Mnogo utakmica, malo uspeha i previše opravdanja, tako bi se u par reči moglo opisati sve ono što je reprezentacija Srbije, u većini sportova, uradila ove godine. Gde smo se sve to obrukali i šta nas od reprezentativnog sporta očekuje 2026. godine
Bilo je, u najmanju ruku, loše kada se govori o rezultatima Srbije u godini za nama. Navijačka strast ne opada, čak svake godine sve više raste, ali vera u reprezentativne uspehe ubrzano bledi.
Fudbal razočarava kada se najviše očekuje, odbojka i rukomet ne uspevaju da naprave dugo očekivani iskorak, dok se čak i u košarci – nekada simbolu stabilnosti, sve češće postavlja pitanje pravca u kojem se ide.
Sa druge strane, rezultati ipak nisu katastrofalni, već realni. Međutim, oni su daleko od onoga što bi zemlja sa velikom sportskom tradicijom trebalo da pokazuje, a mnogo dalje od onog što javnost, potpuno nerealno, očekuje.
Retrospektiva (ne)uspeha Srbije u 2025. godini nije za one sa slabim srcem ili za one koje svako podsećanje na bolne poraze vrati u stanje tuge i depresije, ako uopšte, posle ovakve godine, ima takvih.
Poraz u fudbalu na više frontova
Počelo je dobro u fudbalu – stvarno dobro za naše standarde. Posle solidno odigrane grupne faze Lige nacija, Srbiju je čekao baraž za opstanak u istoj.
Dvomeč sa Austrijom, koja je, kasnije će se ispostaviti, direktan učesnik Svetskog prvenstva 2026. godine, prošao je odlično. Srbija je golom Lazara Samardžića izbegla poraz u Beču, a kasnije pobedom u Beogradu uspela da ostane član najjače grupe Lige nacija.
Kvalifikacije za pomenuto prvenstvo u SAD, Kanadi i Meksiku su takođe počele dobro, ne sjajno, ali dobro, preživela je Srbija Tiranu i pobedila Andoru i Letoniju. Međutim, naredna dva duela odredila su ono po čemu ćemo, sa pravom, pamtiti 2025. godinu kada je reprezentativni fudbal u pitanju.
Poraz od Engleske na Marakani rezultatom 5:0 bio je jedan od najtežih u modernoj istoriji našeg fudbala, doduše, mesec dana kasnije fudbaleri i stručni štab Srbije pokazali su nam da znaju i gore, mnogo gore. Poraza je bilo i na tribinama, ali ne zbog loše atmosfere, već zbog huligana koji su napadali porodice sa decom i sve ljude koji su skandirali protiv predsednika države.
Foto: Nova.rsBatinaši na utakmici Srbija – Engleska
Ovaj događaj odredio je dalji tok kvalifikacija – naredni meč sa Albanijom igran je pred odabranom publikom u Leskovcu. Epska bruka Srbije i poraz od 1:0 i zvanično je ugasio snove o Mundijalu i pokrenuo sitne, ali ne ključne, promene.
Posle poraza od Albanije selektor Dragan Stojković je podneo ostavku, ali i stao u odbranu onih koji su odlučili da se ključni meč igra u Leskovcu.
„Odgovornost je moja, nebitno gde igrali. Rezultat na kraju oslikava stanje na terenu, nismo uspeli da postignemo gol, oni jesu, nema to veze sa tim gde se igralo“, istakao je tada Stojković.
Od obaveza Srbije u 2026. godini treba izdvojiti samo početka Lige nacija koja je na programu od septembra, ali i gledanje Mundijala od kuće.
Ko visoko leti, od Finske pada
Najbolnija tačka srpskog sporta ove godine jesu košarkaši. Godina je počela završetkom kvalifikacija za Euro, sa kojim je Srbija vrlo lako izašla na kraj. Usledio je period pripremnih utakmica za pomenuto prvenstvo Evrope.
Sedam utakmica i isto toliko pobeda, pale su Grčka, Nemačka, Slovenija i mnoge druge. Sve je bilo spremno za krunisanje generacije na čelu sa Jokićem i Bogdanovićem, međutim Srbi još nisu naučili da se trofej ne osvaja pre prvenstva.
Posle četiri pobede u grupi usledio je poraz od Turaka koji je Srbiju odveo u teži deo žreba, ali ništa što bi ovaj tim Srbije moglo da zaustavi, makar se tako mislilo. Srbija se, međutim, saplela na prvoj, najlakšoj prepreci i to ni manje ni više nego na Finskoj.
Foto: AP Photo/Sergei GritsDetalj sa utakmice Srbija-Finska
Selektor Svetislav Pešić za poraz od Finske krivi virus, koji je prema njegovim rečima ušao u ekipu.
„Ušao nam je virus u ekipu, bili smo bolesni. Jović nije trenirao osim danas pre podne. To su stvari koje nisu opravdanje ili da tražimo nešto, ali sa ovakvom ekipom kad igraš, moraš da si u boljem fizičkom stanju“, rekao je Pešić posle eliminacije sa Eurobasketa.
Snovi o bilo kakvoj medalji završeni su prerano, selektor je promenjen, smena generacije je iza ćoška, a pitanje je i koliko još prvenstva je ispred ove grupe igrača, pre svega kada je u pitanju najbolji igrač na svetu Nikola Jokić.
Krajem godine počele su i kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u Kataru 2027. godine. Pred novim selektorom Dušanom Alimpijevićem je da ponovo vrati veru naroda u košarku – jednu od retkih svetlih tačaka srpskog sporta godinama unazad.
Hajde da iskopamo po neki uspeh
Kada smo kod svetlih tačaka srpskog sporta, moramo pomenuti i vaterpolo, jedini kolektivni sport koji već godinama unazad Srbiji donosi uspehe. Ove godine je, međutim bilo malo drugačije. Svetski kup završen je u grupi, porazom od Grčke i Crne Gore.
Na prvenstvu sveta se već u grupi videlo da igra nije na najvišem mogućem nivou, ali na dovoljno visokom da se Srbija nađe u polufinalu. Na kraju neizvestan poraz od Mađara, ali i od Grka u borbi za bronzu pokazao je da je srpski vaterpolo uvek tu i da neće da razočara kada treba.
A treba, i to vrlo uskoro, jer je već u januaru na programu Evropsko prvenstvo u Beogradu.
Godina odbojkaša i odbojkašica bila je identična – loša i bez uspeha. I jedni i drugi završili su učešće u Ligi nacije na 15. mestu, daleko od vrha tabele.
Na Svetskom prvenstvu su u grupnoj fazi bili na skoru od dve pobede i jednog poraza, da bi već u sledećem kolu ispali sa takmičenja. Od muške selekcije bio je bolji Iran, dok je žene savladala Holandija. Opet, i jedne i druge u 2026. godini očekuje borba za krov Evrope.
Tek po koji uspeh stigao je od strane muške rukometne reprezentacije. Uspela je Srbija da izbori plasman na Evropsko prvenstvo u Danskoj, Švedskoj i Norveškoj naredne godine.
Sa druge strane ženska selekcija je bila na ivici uspeha koji se čekao godinama. Nakon što je uspešno savladan prvi deo prvenstva, naša selekcija je u narednoj fazi pobedila Španiju i odigrala nerešeno sa Farskim ostrvima.
Od prolaza u četvrtfinale Srbiju je delio samo bod u meču sa Crnom Gorom, međutim potpuni slom igre i svega na terenu rezultirao je debaklom od 33:17, te neslavnom završetku takmičenja.
Sve sabrano, utisak je poražavajući. Teško je setiti se perioda u kojem su reprezentacije Srbije u kolektivnim sportovima ostavile slabiji ukupni utisak nego ove godine.
Godina 2026. donosi teorijsku šansu za ispravku, ali iskustvo nas uči da potencijal i obećanja ne znače mnogo, te ostaje ozbiljna sumnja da će ona biti iskorišćena bez dubinskih promena.
Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Pre četvrt veka je nemačko novinarstvo pogodio neviđeni skandal. Otkrilo se da je novinar Tom Kumer iz Los Anđelesa godinama slao - izmišljene intervjue sa holivudskim zvezdama. Jesu bili izmišljeni, ali su bili baš dobri. Kako je to dođavola bilo moguće?
Afrički pingvini pretrpeli su pad populacije od skoro 80 odsto u poslednjih 30 godina. Zbog toga ih je Međunarodna unija za očuvanje prirode proglasila kritično ugroženom vrstom, sa manje od 10.000 preostalih parova
Generali Osiguranje Srbija predstavilo je „Superlavić“, kolektivno osiguranje namenjeno kompanijama i organizacijama, koje porodicama zaposlenih obezbeđuje finansijsku i psihološku podršku u slučaju teških i retkih bolesti kod dece
Ambasador Srbije Dragan Šutanovac tema je pošalica na internetu pošto je javno rešavao jedan matematički zadatak. Nepravedno je to, jer rešenje je bilo tačno i pokazalo da Srbija ima superiorno osnovno obrazovanje
Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.
Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!