img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kirgistan

Skoro 4.300 kilometara od Beograda: Kako se srpski fudbaler obreo u Kirgistanu

25. septembar 2025, 13:28 Novak Marković
Foto: Alga Bishkek
Andrija Milić od leta nastupa za Algu Biškek
Copied

Biškek, glavni grad Kirgistana, retko se pominje u Srbiji. Malo ko bi umeo da ga pronađe na mapi, a još manje ljudi zna kako tamo izgleda svakodnevni život. Upravo tu živi i igra srpski fudbaler Andrija Milić

„Kirgistan, da li se tamo uopšte igra fudbal, a i gde je to tačno?“, bile su prve reči Andrije Milića, nekadašnjeg fudbalera Radnika iz Surdulice i Spartaka iz Subotice, kada je na njegovu adresu stigao poziv iz Kirgistana i tamošnjeg kluba iz Biškeka.

Malo ko iz Srbije je čuo išta više od imena bivše sovjetske republike, a još ređe je da neko zna kako tamo zapravo izgleda život. O Kirgistanu se u Srbiji ne govori mnogo. Sigurno je, međutim, da se i tamo igra fudbal – najvažnija sporedna stvar na svetu.

Biškek, grad smešten između planinskih venaca Tjen Šana, skriva jedan drugačiji svet. Tamo se susreću sovjetska arhitektura, srednjoazijska tradicija i savremeni pokušaji modernizacije.

Dvadesetčetvorogodišnji fudbaler Andrija Milić – igrao je za Jagodinu, Spartak iz Subotice, Radnik iz Surdulice – od jula nastupa za fudbalski klub Alga iz Biškeka.

Posle uspešne sezone u Radniku iz Surdulice i osvajanja titule šampiona Prve lige Srbije, ruski skaut javio se Andriji sa ponudom fudbalskog kluba Alga Biškek. Kako je i sam hteo da se oproba van granica Srbije, odluka, prema njegovim rečima, nije bila teška, pogotovo zbog sjajnih uslova koje je klub nudio.

„Jeste da ovo nije veliki i poznat klub, ali zaista nisam bio prezadovoljan uslovima u Srbiji, pa je zbog toga došlo do neke želje da se oprobam negde izvan granica. Kirgistan jasno nije toliki fudbalski izazov, ali životno već jeste, meni je ovo prvi put da igram za klub koji nije iz Srbije i velika je to promena “ priča Milić za „Vreme“.

Sa lokalcima je lakše na srpskom nego na engleskom

Iznenađen je gostoprimstvom u glavnom gradu i kako je uvek sve u najboljem redu, osim saobraćaja, koji u ovom delu sveta ima drugačija pravila.

„Ljudi su dosta prijatni i gostoljubivi, gde god da sedneš čeka te brza usluga, sve je u najboljem redu zaista, iako se to recimo ne odražava na saobraćaj. Ovde je totalni haos u saobraćaju, možeš da pređeš ulicu jedino na semaforu jer vozači poštuju samo semafor i ništa više“, kaže Milić.

Biškek je prepoznatljiv po svojoj brutalističkoj sovjetskoj arhitekturi, koja dominira mnogim delovima grada, dok ga sa druge strane krase brojni parkovi i zeleni prostori, što ga čini prijatnim mestom za život, uprkos veoma niskim temperaturama u zimskim mesecima.

„Grad je dosta živ. Primetio sam da se mnogo voze bicikli, za razliku od nas koji uopšte nemamo tu kulturu. Takođe ima dosta parkova koji su gotovo uvek puni. Sam grad je lep, dosta sovjetske arhitekture i dosta spomenika po centru, mnogo se trenutno gradi po Biškeku, a mislim i da je metro u fazi izgradnje“, priča Milić.

Foto: Andrija Milić
Jedan od brojnih spomenika u Biškeku

Andrija za „Vreme“ kaže i da je engleski apsolutno strani jezik za lokalce pa da se u nekim situacijama lakše sporazumeva na srpskom nego na engleskom, zbog sličnosti sa ruskim.

Niske cene, plate po 400 dolara

Kirgistan je jedna od siromašnijih zemalja centralne Azije, a Biškek, kao glavni grad, ipak nudi bolje prilike. Ipak, životni standard je znatno niži nego u Srbiji, što podrazumeva niže plate, ali i niže cene, naročito hrane i osnovnih usluga.

„Cene su niže nego u nekim našim manjim mestima, a pogotovo manje nego u Novom Sadu ili Beogradu. Koliko sam čuo prosečna plata je oko 400 dolara, a opet svi žive manje više dobro, makar u Biškeku“, napominje Milić.

Što se ishrane tiče, preovladavaju žitarice i povrće, dok je meso retko deo obroka.

„Iskreno, najteže mi je bilo da se priviknem na hranu, tačnije na ishranu sa veoma malo mesa, oni ga ovde baš malo jedu. Najviše ima žitarica i povrća, ali i dosta drugačijih začina. Međutim, sada kada sam se privikao nemam nikakav problem, osim što mi eto ponekad fali još malo više mesa“.

Moldavac koji zna srpski

Sve veći broj mladih sportista iz Srbije odlučuje se da karijeru nastavi van granica zemlje, u potrazi za boljim uslovima i prilikama. Odluka o odlasku u daleku centralnoazijsku državu nije samo sportski izazov, već i životna prilika koja donosi nove perspektive i izazove.

„Daleko od toga da sam sanjao da igram ovde, ali sada kada pogledam mnogo je bolje nego u Srbiji. Kvalitet lige je u rangu naše druge lige. Međutim, što se tiče uslova života ovde je dva nivoa iznad, pa čak većina najjačih klubova u Srbiji ima lošije uslove od nas ovde“, kaže mladi Milić, pa nabraja nekolicinu velikih razlika u kvalitetu usluga po fudbalskim klubovima.

„Medicinsko osoblje, suplementi, pa čak i masaže, koje u većini slučajeva u Srbiji moraš sam da zakazuješ, ovde dobijaš posle svake utakmice ili treninga. Na gostovanja se ide avionom, nema vožnji busom od nekoliko sati, tako da je sa te strane mnogo bolje nego u 90 odsto slučajeva u Srbiji“, dodaje on.

Foto: Alga Bishkek
Andrija Milić

Kako sa lokalcima tako i u klubu govori se malo srpski, malo ruski i engleski, međutim tu je golman, dečko iz Moldavije koji je zbog fudbala naučio srpski.

„U klubu se, kao i u ostatku države, priča ruski i kirgistanski, ja trenutno učim ruski, ali uspevam da se snađem, što na srpskom što na engleskom. Golman nam je iz Moldavije, ali perfektno zna srpski, jer kako sam kaže – gde god da je igrao bilo je Srba, pa se sa njim i najviše družim posle obaveza u klubu“, ističe Milić.

Kirgistanci vole fudbal i navijanje

Andrija kaže da kvalitet sudija nije baš na zavidnom nivou, ali da, makar koliko je on primetio, nema vidljivog nameštanja utakmica.

„Istakao bih pre svega da su sudije na lošijem nivou nego u Srbiji. Možda nema toliko ‘navlačenja’ za određenu stranu, već jednostavo ima dosta grešaka iz, da kažem, neznanja, tako da si nekada ti oštećen nekada tvoji protivnici“, kaže Milić, pa dodaje i nešto o nameštanju utakmice, uvek popularnoj temi u Srbiji:

„Koliko znam nema nameštanja. Trenutno se za titulu bori nekoliko ekipa, šampion igra Ligu Šampiona Azije, ali za sada nisam primetio nešto što nije bilo regularno“.

Poseta utakmica je znatno bolja nego u drugoj ligi Srbije. Kirgistanci vole fudbal i navijanje, da nema Crvene zvezde i Partizana liga u Kirgistanu bi bila gledanija i od najbolje srpske.

„Što se tiče posete mogu da kažem da je dobra, nekada na stadionu bude i po četiri pet hiljada navijača. Mi imamo naše navijače koji idu i na gostujuće utakmice, bude ih otprilike pedesetak, imaju pesme, bubanj, mislim sve kao u Srbiji, kao neke manje navijačke grupe. Čak bih možda rekao da prosečno ovu ligu, na stadionu, možda gleda više ljudi nego našu ligu, pogotovo ako gledamo bez večitih rivala“, ističe Milić

Andrija je zadovoljan životom u Kirgistanu, te mu cilj nije da se vrati u Srbiju.

„Sada kada podvučem crtu i osvrnem se na sve, voleo bih da ostanem i sledeće sezone ovde. Zaista sam zadovoljan, ali ugovor moram da zaslužim na terenu. Otvoren sam i za eventualni, da kažem, dublji ulazak u teritoriju Azije, zaista mi se sviđa ovde“, zaključio je Andrija.

Tagovi:

Srbija Fudbal Život Kirgistan
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Svetsko prvenstvo

18.jul 2026. S. Ć.

FIFA: Pobednik dobija 50 miliona dolara

U nedelju 19. jula znaće se ko će biti prvak sveta u fudbalu, i ko će dobiti 50 miliona dolara

Toplotne pumpe

Energetika

17.jul 2026. B. B.

Procvat toplotnih pumpi u Nemačkoj: Najmanji troškovi za grejanje i hlađenje, a još i ekološki čiste

Toplotne pumpe su 2025. godine bile najčešći instaliran tip sistema grejanja u Nemačkoj - em najviše smanjuju račune za grejenje, em mogu i da hlade, em su ekološki čiste. Nemačka država je davala ogromne subvencije za njihovu ugradnju. Kakva je situcija u Srbiji

Fudbaleri Argentine sa spornim transparentom

Fudbal

17.jul 2026. B. B.

„Malvini su argentinski“: FIFA će možda kazniti Argentinu i to tek nakon finala SP

FIFA bi mogla da kazni argentinske igrače i fudbalski savez zbog transparenta „Malvini su argentinski“ na utakmici sa Engleskom, jer njen kodeks zabranjuje na stadionima bilo kakvu „poruku koja nije prikladna za sportski događaj“. Foklandska ostrva (Malvini), zbog kojih su dve države ratovale, su pod britanskom upravom

Žene u haljinama, moda

Moda

16.jul 2026. Katarina Abel (DW)

„Smrtonosne pantalone“ iz Zare nisu prvi opasan trend, u istoriji mode bilo je i mnogo gorih

„Smrtonosne pantalone Zara" postao je izuzetno viralan trend na društvenim mrežama, ali moda je i ranije umela da bude surova, pa čak i smrtonosna

Klimatske promene

16.jul 2026. A.I.

Fizički fakultet: Toplotni talas u Srbiji 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka

Toplotni talas koji je krajem juna pogodio Srbiju usled klimatskih promena danas je čak 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka, pokazuje studija naučnika sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure