
Kuce i TV program
Kada psi gledaju televiziju: Igra, uteha ili samo ljudska iluzija?
Neki psi laju na televizor, drugi traže predmete iza ekrana – i sve to zavisi od njihove ličnosti, a ne od rase ili starosti, pokazuje novo istraživanje
Plastični otpad je sve veća pretnju po životnu sredinu. U Srbiji je došlo do revolucionarnog otkrića: crvi bi mogli da reše ovaj problem
Ekolozi i naučnici u Srbiji trude se godinama da pronađu rešenja za uklanjanje otpada iz prirode. Sada su u toj borbi dobili neočekivane saveznike – crve koji imaju sposobnost da razgrađuju plastiku.
Za nas štetni otpad, a za njih ukusna hrana. Naučnici sa Instituta „Siniša Stanković“ već decenijama uzgajaju i proučavaju brašnene crve, koji mogu da razgrađuju plastiku.
„Kao i svi mi što imamo određene bakterije u organizmu, koje nam pomažu u varenju hrane, isto se dešava i sa larvama brašnara“, kaže za „Dojče vele“ Larisa Ilijin, naučna savetnica Instituta. „Tim mikrobiotskim kulturama, one su u stanju da razgrade plastičnu masu do ugljen dioksida i vode. Vi nemate štetnih proizvoda prilikom ove biorazgradnje.“
Jedan kontejner sa nekoliko miliona larvi velikog brašnara može da razgradi tonu stiropora godišnje. U prirodi bi mu za razgradnju trebalo više od 500 godina.
Larve su i odličan dodatak za ishranu životinja, a njihove izlučevine se koriste i kao organsko đubrivo u poljoprivredi.
„Imate zaista jedan zatvoren sistem gde otpad možete da koristite kao hranu. To je takozvani zero waste sistem (bez otpada). Zato one postaju jako popularne i verujem da će biti jedna nova grana poljoprivrede u budućnosti“, dodaje Ilijin.
Od teorije do prakse
Firma „Belinda animals“ je nauku pretočila u praksu. Na svojoj farmi uzgajaju larve brašnenog crva planiraju da osnuju regionalnu mrežu gazdinstava koja će primenjivati ovaj pristup. Poljoprivrednicima bi to donelo dvostruku korist: smanjili bi otpad i dobili dodatnu hranu za svinje i živinu. I usput bi doprineli očuvanju životne sredine.
„Kada larva pojede kilogram stiropora, ona emituje samo jedan do dva grama ugljen dioksida u atmosferu. Ako se kilogram stiropora sagori u cementari, on emituje 3.960 grama emisionog ugljen dioksida. To je skoro 4.000 puta veće zagađenje“, kaže Boris Vasiljev iz preduzeća „Belinda animals“.
Njihova priča tek počinje. Brašneni crvi već se nalaze u hrani pojedinih građana, u energetskim pločicama, kao proteinski dodatak testenini. Stručnjaci očekuju da će i u Srbiji uskoro biti odobrena njihova upotreba za ishranu ljudi.
Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.
Neki psi laju na televizor, drugi traže predmete iza ekrana – i sve to zavisi od njihove ličnosti, a ne od rase ili starosti, pokazuje novo istraživanje
Znak krokodila, logo kompanije Lakost, na kolekciji kreiranoj za Ju-Es open zameniće znak jarca ili koze, u čast Novaka Đokovića koji je GOAT – što je engleski akronim za „najbolji svih vremena“
Lidl Srbija je i ovog leta ostao veran podršci domaćim proizvođačima, partnerski investirajući u kvalitet i razvoj srpskih proizvoda, naročito voća i povrća
Da li ideja umetnika može da ima veći značaj od njegovog rada? Naravno da može. Da li sve to možemo zvati umetnošću? Takođe – da, ako tako želimo. A da li je pozorišna predstava umetnost ili društveni čin? E, o tome nećemo misliti isto
Dela arhitekata Alvara Size i Eduarda Sota de More portreti su modernog Porta i priča o međusobnom uvažavanju i prijateljstvu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve