img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Papir i olovka

Pisanje rukom: Zašto ga treba čuvati od zaborava?

05. april 2024, 11:34 Sanja Zrnić
Foto: Unasplash
Copied

Dobri stari rukopis lagano iščezava iz upotrebe usled razvoja tehnologije, ali stručnjaci upozoravaju da je značaj pisanja rukom od izuzetnog značaja za bolje učenje, pamćenje, ali i očuvanje pravopisa

Tehnologija sve više potiskuje papir i olovku, pa tako i pisanje rukom polako pada u zaborav.

Međutim naučna istraživanja otkrivaju da pisanje rukom pomaže da se određene veštine nauče brže i bolje nego kucanjem na tastaturi ili gledanjem video-zapisa.

Rezultati govore I da pisanje rukom utiče na čitanje, pravopis i razumevanje jezika.

Rad ruku je odgledalo rada mozga

Radni terapeut Katarina Drmanac kaže za “Vreme” da je pisanje složena veština koja se razvija vremenom. Da bi naučili da pišu , deca treba da kombinuju finu motoriku, govor, pamćenje i koncentraciju.

“Pravilan rad ruku jedan od preduslova za pisanje. Jer, kada govorimo o pisanju govorimo o mišićima glave, vrata, ramenog pojasa i trupa koji su preduslov da dete sedi mirno u stolici”, kaže Drmanac.

Ona objašnjava da su i sposobnost stabilizacije glave i vrata važni da bi se omogućila koordinacija ruku i prstiju.

Tu govorimo, kako kaže naša sagovornica, i o stabilizaciji ramena, svesti tela, dete treba da ima svest o prstima i koliki će pritisak da izvrši na olovku, a da ne gleda istovremeno u šaku.

“Važna je i čulna obrada – tačno registrovanje, tumačenje i odgovor na čulnu stimulaciju iz spoljašnje sredine, ali i iz svog tela (npr kada se rade diktati). Potom pažnja i koncentracija – dete treba da uloži napor kako bi završilo aktivnost da ne odluta pažnja, odnosno da izdrži da završi zadatak do kraja i razvije neke nove veštine kroz zadatak, što zahteva na primer matematika”, objašnjava Drmanac.

Loša kontrola ruku, kaže, može otežati ne samo pisanje, nego i samostalno jedenje, okretanje stranica knjige, aktivnosti poput oblačenja, svlačenja, vezivanja pertli….

Lakše pisanje i čitanje nepoznatih reči

Brenda Rap i glavni autor studije Robert Vajli, profesor na Univerzitetu Severne Karoline u Grinsborou, sproveli su eksperiment u kojem su 42 osobe učile arapsko pismo. Ispitanici su bili podeljeni u tri grupe: prvi su pisali rukom, drugi su kucali na tastaturi, a treći su gledali video-snimke.

Svi su upoznavali slova gledajući video-snimke u kojima je pisanje jednog po jednog slova praćeno izgovaranjem njegovog glasa i naziva.

Potom su tri grupe na različite načine pokušale da nauče ono što su upravo videle i čule.

Na kraju, svi su mogli da prepoznaju slova, ali grupa koja je pisala rukom bila je bez premca bolja u svim tim zadacima.

“Glavni zaključak je da, iako su svi ispitanici bili dobri u prepoznavanju slova, oni koji su učili pišući rukom postigli su najbolje rezultate. I trebalo im je manje vremena za to”, rekao je Vajli.

Značaj u školskoj nastavi

Ispitanici koji su pisali stekli su više veština potrebnih da bi se tečno čitalo i pravilno pisalo.

Vajli i Rapova smatraju da je to zbog toga što pisanje rukom potkrepljuje i pospešuje učenje koje se zasniva na zvučnim i vizuelnim sadržajima. To nema nikakve veze sa rukopisom, nego sa tim da jednostavan čin pisanja rukom pruža perceptivno-motoričko iskustvo koje objedinjuje ono što je naučeno o slovima – a to su njihovi oblici, glasovi i motoričko planiranje – što zauzvrat pruža šire znanje i pravo učenje, tvrde naučnici.

Pisanjem dobijate jasniju sliku u svom umu koja vam pruža strukturu i potporu pomoću koje ćete lakše moći da ispunite druge vrste zadataka, kaže Vajli.

Iako su u studiji učestvovale odrasle osobe, Vajli i Rapova veruju da bi iste rezultate dobili i kod dece. Njihovi zaključci mogu imati značaj u nastavi, gde poslednjih godina olovke i sveske sve češće potiskuju tableti i računari, a učenje pisanih slova pada u zaborav.

Nalazi studije takođe ukazuju da bi odrasli koji pokušavaju da nauče jezik sa drugačijim pismom (alfabetom), trebalo da znanja stečena pomoću aplikacija ili snimaka dopune – dobrim starim rukopisom.

SAD: Pair i olovka se vraćaju na velika vrata

Sve veći broj saveznih država u SAD zahteva nastavu pisanja rukom u školama, a istraživanja potvrđuju prednosti pisanja na papiru, piše američka TV mreža NBC.

Početkom ove godine u Kaliforniji je održano takmičenje Savezno takmičenje đaka u pisanju rukom „Zaner-Bloser“, održano 33. Put.

To takmičenje slavi praksu pisanja rukom koje doživljava svojevrsnu renesansu u SAD.

U januaru je Kalifornija postala 22. država u kojoj se pisana slova uče u školama, što je značajan skok u odnosu na 2016, kada je to nalagalo samo 12 od ukupno 50 saveznih država SAD.

Šeron Kuirk-Silva, poslanica Skupštine države Kalifornije koja je podnela predlog zakona o tome, kazala je da iako je reč „o veoma polarizovanoj zemlji, gde su tolika pitanja sporna, za predlog zakona o rukopisu imali su punu dvostranačku podršku i dobru volju, a ljudi se slažu o važnosti pisanja rukom“.

Kuirk-Silva je rekla da se založila za taj zakon velikim delom i jer je 25 godina predavala u osnovnoj školi pre no što je postala poslanica.

„Godinama tehnologija preuzima nastavni plan i program u školama, deca samo miruju ispred ekrana i sada se širi osećaj da treba da im vratimo olovke u ruke“, rekla je ona.

Kalifornijski zakon nalaže da učenici od prvog do šestog razreda imaju nastavu pisanja rukom, čemu Kvirk-Silva dodaje da time stiču važno i jezičko i umetničko oruđe.

Pisanje pomože i očuvanju mentalnog zdravlja

Istraživanja i tvrdnje mnogih psihoterapeuta ukazuju na to da pisanje dnevnika koje uključuje misli i osećanja povodom onoga što nam se u životu dešava, dokazano pomaže da mentalno ojačamo.

Pisanje dnevnika ima brojne dobrobiti, od ublažavanja stresa, do usmeravanja energije na ono što je zaista važno.

Tagovi:

Pisanje rukom Pravopis Rukopis
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Dvojica novinara s gas maskama i šlemovima

Mediji

02.januar 2026. K. S.

Smrtonosna godina za medije: Koliko je novinara ubijeno širom sveta 2025?

Protekla godina bila je izuzetna smrtonosna za novinarstvo - ubijeno je 128 novinara i medijskih radnika širom sveta

Infantino i Tramp

Svetsko prvenstvo u fudbalu 2026.

01.januar 2026. Vukašin Karadžić

Kako su Infantino i Tramp od fudbala napravili soccer

Muzički program na poluvremenu, „četvrtine“, preskupe karte… Sve ide ka tome da će na Svetskom prvenstvu 2026. fudbal postati „amerikanizovan“. A navijačima se to nikako ne dopada

Nova godina

Rečnik

31.decembar 2025. N. Rujević

Nova godina se uvek dogodi

Otkud dolazi reč „godina“ i šta je izvorno značila

MTV

Popularna kultura

31.decembar 2025. I.M.

Kraj jedne ere televizijske muzike: MTV ugasio svoje kanale

Emitovanje kanala MTV Music, MTV 80s, MTV 90s i Club MTV prestalo je ovog jutra u šest časova, čime je završeno značajno poglavlje u istoriji televizije

Sport

30.decembar 2025. Novak Marković

Sportska godina za zaborav: Bilans neuspeha reprezentacije

Mnogo utakmica, malo uspeha i previše opravdanja, tako bi se u par reči moglo opisati sve ono što je reprezentacija Srbije, u većini sportova, uradila ove godine. Gde smo se sve to obrukali i šta nas od reprezentativnog sporta očekuje 2026. godine

Komentar
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure