“Svoja predavanja često počinjem ovako: ‘Odrasla sam u malom gradu, otac mi je bio mesar, majka knjigovođa. Od njih sam naučila da je naporan rad deo života… i kako se prave kobasice’”
KnjigaPrelomno otkriće: Moj život u nauci istinita je i izuzetna priča Katalin Kariko, mađarsko-američke naučnice i profesorke biohemije, koja je zajedno s Druom Vajsmanom dobila Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 2023. godine, za otkrića koja su omogućila razvoj efikasnih iRNK vakcina protiv kovida 19.
...…
Katalin Kariko i Dru Vajsman laureati su i brojnih drugih priznanja – među njima Nagrade Lasker–DeBakey za klinička istraživanja, Nagrade Tang za biofarmaceutske nauke (2022) i titule Heroji godine magazina “Time” (2021).
Knjiga Prelomno otkriće: Moj život u nauci stoji kao omaž nesalomivom duhu dr Katalin Kariko i njenoj dubokoj ljubavi prema nauci i služi kao dirljiv podsetnik na snagu istrajnosti i posvećenosti. Njena snažna memoarska ispovest pruža čitaocu uvid u vreme kada je kao marljivo dete i zaljubljenica u prirodu odrastala u malom mađarskom mestu Kišujsalašu, u kući doslovno sagrađenoj od zemlje – gline i slame, utisnutih u zidove od ćerpića, okrečene pa pokrivene debelim krovom od trske koja je na suncu bledela i ličila na čupavu sivu periku. Gorko-slatko naučno putovanje doktorke Kariko isprepletano je uspesima i borbama.
Precizno, iskreno i inspirativno ona u knjizi opisuje svoj pionirski rad, neumornu posvećenost nauci, porodične i društvne odnose, majčinstvo i snove koji su je vodili.
Knjiga je nedavno objavljena na srpskom jeziku u izdanju “Službenog glasnika”. Povodom njenog objavljivanja – autobiografske ispovesti koja nije samo priča o nauci, već i o istrajnosti, hrabrosti i veri u znanje – razgovarali smo s Katalin Kati Kariko o njenom izuzetnom životnom putu.
“VREME”: Na početku karijere odlučili ste da ne pridajete značaj priznanjima, već da se u potpunosti posvetite samom radu. Jednom ste rekli: “Sanjala sam da se bavim istraživanjem, a ne da dobijem nagradu”. Da li se nešto promenilo otkako ste dobili Nobelovu nagradu?
KATALIN KARIKO: I dalje najviše vrednujem istraživački rad. Pravo priznanje za svakog naučnika je otkriće. Ipak, razumem i važnost Nobelove nagrade, jer ona skreće pažnju javnosti na nauku i istraživače.
Izgleda da ste već kao devojčica znali da želite da budete naučnica. Ko je najviše uticao na vaš izbor?
U srednjoj školi, moj profesor biologije rekao mi je da mogu da postanem naučnica. Poverovala sam mu i odlučila da to i postanem.
Da li i dalje počinjete svoja predavanja rečenicom: “Odrasla sam kao ćerka mesara…”?
Da, često ih počinjem ovako: “Odrasla sam u malom gradu, otac mi je bio mesar, majka knjigovođa. Od njih sam naučila da je naporan rad deo života… i kako se prave kobasice”.
U knjizi opisujete koliko ste teško prolazili kroz Scile i Haribde naučnog života – od pretnji deportacijom do otkaza na Univerzitetu Pensilvanija. Kako ste uspevali da zadržite fokus na istraživanju?
U srednjoj školi sam pročitala knjigu Hansa (Janoša) Selija o stresu i naučila principe stoičke filozofije: da se koncentrišem na ono što mogu da uradim, a ne na ono što ne mogu da promenim.
Šta vas je održalo da nastavite – tvrdoglavost, upornost, vera u rad ili sve zajedno?
Rekla bih da su upornost i duboko verovanje u važnost mog rada bili presudni da istrajem.
...IZ NOBELOVOG MUZEJA: Pipeta Katalin Kariko
Kao naučnica, suočavali ste se s mnogim preprekama. U knjizi pišete o tome dirljivo iskreno. Nobelova nagrada koju ste vi i Dru Vajsman dobili u oktobru 2023. došla je prekasno da bi bila uvrštena u knjigu, ali je ipak delovala kao konačno priznanje. Kako ste izdržali sve te godine odbijanja?
Uvek sam imala bar jednog kolegu koji je verovao u značaj mog rada. Uz to, ogromnu podršku pružala mi je porodica, koja je razumela da moje istraživanje zahteva sate i sate rada u laboratoriji, vikende i prekovremeni rad.
Ne mogu da ne pomenem vašu proročansku rečenicu administratoru sa Pena koji vas je iselio iz laboratorije: “Ta laboratorija će jednog dana biti muzej!” Šta se s njom dogodilo?
...KOLEGE IZ PENA SU JE SAČUVALE: Boca za reagens koju je koristila Kariko
Zgrada je modernizovana, a laboratorija rekonstruisana. Nema nikakvog obeležja da sam tamo radila sedamnaest godina. Ipak, neke bočice s mojim rukopisom sačuvane su u drugim laboratorijama, a moju pipetu sam poklonila Muzeju Nobelove nagrade.
Prve doze BioNTech/Pfizer iRNK vakcine protiv kovida 19 primili ste zajedno sa Druom Vajsmanom na Penu. Kada su vam kolege i medicinari klicali: “Ovo su pronalazači vakcine!”, kako ste se osećali?
Steglo mi se u grlu, a i zaplakala sam. Pomislila sam na sve naučnike koji su decenijama neumorno radili i postavili temelje za naše otkriće.
Šta najviše volite u nauci?
Volim proces istraživanja – pokušaje, hipoteze i trenutke kada shvatite da ste otkrili nešto novo. Kada rezultati ne odgovaraju hipotezi – radim na osmišljavanju novih, još boljih.
U knjizi pišete: “Ne smem prestati da čitam. Nikada”. Da li je i dalje “rad, rad i samo rad” vaš životni kredo?
Da, mnogo čitam i stalno shvatam koliko još toga ne znam. Nauka napreduje neverovatnom brzinom, a izazov je držati korak s vremenom i novim saznanjima.
Mnogi se sećaju priče o plišanom medi, jednoj od najdirljivijih epizoda vaše knjige.
Godine 1985. dobila sam ponudu za posao na Univerzitetu Templ u Filadelfiji. Iz Mađarske smo mogli da ponesemo samo pedeset dolara. Prodali smo našu “ladu” i taj novac, osamsto funti koje smo na crno promenili u dolare, sakrili u plišanog medu naše trogodišnje ćerke Suzan. Ona ga je prenela preko granice. Tako smo stigli u Ameriku, s hiljadu dolara i velikim snovima.
Na čemu trenutno radite?
Fokusirana sam na novi projekat, ali kako kaže Ugur Sahin, suosnivač i direktor BioNTecha – o projektu govorimo tek kada imamo rezultate. Trenutno sam profesorka na Univerzitetu u Segedinu, u Mađarskoj.
Knjigu ste započeli posvetom učiteljima, a završili porukom budućim naučnicima: “Nastavite da se krećete u pravcu svetlosti. Vi ste potencijal. Vi ste to seme”. Da li biste nešto dodali?
Rekla bih: verujte u sebe. Naučite da se nosite sa stresom, čuvajte mentalno i fizičko zdravlje. I – uživajte u onome što radite. Nauka je najlepša avantura.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Na ovogodišnjem izboru za Mis i Mister Univerzuma Srbiju će predstavljati Mongolka i Nemac sa srpskim pasošem. Tabloidi razglabaju da je mnogo onih koji su gnevni zbog toga što Srbiju ne predstavljaju Srpkinja i Srbin, da se Srbija „odriče svog identiteta“
Titula Novaka Đokovića u Atini možda nije od velikog značaja za njegovo nasleđe, ali je s obzirom na okolnosti sada svaka pobeda velika. Kako je izgledala njegova sezona u 39. godini života
Dok društvo slavi mnoštvo izbora kao vrhunac slobode, realnost je drugačija. Svedoci smo generacije Z koja je paralisana sopstvenim privilegijama, zarobljena u večitom preispitivanju, nesposobna da se pokrene u bilo kom pravcu jer svaki pravac izgleda istovremeno i primamljivo i zastrašujuće. Obilje izbora postaje teret koji parališe. Zašto je to tako?
Pred Sajam knjiga, a povodom godišnjice smrti velikog glumca koga volimo, objavljena je Monografija Žarko Laušević da obelodani i sačuva uspomene Voje Brajovića, Dragane Varagić, Slavka Štimca, Slobodana Unkovskog, Vlade Divca... na njihovog Lauša
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“
Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!