, ali uspevam da se snađem, što na srpskom što na engleskom. Golman nam je iz Moldavije, ali perfektno zna srpski, jer kako sam kaže – gde god da je igrao bilo je Srba, pa se sa njim i najviše družim posle obaveza u klubu“, ističe Milić.

Kirgistanci vole fudbal i navijanje

Andrija kaže da kvalitet sudija nije baš na zavidnom nivou, ali da, makar koliko je on primetio, nema vidljivog nameštanja utakmica.

„Istakao bih pre svega da su sudije na lošijem nivou nego u Srbiji. Možda nema toliko ‘navlačenja’ za određenu stranu, već jednostavo ima dosta grešaka iz, da kažem, neznanja, tako da si nekada ti oštećen nekada tvoji protivnici“, kaže Milić, pa dodaje i nešto o nameštanju utakmice, uvek popularnoj temi u Srbiji:

„Koliko znam nema nameštanja. Trenutno se za titulu bori nekoliko ekipa, šampion igra Ligu Šampiona Azije, ali za sada nisam primetio nešto što nije bilo regularno“.

Poseta utakmica je znatno bolja nego u drugoj ligi Srbije. Kirgistanci vole fudbal i navijanje, da nema Crvene zvezde i Partizana liga u Kirgistanu bi bila gledanija i od najbolje srpske.

„Što se tiče posete mogu da kažem da je dobra, nekada na stadionu bude i po četiri pet hiljada navijača. Mi imamo naše navijače koji idu i na gostujuće utakmice, bude ih otprilike pedesetak, imaju pesme, bubanj, mislim sve kao u Srbiji, kao neke manje navijačke grupe. Čak bih možda rekao da prosečno ovu ligu, na stadionu, možda gleda više ljudi nego našu ligu, pogotovo ako gledamo bez večitih rivala“, ističe Milić

Andrija je zadovoljan životom u Kirgistanu, te mu cilj nije da se vrati u Srbiju.

„Sada kada podvučem crtu i osvrnem se na sve, voleo bih da ostanem i sledeće sezone ovde. Zaista sam zadovoljan, ali ugovor moram da zaslužim na terenu. Otvoren sam i za eventualni, da kažem, dublji ulazak u teritoriju Azije, zaista mi se sviđa ovde“, zaključio je Andrija.

Tagovi:

Kirgistan Srbija Fudbal Život
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Muzika

20.april 2026. N. M.

Deset u nizu za Jakova: Oborio rekord Zdravka Čolića

Jakov Jozinović, mlada muzička zvezda iz Hrvatske, održao je u nedelju svoj sedmi od ukupno deset rasprodatih koncerta u Sava centru, čime je postao drugi izvođač po broju uzastopnih rasprodatih koncerata

Dani nemačkog jezika

Manifestacije

18.april 2026. N. R.

Dani nemačkog jezika – besplatni filmovi, koncerti, kvizovi…

Deset gradova, trideset manifestacija, ulaz besplatan – održavaju se Dani nemačkog jezika u Srbiji

Muzička industrija

17.april 2026. Uroš Mitrović

Presuda protiv Tiketmastera: Da li će pasti cene karata za koncerte

Sudska presuda protiv Tiketmastera, vodećeg igrača u industriji muzičkih događaja, dovodi u pitanje njegovu dominaciju na tržištu prodaje ulaznica za koncerate

Duško Vujošević

Dule Vujošević

14.april 2026. N. M.

Duško Vujošević sahranjen u Aleji zaslužnih građana u Beogradu

Legendarni košarkaški trener Duško Vujošević, koji je preminuo 8. aprila u 68. godini, sahranjen je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu

Novo atletsko čudo

Atletika

14.april 2026. N. M.

Ko je novi atletski fenomen: Gaut Gaut nadmašio i Juseina Bolta – 18-godišnjak srušio svetski rekord

Od odlaska Juseina Bolta sa atletske staze, sprinterske trke na najvećim takmičenjima nemaju takvu draž kao u vreme rekordera sa Jamajke, ali izgleda da je na vidiku nova zvezda u kratkim trkama i naslednik legendarnog atletičara

Komentar

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure