Volendam, piktoreskni ribarski gradić na holandskoj obali Atlanskog okeana, privlači stotine hiljada turista, pamti slavne slikare koji su se ženili ovdašnjim devojkama, ali i tragediju sa početka ovog veka koja ga je dovela u sve svetske medije
Centralna železnička stanica u Amsterdamu otvorena krajem devetnaestog veka, veličinom i lepotom fasade uliva strahopoštovanje i divljenje. Dok joj prilazimo iz pravca centra grada, pored nas promiču lica sveta, i u svakih 10 prolaznika prepoznajete pripadnike bar tri rase.
Jednosatna vožnja autobusom koji odatle polazi, dovodi vas do ribarskog gradića Volendam na obali Atlanskog okeana. Silazimo u centru mesta i nakon kratke šetnje po sunčanom februarskom danu ugledali smo more. Jedan od najatraktivnijih malih gradova u Holandiji važi za turističku meku već više od jednog veka.
U početku, polovinom 14. veka, Volendam je bio samo luka susednog većeg grada Edama. Od tog vremena stanovnici Volendama bave se ribarenjem i poljoprivrednom, najviše proizvodnjom sira. Kada su krajem 19. veka prvo Renoar, a kasnije i Pikaso počeli da navraćaju ovde, Volendam je dobio epitet “umetničkog raja”.
HotelSpaander…hotel Spaander;…
Posle njih, u Volendam su došli i brojni drugi slikari. Zanimljiva je priča o trojici njih koji su se oženili ćerkama vlasnika hotela “Spaander” (imao je ukupno sedam ćerki). Nemac Georg Hering oženio se Paulinom, Francuz Augustin Hanikot Trinetom, a Holanđanin Vilim Vouters – najmlađom Koni. Hiljade slika nastalih početkom 20. veka u Volendamu prodato je širom sveta, najviše njih u SAD, posebno porodicama Vanderbilt, Rokfeler, Karnegi i Herst.
Očarani Volendamom na tim slikama, mnogi su poželeli da ga vide uživo. Novinski izdavač Vilijem Randolf Herst, ruska balerina Ana Pavlova, supruga predsednika SAD Elenora Ruzvelt, Volt Dizni, Elizabet Tejlor, Muhamed Ali, ali i nemački car Vilijem II i holandske kraljice Vilhelmina, Julijana i Beatris samo su neke od poznatih ličnosti i krunisanih glava koji su posećivali Volendam i gotovo svi odsedali u hotelu “Spaander”.
Posebno je zanimljiva priča o nemačkom slikaru Georgu Heringu, jednom od zetova vlasnika hotela “Spaander”. On se, dakle, 1912. oženio Paulinom, koja je 1918. umrla od španske groznice. Ponovo se oženio dve godine kasnije sa Elizabet Lasal, koja je bila toliko ljubomorna na muževljevu petogodišnju ćerku da ju je udavila u bunaru ispred kuće. Izvršila je samoubistvo u zatvoru. Georg se oženio ponovo – sa Lujzom van Megen je dobio sina Ena. Slikar je umro u 52. u Volendamu a sahranjen je u Edamu.
Inače, hotel “Spaander” je 1881. sagradio Lendert Spander. Posao je 1919. preuzela ćerka Alida, a umetnička kolekcija hotela je između dva rata narasla na 1.400 slika i skulptura. Posle Drugog svetskog rata Alida umire, a hotel preuzima porodica Šindler iz Volendama. Međutim, pandemija koronavirusa žestoko je pogodila poslovanje hotela i on je 2020. bankrotirao. U martu 2021. preuzeo ga je hotelski lanac Best Western Hotels & Resorts, koji je dotadašnjeg vlasnika Everta Šindlera zadržao kao generalnog direktora.
RibarskiBrodVolendam…jedrenjak;…
U Volendamu većinu populacije čine katolici što je ostavilo duboke tragove na istoriju ovog mesta u kojem je rođen veliki broj misionara i biskupa. Iza reda živopisnih crkava koje gledaju na more, nalazi se Sint-Vincentiuskerk, katolička crkva posvećena francuskom svecu Sv. Vinćentiju. Crkva je sagrađena 1860, više puta je renovirana, a okružuju je živopisni park i kanal. Prilikom jednog nevremena 2009, grom je udario u toranj crkve i prouzrokovao veliku štetu na električnim instalacijama i orguljama.
Devet godina ranije, jedna druga vatra dovela je Volendam u udarne vesti svetskih medija. Tokom proslave Nove 2001. godine, vatra je izbila u kući na obali u kojoj se nalazio kafe “De Hemel” (“Nebo”), koji je bio smešten na najvišem spratu i krcat gostima, veruje se da ih je bilo oko 350. Kako to u ovakvim slučajevima biva, sve je počelo bezazleno tako što je jedna prskalica upalila novogodišnju dekoraciju. Vatra se brzo proširila i na ostale lokale u kući, poginulo je 14 mladih ljudi a njih 241 je smešteno u bolnicu. Većina povređenih i poginulih imala je između 15 i 22 godine. Stručnjaci su kasnije utvrdili da se u momentu požara razvila temperatura od čak 400 stepeni Celzijusa. Nastala je, naravno, opšta panika, nestalo je struje i počeo je stampedo u kojem su takođe mnogi stradali.
Gradonačelnik Volendama koji je posle požara podneo ostavku, tvrdio je kako je panika nastala jer su svi izlazi za slučaj opasnosti bili zaključani. Vlasnik kafea Jan Verman optužen je za nemar, da nije premazao novogodišnju dekoraciju supstancama otpornim na vatru i da je pustio previše ljudi u lokal. Više od 15.000 ljudi sa premijerom Holandije Vimom Kokom i tadašnjim prestolonaslednikom (današnjim kraljem) Vilijemom Aleksanderom na čelu učestvovalo je u povorci ulicama Volendama koja je odala poštu poginulima u požaru. Na ovu tragediju danas podsećaju ploča na šetalištu uz obalu i spomenik na lokalnom groblju.
Pored kafea, restorana i prodavnica suvenira, na šetalištu uz more u Volendamu uočavamo nešto što se retko gde sreće – nekoliko prostranih fotografskih radnji sa tradicionalnim holandskim kostimima koje možete da iznajmite za poziranje. Ženska nošnja iz Volendama smatra se jednom od najprepoznatljivijih u Holandiji iako je u svakodnevnom životu danas nosi manje od 50 uglavnom starijih žena.
FabrikaSira..fabrika sira
Pred ručak, u cilju podizanja apetita, odlazimo do Fabrike sira Volendam u kojoj se nalazi i mali muzej kao i prodavnica u kojoj možete degustirati njihove delikatese. U Muzeju sira je opisan čitav proces nastanka čuvenog holandskog sira “gauda”.
U rano popodne, kada smo izašli iz restorana, uz obalu je već pristao ribarski brod sa mrežama punim ulova iz Atlantika.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U Dubrovniku je u ponedeljak temperatura mora dostigla 29,5 stepeni. Ništa bolje nije ni u Crnoj Gori i Grčkoj. Posledice previsoke temperature mora je da ima sve manje ribe, a sve više meduza
Nekada su tu boravili Elizabet Tejlor i Ričard Barton, Sofija Loren, Kirk Daglas, Bobi Fišer i Tito i Jovanka. Ovo ostrvo je ugostilo i porodicu Bekam, a na njemu se venčao Novak Đoković. Ipak, četiri godine zaredom, čuveno odmaralište „Sveti Stefan“ u Crnoj Gori je zakatančeno
Nemački bivši vozač Formule 1 Ralf Šumaher, brat legendarnog Mihaela Šumahera, na društvenim mrežama objavio je fotografiju sa svojim ljubavnim partnerom Еtjenom i javno prizano da je homoseksualac
Rukovodstvo Fudbalskog saveza Srbije je na telefonskoj sednici jednoglasno donelo odluku da Dragan Stojković Piksi ostane selktor fudbalske reprezentacije
Kako je medijski magnat odvratio gledaoce od filma koji ga pokazuje u negativnom svetlu, kako je zbog jedne lepe žene u cvetnoj haljini Felini snimio film o paparacu, zašto je Bernstin poklonio Hofmanu svoj sat i slični detalji, deo su važne studije Sanje Domazet i Maje Vukadinović Novinarstvo i film, u kojoj analiziraju ta dva osnovna stuba demokratskih sloboda
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!