Najprestižnije filmske nagrade prošle su u znaku politike, američke policijske države i kritika Donalda Trampa i autokratije. Ko su dobitnici Oskara
„Jedna bitka za drugom“, (One Battle After Another), film koji prikazuje Ameriku kao kao policijsku državu, trijumfovao je na 98. dodeli Oskara, osvojivši šest nagrada Akademije, uključujući i onu za najbolji film.
Pol Tomas Anderson osvojio je svoj prvi Oskar za najboljeg reditelja, a dobio je i priznanje za najbolji adaptirani scenario.
„Ovaj film sam napisao za svoju decu kao neku vrstu izvinjenja zbog haosa koji smo ostavili u svetu koji im predajemo, ali i uz nadu da će upravo njihova generacija doneti malo zdravog razuma i pristojnosti“, rekao je Anderson primajući nagradu za scenario.
Foto: AP Photo/John LocherLeonardo Dikaprio
Pobednički film u stopu je pratilo ostvarenje „Grešnici“ Rajana Kuglera, koji je osvojio četiri nagrade, uključujući priznanje za originalni scenario i glavnu mušku ulogu Majkla B. Džordana.
Oba filma objavio je Warner Bros, čime je zaokružena izuzetno uspešna 2025. godina za ovu kompaniju, tokom koje su u bioskope stigli hitovi poput „Supermena“, „A Minecraft Movie“ i „Trenutak nestajanja“ (Weapons). Studio svakako ima mnogo razloga za slavlje, ali ove pobede dolaze u turbulentnom trenutku u istoriji kompanije, ali i Holivuda.
Najbolja glumica
Džesi Bakli proglašena je za najbolju glavnu glumicu zahvaljujući snažnoj interpretaciji žene koja se suočava sa smrću sina u filmu „Hamnet“, dok je Majkl B. Džordan, zvezda filma „Grešnici“ i nosilac titule najboljeg glavnog glumca, izazvao ovacije pojavivši se na sceni.
Foto: AP Photo/John LocherDobitnica Oskara za najbolju žensku ulogu Džesi Bakli
„Bog je dobar“, rekao je emotivni Džordan. Zatim je zahvalio Kugleru, sa kojim je do sada snimio pet dugometražnih filmova. „Dao si mi priliku i prostor da budem viđen“, istakao je glumac.
Bakli je rekla da se njena pobeda poklopila sa Danom majki u Velikoj Britaniji.
„Ovu nagradu posvećujem prelepom haosu majčinog srca“, rekla je. „Svi dolazimo iz loze žena koje nastavljaju da stvaraju uprkos svim preprekama“.
Oskari za sporedne uloge pripali su Šonu Penu, za ulogu rasističkog vojnika odlučnog da postane član tajnog društva u filmu „Jedna bitka za drugom“ i Ejmi Medigan za upečatljivu ulogu veštice sa jednim od najluđih filmskih maski u filmu „Trenutak nestajanja“.
Pen se nije pojavio da preuzme nagradu, iako je postao tek četvrti glumac koji je osvojio tri Oskara, pridruživši se Danijelu Dej-Luisu, Džeku Nikolsonu i Volteru Brenanu.
„Nije mogao da bude ovde večeras – ili nije želeo“, našalio se glumac Kiran Kalkin koji je trebalo Penu da uruči statuu, budući da je dobitnik poznat po tome što izbegava ceremonije dodele nagrada.
Snažan politički ton noći filma
Ovogodišnja ceremonija održana je u trenutku kada se filmska industrija i dalje bori da dopre do mlađe publike, koja više vremena provodi uz video-igre i YouTube nego gledajući filmove, dok su prihodi bioskopa i dalje daleko ispod nivoa pre pandemije. Događaj je prenošen i u trenutku kada je pažnja velikog dela sveta usmerena na rat u Iranu. Zbog upozorenja FBI-ja o mogućem iranskom napadu dronovima na Kaliforniju, bezbednosne mere, koje su i inače veoma stroge na Oskarima, bile su još vidljivije – policijski psi patrolirali su crvenim tepihom, dok su helikopteri kružili.
Ceremonija je imala snažan politički ton. Prezenteri poput Džimija Kimela ismevali su predsednika Donalda Trampa, ukazujući na to da dokumentarac njegove supruge Melanije, koji nosi njeno ime, nije bio nominovan ni za jednu nagradu, dok su druge zvezde svoje vreme na sceni koristile da podrže različite društvene i političke ciljeve.
„Ne ratu i slobodna Palestina“, rekao je Havijer Bardem dok je uručivao nagradu za najbolji međunarodni film ostvarenju „Sentimentalna vrednost“.
Film „Mr Nobody Against Putin“, koji se bavi načinom na koji je Vladimir Putin tokom rusko-ukrajinskog rata suzbio slobodu izražavanja, dobio je Oskara za najbolji dugometražni dokumentarni film. Jedan od reditelja filma, Dejvid Borenstin, uputio je upozorenje o opasnostima autokratije, koje je očigledno bilo upućeno američkoj publici.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Iako Janik Siner ukupno u dosadašnjim mečevima ima bolji skor od Novaka Đokovića (6:5), srpski teniser ima trijumf više na Vimbldonu (2:1). Danas je na programu sudar teniskih generacija. Ko ima veće šanse
Nauka kaže da je za prevenciju kardiovaskularnih i drugih problema dovoljno hodati oko sedam hiljada koraka dnevno. Ali, svet se decenijama drži za deset hiljada…
Mladi srpski košarkaš Nikola Kusturica oprostio se od Barselone i odlazi na američki koledž. Spekuliše se da će preći na UCLA za 12 miliona dolara za dve godine. Ovakav ugovor bi bio istorijska prekretnica u isplatama u američkoj studentskoj košarci
Četvrtfinale Mundijala donosi četiri velika fudbalska obračuna. Francuska i Maroko ponoviće duel iz polufinala prethodnog prvenstva, Španija i Belgija igraju za evropski prestiž, Engleska čeka Norvešku, dok Argentina i Švajcarska odlučuju poslednjeg polufinalistu
Više od pola miliona ljudi živi iznad Flegrejskih polja, jednog od najvećih vulkanskih sistema na svetu. Naučnici upozoravaju da je poslednjih godina sve aktivniji, da "ubrzano diše", da su zemljotresi sve češći. Prema nekim naučnim procenama, erupcija bi mogla čak da izazove globalne klimatske promene, slične onima koje su se dogodile pre 39.000 godina
Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora
Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala
Sve dileme oko toga da li će naprednjaci predvođeni Aleksandrom Vučićem približiti Srbiju Evropskoj uniji su lažne – neće, ne pada im na pamet. I tu dolazimo do studentske liste i Kosova i Metohije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.