

Tehnologija
Može li EU da se trka sa Amerikom u veštačkoj inteligenciji
Hoće li Evropska unija graditi centre veštačke inteligencije i šta to znači u tehnološkoj trci sa Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom




Kako su dunavski jedriličari dominirali jadranskim regatama
Pomalo je frustrirajuće kada kao sportista u inostranstvu beležiš uspeh za uspehom, a kod kuće to niti koga zanima, niti ko o tome izveštava, jer je reč o sportu nepopularnom u Srba. Najbolji srpski jedriličarski tim Alligator Sailing Team za sobom ima fantastičnu sezonu. Od 12 regata koje su vozili u deset su pobedili u svojoj klasi, a u apsolutnoj klasi šest puta, u konkurenciji finansijski daleko moćnijih timova. Sve to bez pravog sponzora iz Srbije. Jedini ozbiljniji sponzor im je matična luka, marina u Izoli. Prijatelji Alligatora oblače posadu, ili ih snabdevaju nalepnicama. Za ostalo se snalaze sami.
Na regati u Splitu „Mrduja 79“, održanoj u septembru, posada Alligatora je prva uplovila u cilj ispred 229 jedrilica u jedanaest kategorija. Na deonici od 22 nautičke milje oko ostrva Mrduja, između Brača i Šolte ostavili su favorite Shining Umago Maxi i brod Dracomerx sat i po iza sebe. Tako je prvi put prelazni pehar regate za 79 godina njenog postojanja iznet iz Splita.
Srpskom pobedniku ovo je druga sezona na novoj jedrilici. Uprkos nepovoljnom finansijskom okruženju 2009. godine Alligator Sailing Team nabavio je novi model RC44, to jest „Aligator 2“. Samo na sklapanje broda posada je utrošila oko 1000 sati rada. Dugačak je 13,35 metara, težak 3560 kilograma, glavno jedro, od pet raspoloživih, ima površinu 70, a najveće, takozvani Genaker čak 170 metara kvadratnih. Ko mora da se popne na vrh jarbola, kao da je na visini četvorospratnice.
Alligator je do sada pet puta učestvovao na Mrduji. Lane je u generalnom plasmanu bio drugi, a u svojoj klasi prvi. Vojislav Radivojević, u Beogradu poznatiji kao Voja frizer, okupio je tim koji očigledno besprekorno funkcioniše. On naglašava timski duh i uspeh Alligatora, na kome je svaki član posade jednako važna karika u takmičarskom lancu.
I ove godine na jadranskim regatama dilemu je izazvalo staro pitanje, kako jedriličari bez mora mogu da se nose sa posadama iz Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore u kojima je ovaj sport popularan. Dok se u Srbiji gotovo niko nije osvrnuo na uspeh Alligatora, u Hrvatskoj je na dan regate pobeda srpskog tima bila sportska vest broj jedan. Hrvatska državna televizija izvestila je da je „Pokal otplovio u Beograd“. Jedan od komentara na internet sajtu regate glasio je: „Bilo bi dobro da Splićani organizuju regatu na Ibru ili Velikoj Moravi, možda bi tada i pobedili.“
Posle „Mrduje“ Alligator je u oktobru u svojoj klasi pobedio i na „Barkolani“, jednoj od najmnogoljudnijih regata na svetu, koja se u Trstu održava od 1969. godine. Tada se okupilo 50 jedrilica, a sada se u zalivu takmiči i po 2000 brodova sa 25.000 mornara i 250.000 učesnika. Alligator je u svojoj klasi 2007. godine bio dvanaesti, 2008. peti, 2009. su stigli drugi, a ove godine su bili prvi.
Vojislav Radivojević, Kosta Veljovski, Branko Vidović, Dragan Petrović, Mario Vujičić, Nikola Lukić, Veljko Radivojević, Dragomir Nikolić, Vladimir Švab, Arsa Stevanov, Dušan Zaharijević


Hoće li Evropska unija graditi centre veštačke inteligencije i šta to znači u tehnološkoj trci sa Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom


Uzbuđivanje stopalima je najčešći seksualni fetiš. Zovu ga fut-fetiš, stručno se kaže podofilija. Odgovor daju neuroni


Hrvatska bi u narednim godinama trebalo da dobije novi superkompjuter, čija investicija iznosi 50 milijardi evra. Gde su danas Srbija i Hrvatska na mapi superračunara


Francuska je pokrenula istragu zbog ponovnog pojavljivanja sajta „Koko“, platforme povezane sa slučajem Žizel Peliko i brojnim slučajevima silovanja, seksualnog zlostavljanja dece i ubistava. „Vreme“ u novom broju otkriva da slične zajednice aktivno funkcionišu i na Balkanu


Beogradski izlog, prodavnica suvenira praktične primene nastalih po dizajnu umetnika a po beogradskim motivima, upravo je napunio 35 godina. Ispostavilo se da će ti njegovi prvi dani postati važan deo istorije. Seća ih se Gorica Mojović, koja je sa Kulturnim centrom Beograda bila inicijator Beoizloga, jednog od toponima grada
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve