img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Papir i olovka

Pisanje rukom: Zašto ga treba čuvati od zaborava?

05. april 2024, 11:34 Sanja Zrnić
Foto: Unasplash
Copied

Dobri stari rukopis lagano iščezava iz upotrebe usled razvoja tehnologije, ali stručnjaci upozoravaju da je značaj pisanja rukom od izuzetnog značaja za bolje učenje, pamćenje, ali i očuvanje pravopisa

Tehnologija sve više potiskuje papir i olovku, pa tako i pisanje rukom polako pada u zaborav.

Međutim naučna istraživanja otkrivaju da pisanje rukom pomaže da se određene veštine nauče brže i bolje nego kucanjem na tastaturi ili gledanjem video-zapisa.

Rezultati govore I da pisanje rukom utiče na čitanje, pravopis i razumevanje jezika.

Rad ruku je odgledalo rada mozga

Radni terapeut Katarina Drmanac kaže za “Vreme” da je pisanje složena veština koja se razvija vremenom. Da bi naučili da pišu , deca treba da kombinuju finu motoriku, govor, pamćenje i koncentraciju.

“Pravilan rad ruku jedan od preduslova za pisanje. Jer, kada govorimo o pisanju govorimo o mišićima glave, vrata, ramenog pojasa i trupa koji su preduslov da dete sedi mirno u stolici”, kaže Drmanac.

Ona objašnjava da su i sposobnost stabilizacije glave i vrata važni da bi se omogućila koordinacija ruku i prstiju.

Tu govorimo, kako kaže naša sagovornica, i o stabilizaciji ramena, svesti tela, dete treba da ima svest o prstima i koliki će pritisak da izvrši na olovku, a da ne gleda istovremeno u šaku.

“Važna je i čulna obrada – tačno registrovanje, tumačenje i odgovor na čulnu stimulaciju iz spoljašnje sredine, ali i iz svog tela (npr kada se rade diktati). Potom pažnja i koncentracija – dete treba da uloži napor kako bi završilo aktivnost da ne odluta pažnja, odnosno da izdrži da završi zadatak do kraja i razvije neke nove veštine kroz zadatak, što zahteva na primer matematika”, objašnjava Drmanac.

Loša kontrola ruku, kaže, može otežati ne samo pisanje, nego i samostalno jedenje, okretanje stranica knjige, aktivnosti poput oblačenja, svlačenja, vezivanja pertli….

Lakše pisanje i čitanje nepoznatih reči

Brenda Rap i glavni autor studije Robert Vajli, profesor na Univerzitetu Severne Karoline u Grinsborou, sproveli su eksperiment u kojem su 42 osobe učile arapsko pismo. Ispitanici su bili podeljeni u tri grupe: prvi su pisali rukom, drugi su kucali na tastaturi, a treći su gledali video-snimke.

Svi su upoznavali slova gledajući video-snimke u kojima je pisanje jednog po jednog slova praćeno izgovaranjem njegovog glasa i naziva.

Potom su tri grupe na različite načine pokušale da nauče ono što su upravo videle i čule.

Na kraju, svi su mogli da prepoznaju slova, ali grupa koja je pisala rukom bila je bez premca bolja u svim tim zadacima.

“Glavni zaključak je da, iako su svi ispitanici bili dobri u prepoznavanju slova, oni koji su učili pišući rukom postigli su najbolje rezultate. I trebalo im je manje vremena za to”, rekao je Vajli.

Značaj u školskoj nastavi

Ispitanici koji su pisali stekli su više veština potrebnih da bi se tečno čitalo i pravilno pisalo.

Vajli i Rapova smatraju da je to zbog toga što pisanje rukom potkrepljuje i pospešuje učenje koje se zasniva na zvučnim i vizuelnim sadržajima. To nema nikakve veze sa rukopisom, nego sa tim da jednostavan čin pisanja rukom pruža perceptivno-motoričko iskustvo koje objedinjuje ono što je naučeno o slovima – a to su njihovi oblici, glasovi i motoričko planiranje – što zauzvrat pruža šire znanje i pravo učenje, tvrde naučnici.

Pisanjem dobijate jasniju sliku u svom umu koja vam pruža strukturu i potporu pomoću koje ćete lakše moći da ispunite druge vrste zadataka, kaže Vajli.

Iako su u studiji učestvovale odrasle osobe, Vajli i Rapova veruju da bi iste rezultate dobili i kod dece. Njihovi zaključci mogu imati značaj u nastavi, gde poslednjih godina olovke i sveske sve češće potiskuju tableti i računari, a učenje pisanih slova pada u zaborav.

Nalazi studije takođe ukazuju da bi odrasli koji pokušavaju da nauče jezik sa drugačijim pismom (alfabetom), trebalo da znanja stečena pomoću aplikacija ili snimaka dopune – dobrim starim rukopisom.

SAD: Pair i olovka se vraćaju na velika vrata

Sve veći broj saveznih država u SAD zahteva nastavu pisanja rukom u školama, a istraživanja potvrđuju prednosti pisanja na papiru, piše američka TV mreža NBC.

Početkom ove godine u Kaliforniji je održano takmičenje Savezno takmičenje đaka u pisanju rukom „Zaner-Bloser“, održano 33. Put.

To takmičenje slavi praksu pisanja rukom koje doživljava svojevrsnu renesansu u SAD.

U januaru je Kalifornija postala 22. država u kojoj se pisana slova uče u školama, što je značajan skok u odnosu na 2016, kada je to nalagalo samo 12 od ukupno 50 saveznih država SAD.

Šeron Kuirk-Silva, poslanica Skupštine države Kalifornije koja je podnela predlog zakona o tome, kazala je da iako je reč „o veoma polarizovanoj zemlji, gde su tolika pitanja sporna, za predlog zakona o rukopisu imali su punu dvostranačku podršku i dobru volju, a ljudi se slažu o važnosti pisanja rukom“.

Kuirk-Silva je rekla da se založila za taj zakon velikim delom i jer je 25 godina predavala u osnovnoj školi pre no što je postala poslanica.

„Godinama tehnologija preuzima nastavni plan i program u školama, deca samo miruju ispred ekrana i sada se širi osećaj da treba da im vratimo olovke u ruke“, rekla je ona.

Kalifornijski zakon nalaže da učenici od prvog do šestog razreda imaju nastavu pisanja rukom, čemu Kvirk-Silva dodaje da time stiču važno i jezičko i umetničko oruđe.

Pisanje pomože i očuvanju mentalnog zdravlja

Istraživanja i tvrdnje mnogih psihoterapeuta ukazuju na to da pisanje dnevnika koje uključuje misli i osećanja povodom onoga što nam se u životu dešava, dokazano pomaže da mentalno ojačamo.

Pisanje dnevnika ima brojne dobrobiti, od ublažavanja stresa, do usmeravanja energije na ono što je zaista važno.

Tagovi:

Pisanje rukom Rukopis Pravopis
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Psi lutalice

Reportaža

18.mart 2026. Milica Srejić

Mitrovica: Kako Srbi i Albanci igraju ping-pong psima

Severna Mitrovica vrvi od pasa lutalica. Kao i u drugim gradovima, ovde ima ljudi koji napuštaju pse ili koji ih truju… ali ovde postoji još nešto – Albanci izbacuju nesretne pse u srpski deo grada, i obratno

Oskar 2026

16.mart 2026. M. L. J.

Holivud protiv Trampa: Ko su ovogodišnji dobitnici Oskara

Najprestižnije filmske nagrade prošle su u znaku politike, američke policijske države i kritika Donalda Trampa i autokratije. Ko su dobitnici Oskara

Dva crvena bolida Formule 1

Rat na Bliskom istoku

16.mart 2026. A.I.

Otkazane trke Formule 1 u Bahreinu i Saudijskoj Arabiji

Zašto su otkazane trke Formule 1 u Bahreinu i Saudijskoj Arabiji koje su bile zakazane za april

Banane i flašice sa zdravim sokovima različite boje na aerodromu u Talinu

Cene na aerodromima

16.mart 2026. Katarina Stevanović

Pošto banana na aerodromu “Nikola Tesla”

Šta sve može da se zaključi iz cene jedne banane na aerodromima u Beogradu, Frankfurtu i Talinu

Veliki kineski zeleni zid

Životna sredina

13.mart 2026. Jelena Kozbašić / Klima 101

Kako Kina pustinju pretvara u šumu

Kako su Kinezi sagradili Veliki zeleni zid koji ima kako lokalni, tako i globalni značaj za klimu

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure