img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Nemačka kreće u eksperiment: Četiri radna dana nedeljno

31. јануар 2024, 10:41 Dojče vele
Foto: Pixabey
Od 1. februara 45 nemačkih kompanija testiraće četvorodnevnu radnu nedelju narednih šest meseci.
Copied

Radite manje, a primate istu platu. Zadovoljniji ste i produktivniji, a manje na bolovanju. Ono što za mnoge zvuči kao bajka, od 1. februara terstiraće 45 nemačkih kompanija: četvorodnevnu radnu nedelju

Eksperiment počinje 1. februara, tada će 45 kompanija i organizacija u Nemačkoj na šest meseci uvesti četvorodnevnu radnu sedmicu, piše Dojče vele. Zaposleni će primati punu platu, iako će provoditi znatno manje vremena u kancelariji (ili će raditi od kuće). Sve to pokrenula je konsultantska kuća za menadžment Intraprenoer, koja sarađuje s neprofitnom organizacijom 4 Day Week Global (4DWG).

Ali, kako bi to trebalo da funkcioniše – posebno kada toliko kompanija u Nemačkoj ima problem s nedostatkom kvalifikovanih radnika? Zar ne bi bilo bolje da se radi više umesto manje?

Predlagači kažu: četvorodnevna radna nedelja upravo bi pomogla u nedostatku kvalifikovanih radnika, a ona i povećava produktivnost zaposlenih. Argument u prilog tome glasi: oni koji rade samo četiri dana umesto pet, više su motivisani, a samim tim su i produktivniji. Osim toga, to bi moglo da zainteresuje i one koji nisu spremni da rade pet dana, što bi smanjilo nedostatak kvalifikovanih radnika.

Četvorodnevna radna nedelja već je isprobana u praksi. Organizacija 4DWG od 2019. godine sprovodi takve pilot-programe u Velikoj Britaniji, Južnoj Africi, Australiji, Irskoj i SAD. Prema podacima te nevladine organizacije, u programima je učestvovalo više od 500 kompanija i čini se da rezultati potvrđuju nade u pozitivne efekte.

Izgleda da je Britanija bila uspešna

Primer Velike Britanije: 2.900 zaposlenih bilo je uključeno u četvorodnevni eksperiment. To su ljudi zaposleni u finansijskom i IT-sektoru, u građevinarstvu, onlajn-prodavnicama, studijima za animaciju, u marketingu ili u kioscima s brzom hranom.

Prema istraživačima iz Kembridža i Bostona, za oko dve trećine je smanjen broj dana bolovanja, a skoro 40 odsto ljudi je reklo da su se tokom eksperimenta osećali manje pod stresom nego ranije. Pored toga, broj zaposlenih koji su dali otkaz pao je za 57 procenata. I iznad svega, istraživači su uočili prosečno povećanje prometa za oko 1,4 odsto.

Foto: Pixabay/louisehoffmann83
Prema istraživačima iz Kembridža i Bostona, za oko dve trećine je smanjen broj dana bolovanja.

Na kraju, najmanje 56 od 61 kompanije izjavilo je da želi da zadrži četvorodnevnu radnu nedelju i nakon završetka probne faze.

Ne žele svi da rade manje

Da li će, dakle, od februara pa nadalje Nemci sa zavišću da gledaju na one koji imaju korist od probnog projekta? Ne nužno, pokazuje istraživanje sindikalne fondacije Hans Bekler. Naime, skoro tri četvrtine stalno zaposlenih želelo bi četvorodnevnu radnu nedelju s istom platom, osam odsto smatra da je to dobra ideja čak i sa manjom platom, ali 17 odsto odbija kraće radno vreme.

Pilot-studije

Kompanije koje sada učestvuju u četvorodnevnom probnom projektu u Nemačkoj prijavile su se pre nekoliko meseci. Ali, upravo tu počinje problem, kaže stručnjak za tržište rada Enco Veber. On inače sa skepsom gleda na rezultate prethodnih pilot-projekata. Veber sprovodi sopstvena istraživanja na Univerzitetu u Regensburgu i na Institutu za tržište rada i istraživanja zanimanja.

Kaže da se za takve projekte prijavljuju samo one kompanije za koje je četvorodnevna nedelja pozitivna stvar i da to u stvari nije reprezentativni presek kompletne privrede. Osim toga, kako dodaje, ne samo da se skraćuje radno vreme, već se menjaju i procesi rada i organizacija. A ako nakon toga dođe do povećanja produktivnosti, to ne mora nužno da bude povezano s kraćim radnim vremenom, tvrdi Veber.

Takođe, kako kaže, skraćenje radnog dana najverovatnije rezultira i intenziviranjem. Društveni, komunikativni i kreativni elementi ostaju po strani. „Kompanije obično ne osete posledice odmah, već srednjoročno.“ Međutim, studije su dizajnirane tako da traju samo šest meseci.

Sumnje u povećanje produktivnosti

Holger Šefer iz Instituta za nemačku ekonomiju u vezi s poslodavcima (IW Keln) takođe veruje da bi četvorodnevna nedelja uvedena širom Nemačke bila kontraproduktivna. „Ono što deluje razumno s mikroekonomske tačke gledišta – na primer, ako konkurenti s četvorodnevnom nedeljom mogu da pokupe deficitarne radnike – nestaje kada se posmatra s makroekonomske tačke gledišta. Ako sve kompanije smanje radno vreme, na kraju dolazi do deficita radnog vremena“, kaže Šefer.

Foto: Pixabay/muntazar mansory
Nema naznaka da bi smanjenje radnog vremena moglo značajno da poveća produktivnost

Osim toga, nema naznaka da bi smanjenje radnog vremena moglo značajno da poveća produktivnost. „Skraćivanje radne nedelje s pet na četiri dana odgovara smanjenju radnog vremena za 20 odsto. Da bi se nadoknadio pad proizvodnje, produktivnost po satu morala bi da se poveća za 25 odsto.“ Šefer smatra da je to utopija.

Po dogovoru?

Da četvorodnevna radna nedelja može da ima smisla u određenim preduzećima, evidentno je u zanatskom sektoru. Prema rečima Jerga Ditriha, predsednika Centralnog udruženja nemačkih zanatlija, poslodavci bi povećali svoju privlačnost, a time i svoje šanse da konkurišu za visoko kvalifikovane radnike.

Međutim, četvorodnevna sedmica ne bi funkcionisala podjednako dobro u svakom zanatskom sektoru. Ditrihov zaključak zato glasi: nekakvo opšte formulisano zakonsko pravo na četvorodnevnu radnu nedelju ne bi pomoglo nikome i samo bi značilo dodatnu birokratiju za kompanije.

Enco Veber je takođe protiv zakonom regulisanog prava na četvorodnevnu radnu nedelju i zalaže se za individualna rešenja. On to naziva „sedmicom sa Iks brojem dana“. Za tako nešto on dobija vetar u leđa od srednjih preduzeća.

Ona takođe zagovaraju individualna rešenja između zaposlenih i poslodavaca, kaže Kristof Alhaus, generalni direktor Saveznog udruženja srednjih preduzeća. Srednja preduzeća, s druge strane, odbijaju mešanje vlade i zakone koji predviđaju manje radnih sati za punu zaradu.

Ipak, i pored svih kritika, zanimljivo je da sindikat IG Metal, na primer, već duže vreme poziva na skraćenje radnog vremena. A već sada ljudi u industriji čelika rade samo 35 sati nedeljno.

Tagovi:

četvorodnedna radna nedelje Nemačka Radna nedelje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
U saobraćajnoj nesreći kod Sremske Mitrovice poginulo je troje ljudi, radnika fabrike memorijske pene u Rumi.

Hronika

18.октобар 2025. N. M.

Prevrtanje autobusa kod Sremske Mitrovice: Troje ljudi poginulo, sedmoro na intenzivnoj nezi

Troje ljudi je poginulo nakon što se autobus sa radnicima firme "Healthcare" prevrnuo kod Sremske Mitrovice. U bolnici je zadržano 39 ljudi, sedmoro je na intenzivnoj nezi

Zdravstvo

17.октобар 2025. I.M.

Vučić: Do kraja 2026. mogla bi da bude dostupna vakcina protiv raka koju razvijaju Rusi

Nakon sastanka sa direktorima ruskih naučnih instituta „Gamaleja“ i Nacionalnog centra za radiologiju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Rusija razvija vakcinu koja bi mogla da pomogne obolelima od raka i da Srbija planira da se priključi tom programu

Promo

16.октобар 2025. R. V.

DigiTalk 2025: Ljudi i ideje koje pomeraju granice

DigiTalk Konferencija – 24–26. oktobar 2025, Hotel Tami Residence, Niš Hard Times. Tough Choices. Important Ideas.

Bivši fudbaler Crvene zvezde Vujadin Savić daje intervju za televiziju

Psihološki portret Vujadina Savića

16.октобар 2025. Dragan Radovančević

Senke prezimena Savić: Priča o svima nama

Ovo nije članak o fudbaleru Vujadinu Saviću i o skandalu koji ga prati. Ovo je pokušaj da razumemo ljudsku dušu u svoj njenoj složenosti. Ovo je priča o svima nama

Intervju: Katalin Kariko, nobelovka

16.октобар 2025. Nada Donati

Sanjala sam da se bavim istraživanjem, a ne nagradama

“Svoja predavanja često počinjem ovako: ‘Odrasla sam u malom gradu, otac mi je bio mesar, majka knjigovođa. Od njih sam naučila da je naporan rad deo života… i kako se prave kobasice’”

Komentar

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure